Cudesan genetski kôd
Još je daleko teže dobiti nukleotide — RNK i DNK — koji oblikuju genetski kôd.
DNK sadrži pet histona (histoni su, kako se misli, ukljuceni u upravljanje aktivnosti gena). Šansa da nastane cak i najjednostavniji iznosi jedan prema 20100 — još jedan golemi broj „veci od sveukupnog broja atoma, svih zvijezda i galaksija koje se vide najvecim astronomskim teleskopima”.
Au, čovece, pa ti ne znaš ni osnovne stvari iz biologije.
DNK ne sadrži histone. Histoni su pozitivno naelektrisani proteini koji koji se vezuju za negativno naelektrisane fosfatne grupe DNK molekula i na taj nacin
imaju ulogu u pakovanju DNK u jedro (imaju ulogu u formiranju hromatina).
DNK je biomakromolekul u čiji sastav ulaze nukleinske kiseline (adenin, timin, citozin i guanin), šecer dezoksiriboza i fosfatna grupa. DNK ne sadrži proteine!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
A šansa da neko dobije na lotou je 1:1000000, pa uprkos tome postoje dobitnici lotoa. Šansa za pad aviona prilikom leta je još manja, pa opet avioni padaju, tako da tvoje 1:20100 ništa ne znaci.
No, još veci problem za evolucionu teoriju porijeklo je kompletnog genetskog kôda — neophodnog za reprodukciju stanice.
Stara zagonetka, „što je prije, jaje ili kokoš”, uglavnom se odnosi na bjelancevine i DNK.Hitching kaže: „Stvaranje bjelancevina ovisi o DNK. No, DNK se ne može formirati bez prethodno prisutnih bjelancevina.” Tako je nastao paradoks koji je izrazio Dickerson: „Što je nastalo prije”, bjelancevine ili DNK? On tvrdi: „Odgovor mora biti da su se razvili usporedo.” On zapravo kaže da su se i ’jaje’ i ’kokoš’ morali razvijati istovremeno, i da ni jedno nije došlo prije drugoga. Cini li ti se ovo razumnim? Jedan znanstvenik je to ovako sumirao: „Porijeklo genetskog kôda ogroman je problem, poput onog jaje ili kokoš, i do danas je ostao nerazjašnjen.”
DNK i proteini nisu nastali istovremeno. Prva je nastala RNK. To je prvi molekul koji je imao sposobnost da se udvaja, koji je nosio informacije i imao ulogu enzima i supstrata. Prvi molekuli RNK su nastali spontanim povezivanjem nulkeotida, a tek kasnije su dobili sposobnost sinteze amino-kiselina. Greške su dovodile do pojave grupa sličnih, ali ne i potpuno istih molekula, što je dovelo do povećanja raznovrsnosti molekula.
Tek kasnije su nastali DNK molekuli, koji su preuzeli ulogu prnosioca informacija. DNK molekul je stabilniji od RNK i teže se razgrađuje i zato je bolje i tačnije prenosio informecije.I danas postoje virusi koji uopšte nemaju DNK, vec njenu funkciju upotpunosti vrši RNK.
Zadivljujuca fotosinteza
A sada se javlja dodatna zapreka evolucionoj teoriji. Uz postanak prvobitne stanice desilo se nešto revolucionarno za život na zemlji — fotosinteza. Taj proces, u kojem biljke uzimaju ugljicni dioksid, a stvaraju kisik, znanstvenici još uvijek potpuno ne razumiju. Kako je biolog F. W. Went izjavio, to je „proces koji do sada nitko nije uspio reproducirati u pokusnoj epruveti”. No, usprkos tome, covjek misli da ju je sicušna stanica razvila slucajno.
Procesom fotosinteze pretvorena je atmosfera bez slobodna kisika u takvu gdje je jedna od pet molekula kisik. Posljedica je da životinje mogu udisati kisik i živjeti, a moguce je i formiranje ozonskog sloja koji štiti sav život od štetnih ultraljubicastih zraka. Bi li se ovaj cudesni slijed okolnosti mogao smatrati jednostavno pukom slucajnošcu?
Naravno da jeste! A fotosinteza je savršeno dobro opisana u oblasti biologije koja se naziva biljna fiziologija.
E Vorki, zašto se uporno vraćaš abiogenezi? Ovde ne govorimo o abiogenezi, vec o evoluciji, a ta dva pojma nisu sinonimi. Da li ti uopšte čitaš tuđe postove? Umeš li ti da izraziš svoj stav svojim rečima? Da li ti oupšte znaš šta je evolucija u biologiji? Hajde molim te reci nam šta ti misliš da je evolucija. Ako ne odgovoriš na moja pitanja, shvatiću to kao da uopšte ne čitaš naše postove, već samo kopiraš tekstove iz nekih vaših knjiga.