evolucija VS kreacija

A danas je hrišćana maltene polovina čovečanstva!

relpiexq6.gif


I tako je već skoro 2000 g.
U vreme prispeca Evropljana u Srednju Ameriku, Rim je imao 150000 stanovnika, a glavni actecki grad Tenochtitlan, prema konzervativnim procenama, 200000. Kolera i tifus, koju su sa sobom doneli Evropljani, pobili su u roku od 100 godina od prvog kontakta, 80-90% domorodackog stanovnistva.

Da te potsetim sta si u prethodnom postu rekao:

Ne činiti zlo ni delom ni mislima i neće biti zla

:sad2:
 
Evo mene opet.
Malo da odbranim tradicionalni život, malo da iskoristim pravo na repliku. :D
Prvo, oko mog shvatanja selekcije u okviru ljudske rase. Svakako nisam za istrebljivanje bilo koga i po bilo kom kriterijumu. Želeo sam da kažem da nauka pomaže veštačkim merama da prežive oni koji to po prirodi stvari ne bi uspeli. Tako danas imamo šezdesetogodišnje babe koje rađaju uz pomoć nauke i slične nastrane primere. Nisam ovo izrekao do kraja, pa sam sam kriv kako su me razumeli.

Nabacali ste mi primere bolesti koje su nekada bile raširene, a moderna nauka ih je pobedila. U vezi sa ovim interesantno je da se kod nas rahitis nekada zvao "engleska bolest". Nema uobičajenog naziva što bi verovatno sugerisalo da bolest nije bila raširena u narodu. Bilo bi i čudno da je drugačije u narodu poznatom po stočarstvu.
Kolera je bolest koja se lako širila u ravničarskim krajevima gde su sela prisilno u vreme Marije Terezije ušorena (na osnovu rezultata naučne ekonomije :mrgreen:), pa se smanjio prirodni odbrambeni prostor između domaćinstava.
Ruska sauna, u kojoj se redovno parila i odeća verovatno je efikasnija u suzbijanju tifusa od hloramfenikola.
Kalajisano posuđe nije preterano zdravo. kao ni konzerve koje su takođe proizvođene od kalaja. Da li sada da pomenem plastično posuđe i mikrotalasne pećnice? :mrgreen:
Inače, tradicionalna posuda za pripremanje hrane kod srba je uvek bila glinena - glineni lonac, crepulja...

Što se tiče naučno proizvedene hrane, pogrešno je pretpostaviti da su šumadijski seljaci, recimo, patili od bolesti karence. Imali su na raspolaganju neke vrste voća (jabuke, kruške, orasi, suve šljive) tokom čitavog kritičnog perioda. Takođe, luk, kiseli kupus i šipak nisu moderni proizvodi. Endi je naravno izneo znanje o američkoj civilizaciji tog doba koja je karakteristična po gubljenju tradicionalnih znanja zbog seobe. Slična situacija kod nas je bila u Vojvodini gde je zaista bilo masovne pojave skorbuta.

Oko socijalnog napretka koji bi se okarakterisao većom individualnom slobodom i pravnom sigurnošću mogu samo da kažem da su egipatski robovi bili tretirani kao inventar pa se brinulo o njihovom blagostanju, dok su srpski seljaci bili nasilno izlagani smrti na bojnom polju bz obzira na njihova lična uverenja. I danas je čovek pravno zaštićen, ali to mu ne pomaže ukoliko se zakači sa mafijom ili jednostavno natrči na kakvog izludelog narkomana s oružjem. Prilično sam siguran da je životna i imovinska sigurnost bila veća u prošlosti nego danas.

Moja omiljena tema je moderna hrana kojase razlikuje i po ukusu, ali ne samo po ukusu. Većina hranljivih materija je razvodnjena, 60% svinja koje stignu u klanicu primalo je antibiotike, o hormonskim preparatima da ne govorim. Hleb se truje još pre nego što kao seme buduće pšenice stigne u zemlju. Ljušti se od stvarno korisnih materija (što je i dobro inače bismo se otrovali od svega onoga što se nalazi u ljusci moderne pčenice) na sto nam stiže slepi skrob. Gojaznost modernog čoveka nije izbor, već prisila loše hrane u kojoj nedostaju mnoge hranljive materije, pa siroti organizam pokušava kvantitetom da nadoknadi kvalitet.

Ne treba zaključiti da sam protivnik nauke. Recimo, vakcinacija protiv teških bolesti ili antibiotici teško da mogu biti zaobiđeni. Ali, da li isto važi za vakcinu protiv gripa i citostatike koji nikada nikoga nisu izlečili?
 
Ono što si osudio kao najvće zlo ovog sveta je suština hrišćanske religije na kojoj počiva sva njena doktrina. A danas je hrišćana maltene polovina čovečanstva! I tako je već skoro 2000 g.

Osim sto nije.

Postoje hriscanske sekte - na celu sa kalvinistima - koje veruju u determinizam: da je sve predodredjeno i uredjeno, mi nemamo izbora. Postoji i nekoliki sekti koje veruju u pravila slicna tvom "zakonu dobra i zla", tj. da su zrtve same krive za zlo koje im se desilo, ali obicno o tome ne razmisljaju preterano duboko.

Vecina hriscanskih denominacija se nece sloziti sa tobom, jer to zahteva odbacivanje slobodne volje. Velika vecina pojedinacnih hriscana se takodje nece sloziti sa tobom (oni koji imaju malo znanja filozofije ili psihologije ili istorije se sa tobom nece sloziti drasticno), jer znaju odakle dolazi takav stav, i gde vodi to verovanje.

Ako covek udje u banku da obavi neki posao, i desi se pljacka, i lopov pocne da puca, i ubije coveka. Mi sada treba da verujemo da se to desilo zato sto je taj covek "imao zle misli"? A njegova zena, koja je sada udovica, je takodje kaznjena zbog svojih zlih misli? I njegova deca su sada sirocici, valjda, zato sto su imali zle misli, ili grehove za koje niko ne zna, ali eto, znamo da su gresni posto im se zlo desilo?

A neki drugi covek koji je bio u banci, pa preziveo, mi treba da verujemo da je on manje gresan i da nije imao "zle misli", posto mu se nije desilo zlo? On je, valjda, imao dobre misli, ili bar nije imao zle?

Ali povrh svega, mi moramo da verujemo da nijedan od ove dvojice ljudi nije imao slobodan izbor. Covek koji je ubijen je stradao zato sto je slucajno usao u banku tog dana, i slucajno stao na mesto na koje je lopov pucao. Ako je to posledica njegovih "gresnih misli," to znaci da on nije nista od toga odlucio: njega je nesto drugo ("zakon dobra i zla") nateralo da ode u banku bas u tom trenutku, i da stane bas na ono mesto na kome je stao.

Kada uzmes u obzir sve oblike zla, i kada uzmes u obzir koliko neko zlo zapravo utice na ne samo na jednog coveka vec i na sve ljude oko njega...da bi imao ovakav zakon, svaki pokret, svaka rec, svaka misao koju svaki od nas dozivljava - sve mora biti unapred programirano, bez slobode, da bi se stvari namestile tako da zli budu kaznjeni a dobri nagradjeni.

Kada autobus sleti u provaliju, i svi ljudi na tom autobusu izginu, sta to znaci? Znaci da su svi oni imali tajne grehe i tajne zle misli, za koje su bili kaznjeni. A njihove majke i ocevi, njihove zene i deca, njihovi prijatelji - svi oni su takodje imali tajne grehe za koje im je ovo kazna. Sve se tako namestilo da da zlo za zlo, a dobro za dobro.

Znam zenu koja je ceo svoj zivot posvetila mentalno obolelima. Advokat, veoma kvalifikovan, odbila je strahovito dobro placene poslove za velike korporacije, i uzela mali bedni stancic u siromasnom kraju, i krenula da brani mentalno bolesne ljude, da skuplja novac da im se kupe lekovi, da se organizuju grupne kuce u kojima ce da zive... Dvadeset i kusur godina je radila dan i noc da pomogne onima koji ne mogu sami sebi da pomognu. Dok je nije jedan - sasvim mentalno zdrav - kriminalac izbo nozem za desetak dolara koje je nosila u novcaniku. I paralizovao je skoro potpuno, moze samo jednu ruku da malo pokrece. Sada treba da verujemo da je ova zena - koja je olicenje samozrtvovanja - imala "zle misli i tajne grehove" zbog koje ju je zlo stiglo?

A sto je nije stiglo neko dobro, zbog svog dobra koje je radila?

Uzmi tsunami od pre par godina. Potopio je citava ostrva i pobio stotine hiljada ljudi. Milioni su ostali bez kuca, i u zalost za clanovima porodice. Mnogi od mrtvih su bili deca.

I sada mi treba da verujemo da je stanovnike ovih ostrva stiglo zlo zato sto su, nekako sakriveno u mislima ili sta vec, oni u stvari bili zli. I svi turisti koji su izginuli. I njihove porodice. I oni su odlucili da odu na letovanje zato sto su zli. A stanovnici koji su tamo ziveli su svi zbog svog zla zasluzili da im se desi ono sto im se desilo.

To neces prodati nijednoj ozbiljnoj crkvi.

To je odvratan, jeziv, zao, zao, zao, zao stav. To nije nikakva religija, to nije nikakva dobrota, to je stav koji u sebi nema ni traga milosrdja ili razumevanja, to je stav koji zahteva duboko neznanje, potpuno slepilo, i koji moze samo da proizvede dodatno zlo - nikako nista dobro.

Ovo izaziva stav da zrtvama zlocina i nesrece ne moras pomagati, jer su oni ionako sami krivi za to sto im se desilo. Takodje, ne moras nikome pomagati da postigne nesto vise u zivotu, ili da zaradi ili napravi nesto, jer ce se to ionako desiti "ako samo pocnu da misle dobre misli i da se dobro ponasaju". I zatvaranje ociju pred prirodnim i ljudskim zlom ovog sveta, posto to nije predmet tvoje volje - za to su sve krivi oni ljudi koji imaju "zle misli."

Uzas, Risto. Uzas.

Na svetu postoji masa zlih, ogavnih ljudi koji su bogati i uspesni, i koji su kroz zivot prosli kao noz kroz puter. Ako tebi verujemo, mi treba da mislimo da su ovi ljudi neki sveci, koji su bas eto pratili Bozje zakone i imali dobre misli (bez obzira sto se radi o masovnim ubicama, dilerima droge, kriminalnim sefovima, prevarantima, itd.). S druge strane, kada vidimo ljude koji su celog zivota radili, bili milosrdni, velikodusni, odgajili uspesne porodice sa isto tako dobrom i lepo vaspitanom decom - kada se takvim ljudima nesto misli, mi necemo da kazemo "auh, kakva nesreca je pogodila dobrog coveka", vec treba da kazemo "eh, mora da su oni imali neke tajne grehe ili zle misli koje su do ovoga dovele"!

Uzas. Uzas. Uzas. Moralni uzas.

Tebe ce, naravno, zbuniti ovaj odgovor jos dublje. Mozda i uvrediti. Zao mi je. Ti nisi los covek, Risto. Ali nisi dovoljno dobro razmislio sta su implikacije i posledice doktrine koju propagiras. Isto kao i kod tvoje "komunikacije sa Bogom", ubedjen si da znas istinu, i ne razmisljas o implikacijama te "istine".

A implikacije su, u ovom slucaju, katastrofalne. Nadam se da ces se probuditi i uvideti sta pricas pre nego sto te posledice takvog razmisljanja stignu (a hoce, cim se tebi ili nekome bliskom tebi slucajno desi neka teza nesreca, i cim ti pocnes na to da reagujes u skladu sa svojim uverenjima - oticices od loseg u gore veoma brzo).
 
Prvo, oko mog shvatanja selekcije u okviru ljudske rase. Svakako nisam za istrebljivanje bilo koga i po bilo kom kriterijumu. Želeo sam da kažem da nauka pomaže veštačkim merama da prežive oni koji to po prirodi stvari ne bi uspeli. Tako danas imamo šezdesetogodišnje babe koje rađaju uz pomoć nauke i slične nastrane primere. Nisam ovo izrekao do kraja, pa sam sam kriv kako su me razumeli.

U stvari, nema nesporazuma - pokusao si da kazes ono sto sam i mislio da zelis da kazes, mada malo ublazeno.

Osnovna genetika i dalje stoji protiv tebe. Potencijalne lose posledice toga sto sezdesetogodisnja baba ima dete? Minimalne ili nikakve.

A dugorocne posledice za ljudsku rasu? Veca genetska raznovrsnost, posto su geni te babe uspeli da se prenesu na sledece pokolenje.

Genetski govoreci, nikada nije problem kada se poveca genetska raznovrsnost. Uvek je problem kada se genetska raznovrsnost smanji - rasna sposobnost odbrane protiv mogucih parazita, infekcija i ekoloskih promena postaje manja.

(Recimo, postoji dobra verovatnoca da je veliki deo bolesti od kojih patimo - pogotovo u smislu kardiovaskularnih bolesti i raka - nuzprodukt genetskog suzenja kroz koje su ljudi prosli pre nekih milion godina, plus nesto manjeg suzenja u toku zadnjeg ledenog doba.)

Nabacali ste mi primere bolesti koje su nekada bile raširene, a moderna nauka ih je pobedila. U vezi sa ovim interesantno je da se kod nas rahitis nekada zvao "engleska bolest". Nema uobičajenog naziva što bi verovatno sugerisalo da bolest nije bila raširena u narodu. Bilo bi i čudno da je drugačije u narodu poznatom po stočarstvu.
Kolera je bolest koja se lako širila u ravničarskim krajevima gde su sela prisilno u vreme Marije Terezije ušorena (na osnovu rezultata naučne ekonomije :mrgreen:), pa se smanjio prirodni odbrambeni prostor između domaćinstava.

Kolera je unistavala citava sela redovno u sesnaestom i sedamnaestom veku. Sigurno i ranije, ali nema tacnih zapisa.

Rahitis nije bio preterano rasiren medju Srbima. Specificne deformacije kostiju i razvojni problemi zbog nedostatka kalcijuma su bili cesci, pogotovo na jugu Srbije i u Bosni - gde, stocarska zemlja ili ne - dobar deo stanovnistva nije sebi mogao da priusti mleko.

Ruska sauna, u kojoj se redovno parila i odeća verovatno je efikasnija u suzbijanju tifusa od hloramfenikola.

Ruska sauna nije bila uobicajeni deo domacinstva velike vecine Srba.

Kalajisano posuđe nije preterano zdravo. kao ni konzerve koje su takođe proizvođene od kalaja. Da li sada da pomenem plastično posuđe i mikrotalasne pećnice? :mrgreen:

Opet, stvarima koje su resile ogromne probleme zameras mnogo manje danasnje probleme.

Proizvodnja hrane na drvenoj vatri dovodi do udisanja dima, a nekontrolisana temperatura cesto dovodi do prisustva zagorelih tragova na mesu. Ovo su cisto toksicni i kancerogeni efekti neuporedivo gori od svih sitnih problema koje si naveo (svakako gore od kalajisanog posudja).

Plasticno posudje? Neke vrste cvrstih plastika ispustaju bisfenole, koji sigurno nisu dobri. Vecina plasticnog posudja je vise nego ok u poredjenju sa glinom - iz koje, u zavisnosti od izvora, u hranu moze da polako "curi" olovo, arsenik ili razni drugi toksini.

Mikrotalasne pecnice? Ti verujes da one imaju nekakav negativan efekt na hranu? Zasto? Mozes li da objasnis kako mikrotalasna pecnica radi, da uporedis to sa starinskim sporetom na drvo, i da objasnis razliku u nacinu na koji ta dva orudja dovode do zagrevanja hrane?

Što se tiče naučno proizvedene hrane, pogrešno je pretpostaviti da su šumadijski seljaci, recimo, patili od bolesti karence. Imali su na raspolaganju neke vrste voća (jabuke, kruške, orasi, suve šljive) tokom čitavog kritičnog perioda. Takođe, luk, kiseli kupus i šipak nisu moderni proizvodi.

Naravno, jedan bogat seljak iz Sumadije nije morao mnogo da se brine.

Vecina Srba, koji su bili siromasni, nisu imali sirok izbor hrane, i ziveli su bez tih blagodeti dobrim delom godine. Gladovanje zbog nedostatka bilo kakve hrane je bilo veoma cesta pojava, a nedostaci odredjenih vitalnih prehrambenih sastojaka jos cesca.

Oko socijalnog napretka koji bi se okarakterisao većom individualnom slobodom i pravnom sigurnošću mogu samo da kažem da su egipatski robovi bili tretirani kao inventar pa se brinulo o njihovom blagostanju, dok su srpski seljaci bili nasilno izlagani smrti na bojnom polju bz obzira na njihova lična uverenja. I danas je čovek pravno zaštićen, ali to mu ne pomaže ukoliko se zakači sa mafijom ili jednostavno natrči na kakvog izludelog narkomana s oružjem. Prilično sam siguran da je životna i imovinska sigurnost bila veća u prošlosti nego danas.

Oh, covece....Ovde ne znam ni odakle da pocnem da ti odgovaram.

Sto se statusa Tutankamonovih robova tice, 95% ih je umiralo izmedju petnaeste i dvadesete godine zivota. Toliko dugo je taj "inventar o cijem se blagostanju brinulo" uspevao da prezivi. Od silne brige za njihovo blagostanje, valjda.

Ti bi svoju danasnju pravnu zastitu menjajo za prava koja su postojala pre samo sto pedeset godina? Na ovo ne mogu da odgovorim bez pisanja knjige. Samo cu ti reci da imas veoma, veoma cudnu ideju o tome kakva su prava ljudi imali tada.

(U stvari, mozda jedna mala prica. Moj pra-pra-pra-pradeda je bio knjaz u jednom vojvodjanskom selu. Doslo vreme da zeni cerku, moju pra-pra-prabaku, pa je otisao do lokalnog mlinara, Nemca, da pokupi neku znacajnu svotu novca koju mu je ovaj dugovao. Mlinarova zena ga ubedi da sedne i popije neko pice, dok njen muz samo skokne do banke da uzme novac. Moj predak popije pice, ubrzo mu pozli, ustane i krene kuci, dodje do kapije, povrati krv, i umre. Rezultat? Nikom nista. Srpska rec protiv Nemacke, u Austro-Ugarskoj. Dug? Novac nikada nije vracen.)

A pre vise od sto pedeset godina?

Put od Nisa do Beograda je zahtevao naoruzanu grupu, spremnu na sukobe sa banditima i lokalnim lopovima. Gubitak imovine? Procackaj malo kroz istoriju ljudi iz tog perioda, koliko su sigurni bili za svoju imovinu, bez sudova i banaka.

Moja omiljena tema je moderna hrana kojase razlikuje i po ukusu, ali ne samo po ukusu. Većina hranljivih materija je razvodnjena, 60% svinja koje stignu u klanicu primalo je antibiotike, o hormonskim preparatima da ne govorim.

U Srbiji, u stvari, nemas bas pravo da se suvise zalis na ishranu. Svinjama se daju antibiotici, ali hormoni su prilicno retki (i pod sve vecim nadzorom). Hranjive materije "razvodnjene"? Svasta.

Srbija je, u stvari, imala srece da hranu nadgleda veoma kompetentna grupa ljudi, tako da cak i u toku kriznih 90-tih nije bilo velikih propusta u sigurnosti i kvalitetu prehrambenih proizvoda (verovao ili ne, u Americi je neuporedivo gora situacija na tom planu nego sto je u Srbiji ikada bila).

Ako trazis probleme, predlazem ti da umesto prehrambene industrije napadnes petrohemijsku industriju i rudnike. Tu je nivo nadgledanja mnogo nizi, i katastrofalne kolicine toksina i teskih metala ulaze u ekosisteme sirom Srbije.

Hleb se truje još pre nego što kao seme buduće pšenice stigne u zemlju.

Objasni?

Ljušti se od stvarno korisnih materija (što je i dobro inače bismo se otrovali od svega onoga što se nalazi u ljusci moderne pčenice) na sto nam stiže slepi skrob.

Opet, pricas otprilike i bezveze. Ako hoces "stvarno korisne materije", jedi crni hleb. Mada, vidim da se bojis da tu ima nekih "otrova".

Inace, ljuska psenice nije preterano korisna u prehrambenom smislu. Umesto crnog hleba, jedi beli plus par listova kupusa, i imaces neuporedivo bolju prehrambenu shemu...

Gojaznost modernog čoveka nije izbor, već prisila loše hrane u kojoj nedostaju mnoge hranljive materije, pa siroti organizam pokušava kvantitetom da nadoknadi kvalitet.

Opet, besmislice, bar u kontekstu drustva u kome zivis. Da je tako, svi Beogradjani bi bili isto onoliko debeli koliko i stanovnistvo Alabame.

Situacija u Americi vise odgovara tvojim primedbama: ovde je kukuruz zestoko subsidizovan od strane vlade. Zbog toga, proizvodi od kukuruza su mnogo jeftiniji nego druge zitarice, i otud su najpristupacniji siromasnim masama. A ti proizvodi su zaista prehrambeno losi - pogotovo zato sto se kukuruz proizvodi za proizvodnju fruktoze, koju ovde stavljaju u sve i svasta (Koka-Kola, recimo, je u Evropi zasladjena secerom, a u Americi visokofruktoznim kukuruznim sirupom; ovo dovodi do efekta da je Koka-Kola u americi daleko losije pice, plus daleko gore sa dijetnog stanovista).
 
Ali, da li isto važi za vakcinu protiv gripa i citostatike koji nikada nikoga nisu izlečili?

Vakcina protiv gripa je smanjila broj smrti od gripa sirom sveta za oko dve stotine hiljada godisnje. Prilicno dobar efekt za nesto sto "nikada nikoga nije izlecilo".

A za citostatike...

Vec sam naveo - sa sve grafikonima - rezultate terapije protiv decje leukemije. Mozda tebi razlika izmedju 100% smrtonosnosti u roku od pet godina, i 8% smrtonosnosti nije bitna, ali ja bih rekao da je to sasvim fin rezultat.

Ili rak testisa, koji je bio smrtonosan u 100% slucajeva, a danas ga skoro uvek (98% ako nije doslo do metastaziranja) izleci jedan kurs cisplatina.

Ili kolorektalni rak. Ili melanoma. Ili rak pluca. U svakom slucaju, sanse za prezivljavanje uz moderne terapije su neuporedivo vece nego sto su bile pre samo dvadesetak godina.

Izvini, Zazijavalo, ali zaista - pricas o stvarima o kojima izgleda ne znas mnogo. Tj. znas ono sto si procitao na senzacionalistickim stranicama, ali nisi te informacije proverio niti pokusao da analiziras.

Da ne bi bilo da ja branim sve i svasta sto moderna nauka proizvodi, navescu nekoliko stvarnih problema kojih ljudi treba da budu svesni:

- ugalj je cesto zamenio drvo. Mada je dim drveta cesto kancerogeniji od dima uglja, dim uglja oslobadja teske metale (pogotovo zivu) u atmosferu, kao i razne materije koje, u reakciji sa atmosferskim produktima i drugim zagadjivacima, proizvode veoma opasne toksine. Otud ljudi koji zagrevaju kucu ugljem treba da paze da dim iz pecnice ne buda pustan u kucu, i da se trude da ne udisu dim.

- prevelika dezinfekcija proizvodi svoju vrstu problema. U Americi je ovo ogroman problem, manje u Evropi, ali siri se. Koriscenje dezinfekcionih sredstava da se sterilise sve i svasta, drzanje kuce apsolutno cistom, izbegavanje kontakta sa prljavstinom, i precesto koriscenje antibiotika ima svoje posledice. Nas imuni sistem je evoluirao da se bori protiv stalnih napada, i kada tih napada nema dovoljno, on se okrece protiv sopstvenog tela.

Tako, na primer, deca dobijaju astmu i alergije mnogo cesce nego ranije. Klinicka istrazivanja su pokazala da pas kao kucni ljubimac smanjuje sanse da dete oboli od astme znacajno - zato sto unosi u kucu razne bakterije i viruse koje drze decji imuni sistem zauzetim. Zivot na selu je takodje, u ovom smislu, zdraviji (tj. dolazi do razmene: veca sansa da dete umre od infekcije, manja sansa da kasnije pati od alergija, astme i drugih autoimunih bolesti). Slicno vazi i za Kronovu bolest (autoimuni napad na sopstvena creva) i druge slicne probleme.

A prevelika upotreba dezinfekcionih sredstava i antibiotika proizvodi sojeve bakterija koji su otporni na njih, dovodeci do potencijalnih problema u buducnosti. Vec postoje sojevi tuberkuloze koji su otporni na prakticno sve sto imamo (lekovi koji je jos uvek mogu iskoreniti imaju teske nuzefekte).

- rastvaraci, farbe, i slicne stvari. Toluen, benzen, oktanol... Izbegavati sto se vise moze. Kancerogenost, i razni drugi problemi (od sasvim jasnih - kao sto su kardiovaskularni - do fantomskih, kao sto je iznenadna alergijska osetljivost na sve i svasta). Ovo je pocelo da dolazi industriji iz dupeta u glavu nedavno, tako da su kompanije pocele da proizvode "low VOC" proizvode (tj. "niski nivo isparljivih organskih jedinjenja"). Za ovo treba znati, i to treba podrzavati. Vredi platiti malo vise za "low VOC" farbu, recimo, pogotovo ako farbate unutrasnjost decje sobe.

- ziva u morskim proizvodima. Ziva, teski metal, se akumulira u ekosistemu: sva ziva koju izbacuju nasi rudnici i termoelektrane (opet, ugalj) se sliva u mora, gde je jedu male zivotinjke, u cijim telima se skuplja. Onda male zivotinjke jedu vece ribe, koje otud dobijaju mnogo vecu dozu. Sto je riba visa u hijerarhiji predacije, to je veca koncentracija zive u njenom telu. Na ovo treba paziti: mada je riba medju najhranjivijim proizvodima, nju treba balansirati sa rizikom od unosa zive (koja se tesko i sporo izbacuje iz tela, a jako je neuro- i nefrotoksicna).

- hlor u vodi. Odlicna stvar, koja spasava zivote svakodnevno, i bez koje se ne moze. Ali ipak, otrovna i za nas. Oni koji mogu sebi da priuste bi mogli da stave filtere sa aktiviranim ugljenikom na cesmu u kuhinji (ovo nije preterano skupo: filteri, bar ovde u Americi, kostaju oko $10 mesecno). Mada ostaje izlaganje hloru tokom kupanja i pranja, koriscenje filtrirane vode drasticno smanjuje unos hlora u telo.

Eto, par malih stvari kojima vredi posvetiti paznju. I uopste, uz malo truda i znanja, moguce je izbeci velike izvore problema, umesto da se nerviramo oko malih i malo rizicnih stvari (kao sto su plasticizeri), ili cak potpuno nebitnih stvari (kao sto su mikrotalasne rerne).
 
Ali, da li isto važi za vakcinu protiv gripa i citostatike koji nikada nikoga nisu izlečili?
Sto se tice vakcine protiv gripa, ona ne leci od gripa vec ima preventivno dejstvo.

Virusi gripa stalno mutiraju svoju spoljnu strukturu. Zahvaljujuci tome oni su sposobni da svake godine ponovo izazovu epidemiju jer antitela izgradjena na osnovu prethodne infekcije / vakcinacije ne prepoznaju novi varijetet virusa.

Vakcine se prave na osnovu pretpostavke za koje je varijetete virusa gripa najveca verovatnoca da se ispolje. Farmaceutskoj industrije treba oko 3-4 meseci da napravi dovoljnu kolicinu vakcina. Plus, treba da prodje 2-3 nedelje pre nego sto organizam coveka koji primi vakcinu izgradi imunitet. Ako se vakcina primi na vreme, i ako je pretpostavka koji ce varijeteti virusa biti aktivni ispravna, vakcina je uspesna; ako to nije slucaj, efikasnost vakcinacije nije velika. U proseku, efikasnost vakcinacije je izmedju 70 i 90% kod zdravih odraslih, i nesto manja kod dece i starih.

Ali, jos uvek je relativno mali procenat ljudi koji prime vakcinu (30 - 40% u zap. zemljama), mada je ovaj procenat u sporom i stalnom porastu.


A sada jedna dobra vest. U toku su ispitivanja na ljudima vakcine koja treba da pruzi dozivotnu imunost na tip A virusa gripa, koji je najopasniji.
http://www.sciencedaily.com/releases/2008/01/080124185522.htm
 
A sada jedna dobra vest. U toku su ispitivanja na ljudima vakcine koja treba da pruzi dozivotnu imunost na tip A virusa gripa, koji je najopasniji.
http://www.sciencedaily.com/releases/2008/01/080124185522.htm

Ovo je strahovito dobra vest, ako se odrzi (ocekujem da ce se ubrzo pojaviti mutanti koji uspevaju da zaobidju vakcinu - mada, mozemo se nadati da ce biti znacajno oslabljeni u pogledu virulencije).

Influenza A je kroz celu istoriju covecanstva bila posebno veliki ubica dece - ne znam tacne statistike, ali je cifra bila nekoliko hiljada do par desetina hiljada dece samo u Americi, svake godine. Ovo je drasticno opalo otkada su uvedene vakcinacije protiv gripa (koje "nikada nikoga nisu izlecile", heh), ali jos uvek postoje izolovane grupe slucajeva. Ovakva vakcina bi bila odlicna stvar da se ta prica konacno zavrsi (a da i ne pominjem da izgleda stiti oko 70% i od pticjeg gripa - tako da ako postigne znacajnu ljudsku virulenciju, mnogo manje ljudi ce to pogoditi...).
 
endonuclease
Na ristob-ovu tvrdnju da komunicira sa Bogom nekoliko puta si pomenuo da MR pokazuje da ristob nije u pravu. Negde si naveo, čini mi se, da postoji regija mozga za religiju. Zato me interesuje, ako imaš vremena svakako:
1. Koji su sve načini koji postoje pri ispitivanju moždane aktivnosti (negde sam pročitao o nekih 5-6 metoda, čak se jedna bazira na nekom prelasku elektrona ili nešto slično) i ako može o svakoj tehnici ukratko?
2.Da li savremena nauka može da objasni fenomen da ljudi u vremenu tako eksplozivnog razvoja nauke i dalje bivaju blokirani religijskim uverenjima ne priznajući neke naučne istine?
3. Može li da se objasni fenomen tolike vere u biblijske tekstove koje su pisali religiozni ljudi pre nekih 2000 godina i koji obiluju budalaštinama (vaskrsenje, oživljavanje mrtvih, čuveni drugi Hristov silazak.....i mnogo toga još), a da se istovremeno ne veruje tekstovima savremenih naučnika koji su najčešće i dokazani?
4. Negde si aktivnost mozga vernika blago uporedio sa aktivnošću mozga šizofreničara . Koliko je onda tačna konstatacija Skota Peka da je religija bolest koju treba lečiti? I ako je Pek u pravu da li se može izlečiti?
Unapred hvala.
 
Osnovna genetika i dalje stoji protiv tebe. Potencijalne lose posledice toga sto sezdesetogodisnja baba ima dete? Minimalne ili nikakve.
A dugorocne posledice za ljudsku rasu? Veca genetska raznovrsnost, posto su geni te babe uspeli da se prenesu na sledece pokolenje.


Tebi verovatno nije nastrano da baba koja će uskoro umreti, a preostalo vreme verovatno trošiti na osluškivanje svog izanđalog tela, odgaja dete? Ovo je da kažem blago, sebično. Ne znam da li postoje geni sebičnosti, ali ovakvo ponašanje svakako nije društveno poželjno. Možda će potomče zaista preneti neke dragocene gene koji ne postoje u preostalih 6,5 milijardi stanovnika zemlje, ali je prilično verovatno da će odrasti poremećeno i društveno neprilagođeno. Možeš me nazvati neukom prišipetljom, ali čvrsto verujem da svaki nesrećan čovek unesreći mnoge oko sebe i ovaj "talasić" se prostire i u budućnost.
Da ne pominjem naučnike koji bi dodeljene fondove mogli mnogo bolje da upotrebe za rešavanje pzbiljnijih problema od starica koje bi da se podmalde rađanjem. :confused:

(Recimo, postoji dobra verovatnoca da je veliki deo bolesti od kojih patimo - pogotovo u smislu kardiovaskularnih bolesti i raka - nuzprodukt genetskog suzenja kroz koje su ljudi prosli pre nekih milion godina, plus nesto manjeg suzenja u toku zadnjeg ledenog doba.)

Možeš da kažeš i pretpostavka. Koja ne mora biti tačna, kao što nije tačna ni veza između CO2 i globalnog zagrevanja.

Rahitis nije bio preterano rasiren medju Srbima. Specificne deformacije kostiju i razvojni problemi zbog nedostatka kalcijuma su bili cesci, pogotovo na jugu Srbije i u Bosni - gde, stocarska zemlja ili ne - dobar deo stanovnistva nije sebi mogao da priusti mleko.

Opisuješ podrušja koja su bila pod turskom okupacijom.

Ruska sauna nije bila uobicajeni deo domacinstva velike vecine Srba.

:D Slažem se. To ne znači da Srbi nisu održavali higijenu ili prali veš.

Proizvodnja hrane na drvenoj vatri dovodi do udisanja dima, a nekontrolisana temperatura cesto dovodi do prisustva zagorelih tragova na mesu. Ovo su cisto toksicni i kancerogeni efekti neuporedivo gori od svih sitnih problema koje si naveo (svakako gore od kalajisanog posudja).

Kalajisano posuđe prvi je pomenuo Sentient. Svakako problem udisanja dima postoji. Ja sam govorio o izvesnoj sličnosti tog perioda i nekih ranijih. Svakako ih ne razlikuje način pripremanja hrane.

Plasticno posudje? Neke vrste cvrstih plastika ispustaju bisfenole, koji sigurno nisu dobri. Vecina plasticnog posudja je vise nego ok u poredjenju sa glinom - iz koje, u zavisnosti od izvora, u hranu moze da polako "curi" olovo, arsenik ili razni drugi toksini.

Mikrotalasne pecnice? Ti verujes da one imaju nekakav negativan efekt na hranu? Zasto? Mozes li da objasnis kako mikrotalasna pecnica radi, da uporedis to sa starinskim sporetom na drvo, i da objasnis razliku u nacinu na koji ta dva orudja dovode do zagrevanja hrane?


Mikrotalasnu prećnicu pomenuo sam pored plastičnog posuđa. Nije problem u mikrotalasima, već u plastici koja se samo u ovakvim pećnicama može koristiti i zagrevati. (uz ispuštanje kancerigenog đubreta).

Vecina Srba, koji su bili siromasni, nisu imali sirok izbor hrane, i ziveli su bez tih blagodeti dobrim delom godine. Gladovanje zbog nedostatka bilo kakve hrane je bilo veoma cesta pojava, a nedostaci odredjenih vitalnih prehrambenih sastojaka jos cesca.

Sto se statusa Tutankamonovih robova tice, 95% ih je umiralo izmedju petnaeste i dvadesete godine zivota. Toliko dugo je taj "inventar o cijem se blagostanju brinulo" uspevao da prezivi. Od silne brige za njihovo blagostanje, valjda. [/I]

Daklem, nešto kao Šumadinci pre 150 godina? :mrgreen:
Ti si govorio o gromobranima, zidanim pećima, mekoj koži, svili i kadifi u Srbiji tog vremena. :)

Ti bi svoju danasnju pravnu zastitu menjajo za prava koja su postojala pre samo sto pedeset godina? Na ovo ne mogu da odgovorim bez pisanja knjige. Samo cu ti reci da imas veoma, veoma cudnu ideju o tome kakva su prava ljudi imali tada.

Ljudi ni tada kao ni danas nisu imali neka naročita prava. Žao mi je da čujem tragičnu priču iz tvoje porodice, ali to ne menja suštinu. Danas niko ne bi otrovao poverioca, ne zato što je pravni sistem sigurniji, već što je jednostavnije beskonačno ga vozati po sudovima. A savremena pravna sigurnost... Dosta je da na čelo amerike dođe psihopata i po potomcima onih izgladnelih šumadinaca ospu se bombe. Kraj dvadesetog veka, Evropa. Hiperinflacija koja je progutala imovinu čitave jedne generacije. Da ne nabrajam.

U Srbiji, u stvari, nemas bas pravo da se suvise zalis na ishranu. Svinjama se daju antibiotici, ali hormoni su prilicno retki (i pod sve vecim nadzorom). Hranjive materije "razvodnjene"? Svasta.

Zahvaljujući svojoj dalekovidosti odavno nisam u Srbiji. :) Inače, hormoni se daju tovnoj junadi. U uho, onako kako je po propisu, ili u plećku, onako kako je lakše. Ne znam daju li se u Srbiji. Ako se (još uvek) ne daju, to je zato što se nema kome prodati.

Ako trazis probleme, predlazem ti da umesto prehrambene industrije napadnes petrohemijsku industriju i rudnike. Tu je nivo nadgledanja mnogo nizi, i katastrofalne kolicine toksina i teskih metala ulaze u ekosisteme sirom Srbije.

Ne tražim probleme. :D
U svakom slučaju, pored svega onoga što je sagorela i preradila energetska industrija do sada, ovo malo što je preostalo, što se mene tiče, može da se preradi po starim metodama.

Što se tiče hleba, seme pšenice truje se da bi se sprečio napad štetočina u zemlji. Tokom vegetacije, pšenica se prska više puta, a zatim se često truje i u silosima. Da bi brašno ostalo koliko-toliko upotrebljivo, dodaju se materije koje sprečavaju oksidaciju. Dodaju se kojekavi aditivi da bi hleb bio "naočit" u prodavnici i duže ostao svež da ne bi bilo gubitaka zbog bajatosti.
Posebna priča je da moderna obrada zemlje izvlači intenzivno sve minerale koje biljke koriste, a da se đubrenjem uglavnom dodaju samo tri najglavnija.
Naravno, jedem crni hleb, ali veoma teško dolazim do njega. Ovo je značilo da sam nabavio mlin i ozidao peć za pečenje hleba. Ovo ne stoga što sam manijak, već zato što ovde crno brašno ni ne postoji. Proizvodi se falsifikovani crni hleb of belog OFARBANOG brašna.

Inace, ljuska psenice nije preterano korisna u prehrambenom smislu. Umesto crnog hleba, jedi beli plus par listova kupusa, i imaces neuporedivo bolju prehrambenu shemu...

Ja jedem hranu, ne prehrambene šeme. :)

Opet, besmislice, bar u kontekstu drustva u kome zivis. Da je tako, svi Beogradjani bi bili isto onoliko debeli koliko i stanovnistvo Alabame.

Biće, kada se budu hranili na isti način. :confused:
 
Vakcina protiv gripa je smanjila broj smrti od gripa sirom sveta za oko dve stotine hiljada godisnje. Prilicno dobar efekt za nesto sto "nikada nikoga nije izlecilo".
A za citostatike...
Vec sam naveo - sa sve grafikonima - rezultate terapije protiv decje leukemije. Mozda tebi razlika izmedju 100% smrtonosnosti u roku od pet godina, i 8% smrtonosnosti nije bitna, ali ja bih rekao da je to sasvim fin rezultat.
Ili rak testisa, koji je bio smrtonosan u 100% slucajeva, a danas ga skoro uvek (98% ako nije doslo do metastaziranja) izleci jedan kurs cisplatina.
Ili kolorektalni rak. Ili melanoma. Ili rak pluca. U svakom slucaju, sanse za prezivljavanje uz moderne terapije su neuporedivo vece nego sto su bile pre samo dvadesetak godina.
Izvini, Zazijavalo, ali zaista - pricas o stvarima o kojima izgleda ne znas mnogo. Tj. znas ono sto si procitao na senzacionalistickim stranicama, ali nisi te informacije proverio niti pokusao da analiziras.


Nema potrebe za izvinjavanjima. :)
Sa tvoje strane stola su grafikoni i statistike. Sa moje su ljudi koji su mi bili dragi, a sada su samo uspomena. Verovatno su im citostatici malo produžili život, ali po kakvu cenu? Tebi sigurno ne treba da pričam o nuspojavama ovih snažnih otrova. A na kraju, sve se, i ovako i onako, završava grobom. Inače, osoba koja je najduže izdržala (od onih koje sam poznavao) uopšte nije prihvatila nikakvu medicinsku terapiju. Naravno, i ona je umrla na kraju. Mislim, nisam manijak koji veruje u čuda.
Mene rak nije dotakao. Ali sam preživeo lakši infarkt. Nekoliko meseci poslušno sam gutao lekove koje su mi prepisali. A onda sam došao do zaključka da ne želim da budem stalno umoran od vasodilatatora, ne želim da imam noćne more i živim kao poluinvalid. Oslanjajući se samo na preventivno dejstvo prezrenog acetisala, odustao sam od lekova i radikalno promenio život. I pomoglo je. Nekoliko godina nemam napade angine pektoris, a moj lični merač opterećenja, jedna zgrada od 12 spratova, pokazuje mi da mogu da se bez problema uspnem uz sve više stepenica.

Da ne bi bilo da ja branim sve i svasta sto moderna nauka proizvodi, navescu nekoliko stvarnih problema kojih ljudi treba da budu svesni:

Ja tvoje pisanje nisam ni shvatio kao slepu odbranu nauke. To je ono što si ti i u šta veruješ. Evo kako ja vidim da čitava stvar radi:
Nauka pronađe vezu između problema i uzroka. Predloži i rešenje koje će ukloniti problem. To će kod izvesnog broja ljudi stvoriti neželjene efekte. Recimo kod 1% ili o,1%. Prihvatljiv rizik, a ako se pojave nusrpobelmi, lečimo ih. Razumno, opravdano. Nema šta. Pod uslovom da ti nisi onaj stoti ili hiljaditi kojeg treba lečiti.

Problemi koje navodiš svakako postoje, ali začkoljica je da su izazvani upravo naukom, odnosno tehnološkim razvojem. Jasan primer i sam si naveo - preterana dezinfekcija koja na kraju dovodi do alergija i autoimunih bolesti. Ne znam zašto toliko hvaljenu preventivnu vakcijaciju protiv gripa ne uključuješ ovde? Takođe, zar alergije, bar one na mlečni šećer, gluten, jaja, nemaju pre svega uzrok u veštačkom hranjenju odojčadi?

- rastvaraci, farbe, i slicne stvari. Toluen, benzen, oktanol... Izbegavati sto se vise moze. Kancerogenost, i razni drugi problemi (od sasvim jasnih - kao sto su kardiovaskularni - do fantomskih, kao sto je iznenadna alergijska osetljivost na sve i svasta). Ovo je pocelo da dolazi industriji iz dupeta u glavu

Ovo je nešto što "tradicionalistima" poput mene nije trebalo da se uteruje iz "dupeta u glavu", da upotrebim tvoj izraz. Zaštita dečijeg kreveca premazom voska umesto hemijskih lakova i krečenje starim dobrim krečom uvek se podrazumevalo samo po sebi.

- hlor u vodi. Odlicna stvar, koja spasava zivote svakodnevno, i bez koje se ne moze. Ali ipak, otrovna i za nas. Oni koji mogu sebi da priuste bi mogli da stave filtere sa aktiviranim ugljenikom na cesmu u kuhinji (ovo nije preterano skupo: filteri, bar ovde u Americi, kostaju oko $10 mesecno). Mada ostaje izlaganje hloru tokom kupanja i pranja, koriscenje filtrirane vode drasticno smanjuje unos hlora u telo.

Ovde takođe ostaje da se složim. Hlorisanje vode takođe je rezultat naučnog pristupa svakodnevnim problemima. Dobro zaštićen duboki bunar ne zahteva hlorisanje.

Eto, par malih stvari kojima vredi posvetiti paznju. I uopste, uz malo truda i znanja, moguce je izbeci velike izvore problema, umesto da se nerviramo oko malih i malo rizicnih stvari (kao sto su plasticizeri), ili cak potpuno nebitnih stvari (kao sto su mikrotalasne rerne).

Ovo skoro da bi bilo tačno, pod uslovom da možemo da se izborimo sa industrijom koja nameće najprofitabilnija, a ne najbolja rešenja. Nekada i silom zakona.
 
Sto se tice vakcine protiv gripa, ona ne leci od gripa vec ima preventivno dejstvo.

Virusi gripa stalno mutiraju svoju spoljnu strukturu. Zahvaljujuci tome oni su sposobni da svake godine ponovo izazovu epidemiju jer antitela izgradjena na osnovu prethodne infekcije / vakcinacije ne prepoznaju novi varijetet virusa.

Vakcine se prave na osnovu pretpostavke za koje je varijetete virusa gripa najveca verovatnoca da se ispolje. Farmaceutskoj industrije treba oko 3-4 meseci da napravi dovoljnu kolicinu vakcina. Plus, treba da prodje 2-3 nedelje pre nego sto organizam coveka koji primi vakcinu izgradi imunitet. Ako se vakcina primi na vreme, i ako je pretpostavka koji ce varijeteti virusa biti aktivni ispravna, vakcina je uspesna; ako to nije slucaj, efikasnost vakcinacije nije velika. U proseku, efikasnost vakcinacije je izmedju 70 i 90% kod zdravih odraslih, i nesto manja kod dece i starih.

Ali, jos uvek je relativno mali procenat ljudi koji prime vakcinu (30 - 40% u zap. zemljama), mada je ovaj procenat u sporom i stalnom porastu.


A sada jedna dobra vest. U toku su ispitivanja na ljudima vakcine koja treba da pruzi dozivotnu imunost na tip A virusa gripa, koji je najopasniji.
http://www.sciencedaily.com/releases/2008/01/080124185522.htm

Al ste se raspisali protiv jadnog Zazijavala! :D

Kao što i sam kažeš, vakcina ne leči, već deluje prevntivno. Znači, vakcine nikoga nisu izlečile. :mrgreen: Šalim se, naravno. Moj pesimistični komentar odnosio se na citostatike.
A što se tiče citostatika, verovatno je tačno da donekle produžuju život. Međutim uvek se postavlja pitanje kakav je kvalitet tog dopunskog života. :confused:

A što se tiče dobrih vesti, nemam pojma zašto sam se sad setio tuberkuloze. :confused: Beše li to ona bolest za koju su pronađeni efikasni antibiotici, a takođe i vakcina koja nudi doživotnu zaštitu?
 
Tebi verovatno nije nastrano da baba koja će uskoro umreti, a preostalo vreme verovatno trošiti na osluškivanje svog izanđalog tela, odgaja dete? Ovo je da kažem blago, sebično.

U staroegipatsko doba, robovi o kojima smo pricali su ziveli do ranih dvadesetih. U tom perioud su se zenili (obicno oko 13-14 godina) i imali decu.

U srednjovekovno doba, prosecan zivotni vek je bio oko trideset godina. Prosecna dvadesetogodisnja zena je imala manje preostalog zivota nego sto danas ima sezdesetogodisnja baba. Da li je od njih bilo sebicno da imaju decu?

Zivotni vek se promenio, i nasi stavovi se moraju promeniti u paraleli.

Sto se odgajanja dece tice, mozda ce baba biti losa majka, mozda ce biti i dobra. Zavisi od babe. Iskreno, u svetu u kome se milioni dece radjaju alkoholicarima, zavisnicima od droga ili roditeljima koji vrse nasilje prema njima... zasto ti bas baba smeta?

Da ne pominjem naučnike koji bi dodeljene fondove mogli mnogo bolje da upotrebe za rešavanje pzbiljnijih problema od starica koje bi da se podmalde rađanjem. :confused:

Heh, Zazjavalo, to su nuzefekti. Terapije i pristupi o kojima govoris (ne svi, ali preko 80%) su razvijeni protiv raznih bolesti i problema (Alchajmer, muskularna degeneracija, urodjene bolesti), a koriste se kozmeticki tek sekundarno.

Možeš da kažeš i pretpostavka. Koja ne mora biti tačna, kao što nije tačna ni veza između CO2 i globalnog zagrevanja.

Polovicno si u pravu - to jeste pretpostavka, i nije preterano cvrsta. Naveo sam je kao zanimljivost.

Veza izmedju CO2 i globalnog zagrevanja je, s druge strane, veoma cvrsta. S njom je situacija slicna kao i kod evolucije/kreacionizma: odredjene grupe ulazu ogromnu kolicinu energije i novca u izmisljanje, direktno laganje o podacima, i uopste zbunjivanje javnosti.

(Stavise, situacija je gora nego sa evolucijom: naftne kompanije, koje su upravo postavile najvece profite u istoriji, imaju mnogo vise novca za sirenje dezinformacija nego crkve.)

Opisuješ podrušja koja su bila pod turskom okupacijom.

Um, treba da biramo najbogatije i najrazvijenije krajeve kada pricamo o proseku?

:D Slažem se. To ne znači da Srbi nisu održavali higijenu ili prali veš.

Naravno da ne znaci. Kakve to veze ima sa bilo cime?

Ja sam govorio o izvesnoj sličnosti tog perioda i nekih ranijih. Svakako ih ne razlikuje način pripremanja hrane.

Tjah, vrtimo se u krug. Moja poenta je da je zivot pre par stotina godina bio losiji po svakom merilu (zdravlje, ishrana, kvalitet zivota, sigurnost...). Ja ti navodim ogromne probleme koji su reseni (citavo selo umire od kolere), ti mi navodis mnogo manje probleme koje smo dobili u razmenu (plasticno posudje oslobadja toksicne materije u mikrotalasnoj rerni).

Ne tvrdim da se ne treba boriti protiv danasnjih problema, ali radi se o potpuno drugom redu velicine od onoga sa cime su se nasi preci rvali pre par vekova.

Nije problem u mikrotalasima, već u plastici koja se samo u ovakvim pećnicama može koristiti i zagrevati. (uz ispuštanje kancerigenog đubreta).

Staklo ili keramika koja moze da se koristi u mikrotalasnim rernama su bolji izbori of plastike, svakako. Ali nivoi toksicnih materija su neuporedivo manjim

Ti si govorio o gromobranima, zidanim pećima, mekoj koži, svili i kadifi u Srbiji tog vremena. :)

Ono sto sam rekao se moze videti u prethodnim porukama.

Ljudi ni tada kao ni danas nisu imali neka naročita prava.

Mozemo se o ovome prepirati do prekosutra.

A savremena pravna sigurnost... Dosta je da na čelo amerike dođe psihopata i po potomcima onih izgladnelih šumadinaca ospu se bombe. Kraj dvadesetog veka, Evropa. Hiperinflacija koja je progutala imovinu čitave jedne generacije. Da ne nabrajam.

U poredjenju sa ratom i bolestinom koja pobije trecinu stanovnistva? Gripom koji pobije desetinu? Da li znas kakve efekte je na Srpsko stanovnistvo imao, recimo, Prvi Svetski Rat?

Danas? Situaciju u kojoj deset godina ratova i sankcija i ko zna cega sve ne dovede do smrti manje od 0.1% stanovnistva, u kojoj (koliko znam) niko nije umro od gladi, i u kojoj veliki delovi stanovnistva nisu poumirali od bolestina koje se u takvim situacijama sire nekontrolisano...to je sve primer kako je danas losije?

Imas prost GDP racun: ljudi koji se danas nalaze u najnizih 10% stanovnistva po prihodima, imaju vecu kupovnu moc nego 85% stanovnistva pre 100 godina.

Zahvaljujući svojoj dalekovidosti odavno nisam u Srbiji. :) Inače, hormoni se daju tovnoj junadi. U uho, onako kako je po propisu, ili u plećku, onako kako je lakše. Ne znam daju li se u Srbiji. Ako se (još uvek) ne daju, to je zato što se nema kome prodati.

Evropska pravila (kojima Srbija pokusava da se priblizi) su mnogo drasticnija od Americkih. A sto se Amerike tice, tu se polako gura protiv hormona i antibiotika (recimo, zabranjena je upotreba hormona na pilicima, a sve vise mleka nosi oznaku "No RBsT").

Ne treba se zaliti na stanje moderne ishrane. Treba raditi da se to stanje promeni: kupovati "ogranic" hranu, napraviti bastu (ili par saksija) sa starim povrcem, kupovati od lokalnih zemljoradnika...

Što se tiče hleba, seme pšenice truje se da bi se sprečio napad štetočina u zemlji. Tokom vegetacije, pšenica se prska više puta, a zatim se često truje i u silosima. Da bi brašno ostalo koliko-toliko upotrebljivo, dodaju se materije koje sprečavaju oksidaciju. Dodaju se kojekavi aditivi da bi hleb bio "naočit" u prodavnici i duže ostao svež da ne bi bilo gubitaka zbog bajatosti.

Koje tacno "otrove" ne volis, i za koje tacno aditive mislis da su losi?

Posebna priča je da moderna obrada zemlje izvlači intenzivno sve minerale koje biljke koriste, a da se đubrenjem uglavnom dodaju samo tri najglavnija.

Opet, ovo je veoma cudno misljenje o mineralima (i njihovoj ulozi). Mozes li ovo malo detaljnije da objasnis?

Naravno, jedem crni hleb, ali veoma teško dolazim do njega. Ovo je značilo da sam nabavio mlin i ozidao peć za pečenje hleba. Ovo ne stoga što sam manijak, već zato što ovde crno brašno ni ne postoji. Proizvodi se falsifikovani crni hleb of belog OFARBANOG brašna.

Uh, covece. Gde ti to zivis, i gde si cuo za "ofarbano brasno"?
 
Sa tvoje strane stola su grafikoni i statistike. Sa moje su ljudi koji su mi bili dragi, a sada su samo uspomena. Verovatno su im citostatici malo produžili život, ali po kakvu cenu?

Opet, nesto se ne razumemo.

U primerima koje sam ti naveo se ne radi o "produzetku zivota". Radi se o potpunom nestanku bolesti. Ljudi zivi, zdravi, zive normalno deset,dvadeset, trideset godina kasnije.

Naravno, ne rade uvek. Ali svake godine rade sve bolje.

Sve je stvar izbora. Ako je dijagnoza rak creva prvog ili drugog stadijuma, rak grudi, rak testisa, leukemija...samo covek koji zeli da umre treba da preskoci terapiju. Ako je dijagnoza rak pankreasa, treci ili cetvrti stadijum raka pluca...vredi razmisliti da li su sanse za ozdravljenje dovoljno dobre, i da li vredi provesti zadnje dane u hemoterapiji.

Trecim recima, slika nije onakva kakvom je predstavljas. Ti imas svoje ljude koji su ti bili dragi, a sada su samo uspomene. Ja imam ljude koji su mi dragi, i koji su mi i dalje dragi zahvaljujuci modernoj terapiji za rak (u jednom slucaju, zenu je hemoterapija izvukla - potpuno - iz cetvrtog stadijuma kolorektalnog raka). Da su isli tvojom logikom, danas bi bili samo uspomene.

Mene rak nije dotakao. Ali sam preživeo lakši infarkt. Nekoliko meseci poslušno sam gutao lekove koje su mi prepisali. A onda sam došao do zaključka da ne želim da budem stalno umoran od vasodilatatora, ne želim da imam noćne more i živim kao poluinvalid. Oslanjajući se samo na preventivno dejstvo prezrenog acetisala, odustao sam od lekova i radikalno promenio život. I pomoglo je. Nekoliko godina nemam napade angine pektoris, a moj lični merač opterećenja, jedna zgrada od 12 spratova, pokazuje mi da mogu da se bez problema uspnem uz sve više stepenica.

Anegdotski dokazi su opasna stvar.

Sat i po juzno od mene, u Meksiku, ima klinka koja koristi "hiperbaricni" tretman za rak. Specijalizuje, koliko sam cuo, na postoperativnom tretmanu kolorektalnog raka.

Situacija je sledeca (bar kada sam zadnji put gledao statistike): u slucajevima kada je operacija moguca, oko 75% pacijenata nakon operacije prezivi bez raka neograniceno dugo. Ostalih 25% umru u toku sledecih pet godina.

Ako se operacija prati kursom hemoterapije, cifre se menjaju: oko 85% prezivi, 15% umire. Znaci 10% vise ljudi prezivi rak, i ostane zivo bez bolesti nakon tretmana.

Ljudi ne vole hemoterapiju (koja traje tri meseca, mada je relativno blaga), i neki od njih idu posle hirurgije u Meksicku kliniku. Sta se dogadja? 75% umire, 25% prezivljava - tacno onako kao da nista nisu uradili.

Ali! Oni 25% mrtvih naravno cute o svojoj smrti. A onih 75% prezivelih ce ti reci, ako ih pitas, da ih je Meksicka klinika izlecila od raka alternativnim metodama. Tako pristup koji smanjuje sanse za prezivljavanje za 10% dobija dobru reputaciju.

Tvoj pristup je za tebe funkcionisao. Super! Ali za mnoge ljude na vazodilatorima, prestanak uzimanja lekova bi bio smrtonosan.

(Inace, usput: kako si preziveo taj laksi infarkt? Sta je sprecilo da umres na licu mesta?)

No, da ne bude da te samo kritikujem, mislim da je dobar deo tvog pristupa zaista dobar: promene u nacinu zivota, ishrane, i fizicke vezbe mogu da imaju strahovit uticaj na bolest (cesto veci nego sve drugo sto moderna medicina moze da proizvede).

U mnogim slucajevima (dijabetes pre svega), ove promene su od kljucne vaznosti. A u mnogim slucajevima, ovakve stvari su bolje - recimo, za bolove u ledjima nema niceg boljeg od blazih verzija joge (anusara joga je meni potpuno resila visegodisnji problem sa bolovima u krstima i donjem delu ledja).

Nauka pronađe vezu između problema i uzroka. Predloži i rešenje koje će ukloniti problem. To će kod izvesnog broja ljudi stvoriti neželjene efekte. Recimo kod 1% ili o,1%. Prihvatljiv rizik, a ako se pojave nusrpobelmi, lečimo ih. Razumno, opravdano. Nema šta. Pod uslovom da ti nisi onaj stoti ili hiljaditi kojeg treba lečiti.

Tacno. Potpuno tacno. I da je ovo sve sto tvrdis, ne bi bilo neslaganja.

Radi se o hijerarhiji problema. Prvo resis veliki problem, i proizvedes male. Onda resavas male, proizvodeci jos manje. Na kraju, idealno, ostaju ti samo problemi oko kojih se niko nece buniti.

Takođe, zar alergije, bar one na mlečni šećer, gluten, jaja, nemaju pre svega uzrok u veštačkom hranjenju odojčadi?

Hm, misljenja se razlikuju. Ja licno ne verujem da je to veliki deo uzroka.

Svakako, najbolja hrana za dete je majcino mleko (nikako kravlje - kravlje mleko je idealno za rast teleta u kravu u roku od godinu dana; ljudski prehrambeni zahtevi su ipak malcice drugaciji). Ali, iskreno, sa tim izvorom cesto ima raznih problema, i ako je pitanje hraniti dete vestackom ishranom ili ga ne hraniti, odgovor je jasan.

Zaštita dečijeg kreveca premazom voska umesto hemijskih lakova i krečenje starim dobrim krečom uvek se podrazumevalo samo po sebi.

Upravo. I ove informacije treba siriti, a ne prazne price o mikrotalasnim rernama, ili o neefektivnosti citostatika.

Ovde takođe ostaje da se složim. Hlorisanje vode takođe je rezultat naučnog pristupa svakodnevnim problemima. Dobro zaštićen duboki bunar ne zahteva hlorisanje.

Zavisi od mesta u kome zivis, klime, i okolne populacije. Danasnji gradovi ne bi mogli da postoje bez hlorisane vode, na primer.

Ovo skoro da bi bilo tačno, pod uslovom da možemo da se izborimo sa industrijom koja nameće najprofitabilnija, a ne najbolja rešenja. Nekada i silom zakona.

Ako se predas unapred, naravno da neces moci da se izboris. Napredak moze biti spor, ali se dogadja. Samo treba gurati.
 
A što se tiče dobrih vesti, nemam pojma zašto sam se sad setio tuberkuloze. :confused: Beše li to ona bolest za koju su pronađeni efikasni antibiotici, a takođe i vakcina koja nudi doživotnu zaštitu?

Tuberkuloza je bila prakticno smrtna kazna sve do 1940-tih. Dobili smo sezdeset godina u kojima je ona bila delimicno spreciva vakcinom, a potpuno izleciva jednostavnom terapijom. Milioni zivota su spaseni u toku tih sezdeset godina.

Sve da i sutra sve nase terapije protiv tuberkuloze propadnu (sto sumnjam - ulazi u igru i jedna nova, koja - neverovatno - gadja na flagelum bakterije), ne mozes tvrditi da je ovih sezdeset godina bilo bespotrebno ili lose.
 
a ristob-ovu tvrdnju da komunicira sa Bogom nekoliko puta si pomenuo da MR pokazuje da ristob nije u pravu. Negde si naveo, čini mi se, da postoji regija mozga za religiju.

Ne - rekao sam nesto slicno; razlika je mala, ali veoma bitna.

Ne postoji "deo mozga za religiju", religiozna iskustva i misli koriste veoma veliki broj neuralnih mehanizama.

Postoji jedna odredjena klasa iskustava obicno opisanih kao religiozna, cesto vidjena, sa standardnim opisom, koja je produkt aktivacije desnog temporalnog reznja; postoji jedna druga, takodje standardna i cesto vidjena, koja je produkt promena u sistemu za osecaj agencije. Onda postoji grupa dodatnih, koje su kombinacije ova dva, sa razlicitim nivoom mesanja od strane osecaja znanja i osecaja vaznosti.

Drugim recima, mada imamo dobre razloge da par stvari jasno kazemo po pogledu odredjenih vrsta religioznih iskustava, mi ne mozemo odbaciti sva religiozna iskustva po tom osnovu.

1. Koji su sve načini koji postoje pri ispitivanju moždane aktivnosti (negde sam pročitao o nekih 5-6 metoda, čak se jedna bazira na nekom prelasku elektrona ili nešto slično) i ako može o svakoj tehnici ukratko?

Postoji vise metoda.

Najjednostavniji je EEG, koji je prosto merenje elektricne aktivnosti kroz elektrode koje se zalepe na glavu.

Sistem funkcionisanja EEG je relativno jednostavan. Mozak se sastoji od triliona neurona, koji prenose elektrohemijske signale. Svaki nerv, kada "opali", proizvede trenutno elektricno polje oko sebe. Sad, kada razni nervi "pucaju" u svim mogucim pravcima, njihova elektricna polja se medjusobno potiru. Ali neuralne mreze - povezane sa vecim mrezama i sistemima - cesto pale sinhronizovano, u kom slucaju se elektricna polja pojedinacnih neurona sabiru, i postaju jedno snaznije elektricno polje koje uredjaj moze da detektuje.

Ovo je veoma ogranicena tehnika: uglavnom se moze koristiti za detekciju stanja svesti (razliciti stadijumi sna, itd.), mada postoje neke preciznije upotrebe (recimo, moze se videti kolika je koncetracija paznje, moze se videti da li coveku lutaju misli, i da li je odredjena velika oblast aktivna ili ne).

Dve mnogo mocnije tehnike su PET i fMRI. Obe tehnike se zasnivaju na slicnom principu, mada koriste potpuno razlicite alatke.

PET se zasniva na radioaktivnom izotopu kratkog zivota, koji oslobadja pozitorone. Pacijentu se da mala doza ovakvog materijala vezanog za glukozu. U mozgu, kolicina krvi koja nosi kiseonik i glukozu u odredjeni deo mozga zavisi od aktivnosti tog dela: ako je deo mozga aktivan, tok krvi postaje snazniji. Ovo dovodi do koncentrisanja signala radioaktivne glukoze u delovima mozga koij su visoko aktivni. Poredjenjem mozga u jednom stanju (recimo, kada covek slusa muziku) sa drugim (kada slusa reci), mogu se razlikovati oblasti koje su povezane sa odredjenom aktivnoscu, u tri dimenzije.

brain-ct-pet.jpg


Osnovna mana PET skenova je radijacija. Otud je fMRI daleko popularniji. Ovde coveka stave u veoma snazan magnet (par tesli; ovo je dovoljno snazno magnetno polje da, recimo, coveka koji udje u sobu sa metalnim satom na ruci podigne u vazduh, naglo povuce ka magnetu, i zalepi ga za masinu).

Ali magnet nema nikakve negativne efekte na ljudsko telo (bar nikakve koje smo do sada uspeli da uocimo). Ono sto radi je da orjentise kvantne spinove odredjenih atomskih jezgara u covekovom telu (u zavisnosti od frekvencije, ali to je prekomplikovana prica) u jednom pravcu. Onda se magnetno polje iskljuci, i spinovi se vrate u slucajni raspored, oslobadjajuci radiotalase. Pomocu ovih talasa se moze izracunati koncentracija date vrste atoma u tri dimenzije.

fMRI trazi atome u hemoglobinu, koji daju razlicit signal u zavisnosti od toga da li je za hemoglobin vezan molekul kiseonika. Time se na fMRI moze videti gde se krece kiseonik, sto je dobar indikator aktivacije mozga.

Evo kako izgleda aktivnost u mozgu slepog coveka koji cita tekst napisan Brajevom azbukom:

fmri_blind.jpg


Vidi se aktivacija nervnih mreza koje upravljaju osecajem dodira, oblasti koje se bave jezikom (formiraju reci i recenice iz pojedinacnih simbola) - ali i mnogo aktivacije okcipitalnog reznja, koji kod ljudi sa vidom predstavlja oblast za vid. Kod slepog coveka, medjutim, ova oblast mozga je postala adaptirana za druge procese.

Postoji jos par tehnika, ali ovo su osnovne.

Sve tri imaju znacajna ogranicenja, ali za sada su najbolje sto imamo.

2.Da li savremena nauka može da objasni fenomen da ljudi u vremenu tako eksplozivnog razvoja nauke i dalje bivaju blokirani religijskim uverenjima ne priznajući neke naučne istine?

Ovo je preveliko pitanje.

Zavisi od vrste uverenja, i vrste odbacivanja. U nekim slucajevima, kognitivni psiholozi imaju sasvim lepu ideju o cemu se radi. U nekim slucajevima, radi se o potpuno normalnom ponasanju na osnovu netacnih ili nepotpunih informacija. A u mnogim slucajevima se radi o ponasanju koje, ma koliko nam se ne svidjalo, ne treba da pokusavamo da promenimo.

Postoji jedna lepa knjiga - po mom misljenju, ona bi za vecinu ljudi bila pojedinacno najkorisnija knjiga koju bi mogli procitati - koja opisuje ideje koje mozes primeniti i na ovo pitanje: "Stumbling on Happiness" (Daniel Gilbert).

3. Može li da se objasni fenomen tolike vere u biblijske tekstove koje su pisali religiozni ljudi pre nekih 2000 godina i koji obiluju budalaštinama (vaskrsenje, oživljavanje mrtvih, čuveni drugi Hristov silazak.....i mnogo toga još), a da se istovremeno ne veruje tekstovima savremenih naučnika koji su najčešće i dokazani?

Ovo je specificnija podgrupa prethodnog pitanja, ozbiljan problem za covecanstvo, ali i dalje preveliko i presiroko za diskusiju ovde.

Ako trknes na religiozne forume kao sto je "Vidovdan", nacices velike vernike kako mrtvi ozbiljni pricaju o visokoj tehnologiji starih Egipcana, i slusaju nekog ludaka sa doktorskom titulom koji im prica gluposti o "americkim oruzjima koje uticu direktno na mozak". I sve veruju, ali ako pomenes nesto iz evolucije...kuku i lele.

To je simptom.

Uzrok? Previse komplikovano. Mozda mozemo u delovima, ako mozes da smislis konkretnija i specificnija podpitanja.

4. Negde si aktivnost mozga vernika blago uporedio sa aktivnošću mozga šizofreničara . Koliko je onda tačna konstatacija Skota Peka da je religija bolest koju treba lečiti? I ako je Pek u pravu da li se može izlečiti?
Unapred hvala.

Mislim da ukupno nije u pravu. Opet, prekomplikovano i predugo za diskusiju ovde. Gorenavedena knjiga opisuje deo problema (recimo, ljudi kod kojih se emocije iskljuce i ostane samo cisto racionalni pogled na svet, obicno padnu u klinicku depresiju).

Ono na cemu treba raditi je vrsta religije.

Neke vrste religije su potpuno benigne, bez obzira na to koliko neki njihovi aspekti bili iracionalni (uzmi, recimo, vecinu varijacija na Teraveda Budizam). Neke verzije su uglavnom benigne (standardni liberalni katolici, kakve mozes naci svuda po Americi, su dobar primer ovoga). Neke verzije su veoma destruktivne (Munova crkva, pentekostalci, Hare Krisna, itd.).

Tako da je napad na religiju pogresan pristup. Mnogo bolja ideja je pokusati ekstremne vernike destruktivnih sekti ubediti da malo smire svoje stavove. Opet, o ovome mozemo konkretnije da razgovaramo.

Konacno, hej, moderatore - zasta bi trebalo pomeriti zadnjih par stranica diskusije u novu temu, ako moze. Ovde smo daleko odlutali...
 
A što se tiče citostatika, verovatno je tačno da donekle produžuju život. Međutim uvek se postavlja pitanje kakav je kvalitet tog dopunskog života. :confused:
A kakav je bio kvalitet prethodnog zivota? Jesu li isli na redovne medicinske kontrole, jesu li se dovoljno kretali, jesu li se pravilno hranili, ...

Veliki problem je u tome sto ljudi shvate da vode zivot na pogresan nacin tek kad se suoce s necim opasnim po zivot (npr. infarktom...) a to je u vecini slucajeva prekasno da bi se bilo sta uradilo po pitanju spasavanja tog zivota (s medicinske tacke gledista, a i svih drugih tacaka gledista...).

A što se tiče dobrih vesti, nemam pojma zašto sam se sad setio tuberkuloze. :confused: Beše li to ona bolest za koju su pronađeni efikasni antibiotici, a takođe i vakcina koja nudi doživotnu zaštitu?
BCG vakcina ne pruza dozivotnu zastitu. Ona pruza zastitu deci od ozbiljnih formi TB-a (npr meningitisa i plucnog TB-a). Jos uvek ne postoji vakcina koja moze da pruzi efikasnu zastitu odraslima od TB-a.

Jedna trecina svetskog stanovnistva je inficirana sa Mycobacterium tuberculosis, a tu su i drugi varijeti, M. bovis, M. africanum, M. canetti, M. microti, i drugi. Oko jedne desetine latentnih infekcija preraste u aktivnu TB, koja, ako se ne tretira, ubija polovinu svojih zrtava. Lecenje od TB podrazumeva dugotrajno uzimanje jednog ili vise antibiotika (6-12 meseci, ponekad i duze). Posto se ovo cesto ne ispostuje (narocito u nerazvijenim zemljama), ne treba se cuditi sto su poceli da se pojavljuju sojevi TB-a otporni na antibiotike, sto dalje komplikuje borbu protiv TB-a.

TB vakcina MVA85A je u fazi 2 klinickih ispitivanja u Juznoj Africi, koja je najteze pogodjena sa TB-om.
 
...
Oko životnog veka teško je govoriti kroz statistiku. To što je životni vek 20 ili 30 godina ne znači da niko nikada nije video živog četrdesetogodišnjaka. Verovatno su šezdesetogodišnjaci bili zbrčkane starine koje su se teško kretale. Svakako je razlika u odnosu na savremenog šezdesetogodišanjaka koji je često veoma aktivan.

Veza izmedju CO2 i globalnog zagrevanja je, s druge strane, veoma cvrsta. S njom je situacija slicna kao i kod evolucije/kreacionizma: odredjene grupe ulazu ogromnu kolicinu energije i novca u izmisljanje, direktno laganje o podacima, i uopste zbunjivanje javnosti.

Svakako da grupe koje imaju globalne interese znaju kako da ih zaštite i kako da manipulišu podacima. Neko poput mene, ko ne raspolaže pravim podacima, ili ne može da proveri njihovu vrednost, može samo da nagađa da li su u pravu recimo "naftaši" koji tvrde da CO2 nema nikakve veze sa globalnim zagrevanjem, ili "nuklearci", recimo, koji možda žele da istisnu "naftaše" pa im podmeću laži oko CO2. :D
Moje uverenje da CO2 možda uopšte nije toliko značajan potiče od činjenice da su toliko hvaljene i oplakivane amazonske šume proizvodile truljenjem istu količinu ugljen dioksida koliko su i zarobljavale. Takođe, teško mi je da poverujem ljudima koji nisu sposobni da istisnu koliko toliko verovatnu trodnevnu prognozu, kada mi pokazuju katastrofu koja će nastupiti za pedeset godina. :confused:

(Stavise, situacija je gora nego sa evolucijom: naftne kompanije, koje su upravo postavile najvece profite u istoriji, imaju mnogo vise novca za sirenje dezinformacija nego crkve.)

Rekao bih da ni profiti farmaceutske industrije nisu za bacanje.

Um, treba da biramo najbogatije i najrazvijenije krajeve kada pricamo o proseku?

Želeo sam da ukažem da društveno uređenje više utiče na život stanovništva nego nivo razvoja nauke ili tehnologije.

U poredjenju sa ratom i bolestinom koja pobije trecinu stanovnistva? Gripom koji pobije desetinu? Da li znas kakve efekte je na Srpsko stanovnistvo imao, recimo, Prvi Svetski Rat?

Imas prost GDP racun: ljudi koji se danas nalaze u najnizih 10% stanovnistva po prihodima, imaju vecu kupovnu moc nego 85% stanovnistva pre 100 godina.

Zaista? Zašto onda jedva sastavljaju kraj sa krajem? Ovo je ekonomska prevara koja treba da nas učini srećnim što živimo sada, pod mudrim vladama koje se brinu za naše blagostanje. :confused:
Ovakvi obračuni uvek su zlonamerni. Recimo, kaže se da znatno veći broj stanvika Afrike živi ispod praga siromaštva nego Evropljana. Ali... Prosečan evropljanin pola života otplaćuje kuću u kojoj živi. Afrikanac je sklepa od granja i blata. Znatan deo prihoda evropske porodice odlazi na odeću i grejanje. Gotovo nepostojeći troškovi za stanovnike Afrike.

Opet, ovo je veoma cudno misljenje o mineralima (i njihovoj ulozi). Mozes li ovo malo detaljnije da objasnis?

Svakako. Poljoprivredna proizvodnja podrazumeva uzgoj nekakvih kultura ili stoke. Ovo je proizvod koji se prodaje i napušta posmatranu parcelu. Stotine kilograma azota, fosfora i kalijuma. To je ono što se dodaje đubrenjem na razne načine. Pored ovoga, postoje mikroelementi koji se uglavnom ne nadokanđuju i čija koncentracija u zemljištu je sve manja. Moderne metode koje podrazumevaju intenzivno navodnjavanje i obliato đubrenje azotom ubrzavaju ovaj proces. Krajnji rezultat je da mikroelemenata ima sve manje u proizvodu.

U primerima koje sam ti naveo se ne radi o "produzetku zivota". Radi se o potpunom nestanku bolesti. Ljudi zivi, zdravi, zive normalno deset,dvadeset, trideset godina kasnije.

Kada si uspeo da izmeriš trideset godina?

Ljudi ne vole hemoterapiju (koja traje tri meseca, mada je relativno blaga), i neki od njih idu posle hirurgije u Meksicku kliniku. Sta se dogadja? 75% umire, 25% prezivljava - tacno onako kao da nista nisu uradili.

Ili obrnuto? Svakako, svuda ima varalica. No, o hemoterapiji koju sam ja video svašta se može reći, samo ne da je blaga.

No, da ne bude da te samo kritikujem, mislim da je dobar deo tvog pristupa zaista dobar: promene u nacinu zivota, ishrane, i fizicke vezbe mogu da imaju strahovit uticaj na bolest (cesto veci nego sve drugo sto moderna medicina moze da proizvede).

Pitam se koliko probelma je stvorila moderna medicina. :mrgreen:

Radi se o hijerarhiji problema. Prvo resis veliki problem, i proizvedes male. Onda resavas male, proizvodeci jos manje. Na kraju, idealno, ostaju ti samo problemi oko kojih se niko nece buniti.

Ne zameram na hijerarhiji problema. Zameram na pristupu. Evo, neko pomenu grip koji u americi ubije svake godine par desetina hiljada dece. Žalosno, ali po mojem mšljenju ne opravdava vakcinisanje miliona zbog tih desetak hiljada. Mislim, ne opravdava medicinski, ali svakako opravdava finansijski.

Svakako, najbolja hrana za dete je majcino mleko (nikako kravlje - kravlje mleko je idealno za rast teleta u kravu u roku od godinu dana; ljudski prehrambeni zahtevi su ipak malcice drugaciji). Ali, iskreno, sa tim izvorom cesto ima raznih problema, i ako je pitanje hraniti dete vestackom ishranom ili ga ne hraniti, odgovor je jasan.

Naravno, ali problem je da se obično ne dolazi do pitanja "hraniti ili ne". Ključno pitanje je "dojiti ili se vratiti na posao".

Upravo. I ove informacije treba siriti, a ne prazne price o mikrotalasnim rernama, ili o neefektivnosti citostatika.

Nije mi namera da širim priče. Mnogo se govori o navodnom napretku i sve boljem životu, pa sam izneo mišljenje da taj napredak i nije tako svetlucav. Po tvojim rečima, ameri danas jedu kukurz jer je jeftiniji, tek sad pomalkice odustaju od hormonizovane piletine, a žive u daščarama. Osvrnuo sam se na ovu sumnjivu situaciju jer mi se čini da nauka brže povećava broj stanovništva nego što može sa njim da izađe na kraj.

Zavisi od mesta u kome zivis, klime, i okolne populacije. Danasnji gradovi ne bi mogli da postoje bez hlorisane vode, na primer.

Dabome. Ali, ugljeni filtri trebalo bi da se ugrade duž linije snabdevanja, a ne da ih ja plaćam u svojoj kuhinji 10 dolara mesečno, odnosno hiljade dolara tokom života. Opet se vraćemo na ekonomiju.

Tuberkuloza je bila prakticno smrtna kazna sve do 1940-tih. Dobili smo sezdeset godina u kojima je ona bila delimicno spreciva vakcinom, a potpuno izleciva jednostavnom terapijom. Milioni zivota su spaseni u toku tih sezdeset godina.

Ovde je otprilike poenta. Recimo, u Africi se smanjila smrtnost i povećala naseljenost. Ponekad pomislim da je vakcinacija afrikanaca imala jedini cilj da se danas pričaju vicevi o telesnoj težini Etiopljana. :confused:

Inače, rekao bih da smo se previše udaljili od teme. Možda bismo mogli da otvorimo novu u kojoj bismo nastavili ovaj razgovor?
 
A kakav je bio kvalitet prethodnog zivota? Jesu li isli na redovne medicinske kontrole, jesu li se dovoljno kretali, jesu li se pravilno hranili, ...

Veliki problem je u tome sto ljudi shvate da vode zivot na pogresan nacin tek kad se suoce s necim opasnim po zivot (npr. infarktom...) a to je u vecini slucajeva prekasno da bi se bilo sta uradilo po pitanju spasavanja tog zivota (s medicinske tacke gledista, a i svih drugih tacaka gledista...).

BCG vakcina ne pruza dozivotnu zastitu. Ona pruza zastitu deci od ozbiljnih formi TB-a (npr meningitisa i plucnog TB-a). Jos uvek ne postoji vakcina koja moze da pruzi efikasnu zastitu odraslima od TB-a.

Jedna trecina svetskog stanovnistva je inficirana sa Mycobacterium tuberculosis, a tu su i drugi varijeti, M. bovis, M. africanum, M. canetti, M. microti, i drugi. Oko jedne desetine latentnih infekcija preraste u aktivnu TB, koja, ako se ne tretira, ubija polovinu svojih zrtava. Lecenje od TB podrazumeva dugotrajno uzimanje jednog ili vise antibiotika (6-12 meseci, ponekad i duze). Posto se ovo cesto ne ispostuje (narocito u nerazvijenim zemljama), ne treba se cuditi sto su poceli da se pojavljuju sojevi TB-a otporni na antibiotike, sto dalje komplikuje borbu protiv TB-a.

TB vakcina MVA85A je u fazi 2 klinickih ispitivanja u Juznoj Africi, koja je najteze pogodjena sa TB-om.

Sifilis je nekada bio veoma virulentna bolest. Ljudi su često umirali u kratkom periodu. Danas moderan čovek može, nakon početnih simptoma, zarazu nositi decenijama. Čak ne mora ni znati da je bolestan. Verovatno bi tuberkuloza ostavljena sama sebi doživela sličnu transformaciju. Ali, počelo se sa "dugotrajnim lečenjima koja se ne ispoštuju do kraja, pa je to dovelo do sojeva otpornih na antibiotike". :confused:
Cenim da je ispravan put borbe protiv tuberkuloze, pored vakcinacije, bio da se preventivnom medicinom spreči da onaj "jedan od deset slučajeva" i postane slučaj.
 
To što je životni vek 20 ili 30 godina ne znači da niko nikada nije video živog četrdesetogodišnjaka.

Naravno. Radi se o verovatnocama - koliku sansu covek ima da doceka te godine. Danas relativno mali broj ljudi umire u dvadesetim i tridesetim godinama zivota. U to vreme, velika vecina....

Moje uverenje da CO2 možda uopšte nije toliko značajan potiče od činjenice da su toliko hvaljene i oplakivane amazonske šume proizvodile truljenjem istu količinu ugljen dioksida koliko su i zarobljavale.

Uhm, Zazijavalo, matematika.

Ako amazonska suma uzima kolicinu X ugljen-dioksida, pa onda vezuje X kolicinu ugljen-dioksida, rezultat je nula: nema promene u kolicini ugljen-dioksida koji je u atmosferi.

Ako se kolicina poveca, to je potpuno odvojen fenomen.

Takođe, teško mi je da poverujem ljudima koji nisu sposobni da istisnu koliko toliko verovatnu trodnevnu prognozu, kada mi pokazuju katastrofu koja će nastupiti za pedeset godina. :confused:

Opet, uhm.

Vremenska prognoza pokusava da predvidi ponasanje sistema zasnovanog na matematici haosa - tj. sistema u kojima nikada ne mozes proizvesti tacan odgovor, samo verovatnocu tacnog odgovora. I skorije prognoze nisu uopste lose, u zavisnosti od kompleksnosti sistema.

Predvidjanje globalnog zagrevanja, inace, nije doslo od strane meteorologa, vec od atmosferskih hemicara. Toplotni kapacitet CO2 nije predmet vremenske prognoze, vec fizicke hemije.

Rekao bih da ni profiti farmaceutske industrije nisu za bacanje.

Oh, svakako. Ali to je opet sasvim druga tema.

Želeo sam da ukažem da društveno uređenje više utiče na život stanovništva nego nivo razvoja nauke ili tehnologije.

Dve strane istog novcica.

Zaista? Zašto onda jedva sastavljaju kraj sa krajem? Ovo je ekonomska prevara koja treba da nas učini srećnim što živimo sada, pod mudrim vladama koje se brinu za naše blagostanje. :confused:

Postoje razlicite definicije "jedva sastavljati kraj sa krajem".

Prosecan Srbin jedva sastavlja kraj sa krajem ako jedva stize da plati racun za struju, telefon, ima da kupi dovoljno hrane, odece, da plati za zagrevanje stana zimi...

Istovremeno, za milijardu i po ljudi na svetu "sastavljanje kraja sa krajem" znaci nesto sasvim drugo: smrzavanje tokom zime, kuvanje tokom leta, vasi, spavanje u prljavstini, stalna borba sa raznim bolestima, posedovanje jednog ili dva komada odece, i nada da mu nece bas sva deca umreti.

Recimo, na primeru koga si dao:

Ovakvi obračuni uvek su zlonamerni. Recimo, kaže se da znatno veći broj stanvika Afrike živi ispod praga siromaštva nego Evropljana. Ali... Prosečan evropljanin pola života otplaćuje kuću u kojoj živi. Afrikanac je sklepa od granja i blata. Znatan deo prihoda evropske porodice odlazi na odeću i grejanje. Gotovo nepostojeći troškovi za stanovnike Afrike.

Afrikanac sklepa od granja i blata kucu bez vodovoda, sa rupom u koju obavlja posao iza kuce (i do koje mora da ode po kisi ili suvom), sa krovom koji propusta vodu, sa vatrom zapaljenom u centru kuce koja ispusta dim koji ga gusi.

Sva voda mora da se dovuce do kuce; pravljenje rucka je posao koji zahteva pola dana. Kupanje? Samo ako covek izadje napolje u toku kise.

U Malaviju, koji ima "savrsenu situaciju" po tvojim merilima, jedno od pet dece umire pre pete godine. Mada su troskovi odece i grejanja visi, topla klima i svoju nezgodnu stranu: bolestine su stalne, posto nema godisnjih ciklusa da ih uklone. Takodje, u tropskim predelima je (iz raznih razloga) zemljiste posebno neplodno, tako da zahteva mnogo vise krvavog rada i truda za minimalno prezivljavanje.

Najsiromasniji ljudi iz Beograda, oni koji zive u stracarama ispod mosta, ne bi mogli da podnesu siromastvo zivota u centralnoj Africi.

Pored ovoga, postoje mikroelementi koji se uglavnom ne nadokanđuju i čija koncentracija u zemljištu je sve manja. Moderne metode koje podrazumevaju intenzivno navodnjavanje i obliato đubrenje azotom ubrzavaju ovaj proces. Krajnji rezultat je da mikroelemenata ima sve manje u proizvodu.

Ooovaj, kojih mikroelemenata? Imas li neke tacne cifre?

Posto vecina mikroelemenata (selen, hrom, itd.) zapravo ulaze u ekosferu mnogo brze nego ikada ranije zbog drugih ljudskih aktivnosti (nepovezanih sa poljoprivredom).

Imas li neke konkretne cifre? Kog elementa danas ima manje, i koliko manje?

Kada si uspeo da izmeriš trideset godina?

Neke hemoterapije za leukemiju su nastale u toku sezdesetih. Mada neefikasne u poredjenju sa modernim, one su spasile odredjen broj ljudi, mogi od kojih su i dan danas zivi.

Cisplatin je 99.999% efikasan u lecenju raka testisa pre metastaze. Usao je u upotrebu 1978-me godine, tako da danas ima dosta ljudi koji su zivi i zdravi danas, trideset godina kasnije.

No, o hemoterapiji koju sam ja video svašta se može reći, samo ne da je blaga.

Pretpostavljam da se radilo o tezim vrstama raka, ili o raku koji je uhvacen previse kasno?

Pitam se koliko probelma je stvorila moderna medicina. :mrgreen:

Mnogo. Verovatno je proizvela mozda cak i 1% problema koje je resila.

Ne zameram na hijerarhiji problema. Zameram na pristupu. Evo, neko pomenu grip koji u americi ubije svake godine par desetina hiljada dece. Žalosno, ali po mojem mšljenju ne opravdava vakcinisanje miliona zbog tih desetak hiljada. Mislim, ne opravdava medicinski, ali svakako opravdava finansijski.

? Zivoti desetina hiljada nisu vredni vakcinacije?

Ok, oko ovoga se nikada necemo sloziti.

Naravno, ali problem je da se obično ne dolazi do pitanja "hraniti ili ne". Ključno pitanje je "dojiti ili se vratiti na posao".

Ponekad jeste. Ali to nije tvoj izbor. To je izbor zene koja je imala to dete.

Po tvojim rečima, ameri danas jedu kukurz jer je jeftiniji, tek sad pomalkice odustaju od hormonizovane piletine, a žive u daščarama. Osvrnuo sam se na ovu sumnjivu situaciju jer mi se čini da nauka brže povećava broj stanovništva nego što može sa njim da izađe na kraj.

Ljudski razvoj je uvek isao u zaletima. Sada je, u stvari, u toku postepeno opadanje brzine rasta populacije. Videcemo sta ce biti, ali ja nisam izgubio nadu.

Ali, ugljeni filtri trebalo bi da se ugrade duž linije snabdevanja, a ne da ih ja plaćam u svojoj kuhinji 10 dolara mesečno, odnosno hiljade dolara tokom života. Opet se vraćemo na ekonomiju.

?

Neces da platis 10 dolara mesecno u svojoj kuhinji, ali je ok da platis 10 dolara mesecno u poreze da se to ugradi u vodovod?

(Ti znas da je sve sto je u vodovodu izgradjeno na osnovu poreza koje ti, i ostali, placaju?)

I usput, ne zelis te filtere pre kuhinje, posto ne zelis da dozvolis bakterijama - cije spore mogu da prodju i kroz taj filter - da imaju vremena da se razviju. Zelis da filter bude na samom kraju cevi, na cesmi, posto nakon izlaska iz cesme vise ne moras da se brines o inkubaciji u cevi.

Ponekad pomislim da je vakcinacija afrikanaca imala jedini cilj da se danas pričaju vicevi o telesnoj težini Etiopljana. :confused:

Znaci, bolje je da ljudi umiru od bolesti, nego da se rizikuje da mozda umiru od gladi?

Zar nije bolje vakcinisati, pa pokusati da se kroz obrazovanje i industrijalizaciju smanji natalitet?

Inače, rekao bih da smo se previše udaljili od teme. Možda bismo mogli da otvorimo novu u kojoj bismo nastavili ovaj razgovor?

Podrzavam predlog; ali to ostavljam moderatoru u rukama, njegova je odluka.
 
Sifilis je nekada bio veoma virulentna bolest. Ljudi su često umirali u kratkom periodu. Danas moderan čovek može, nakon početnih simptoma, zarazu nositi decenijama.

Naravno, dok na kraju ne poludi zbog rupa u mozgu koje su mu bakterije sifilisa polako izjele.

Verovatno bi tuberkuloza ostavljena sama sebi doživela sličnu transformaciju.

Malo verovatno. Sifilis je izgubio deo virulencije u roku od sest stotina godina; tuberkuloza je ubijala ljude hiljadama godina.

Tako da a) male su sanse da bi doslo do takve promene, i b) da li treba da pustimo da milioni ljudi umru eda bi mozda jednog dana, kroz nekoliko vekova, bila smanjena virulencija.

Cenim da je ispravan put borbe protiv tuberkuloze, pored vakcinacije, bio da se preventivnom medicinom spreči da onaj "jedan od deset slučajeva" i postane slučaj.

Ako smislis nacin kojim se to moze izvesti (jer niko drugi nije uspeo), samo napred. A onim devet od deset mozes da objasnis zasto pola godine provode u krevetu kasljuci krv, i zasto mnogi od njih ne mogu da se popnu pet stepenica bez da se zadisu (zbog smanjenog kapaciteta pluca).
 

Ne, ja sam o religioznoj duhovnosti i religiji uopste doneo stav nakon deset godina akanja prvo sa religijom, pa onda sa raznim drugim slicnim stvarima. I citanja, i pisanja, i meditiranja, i molitvi, i rituala...
Ako nije problem, o kom i kakvom religioznom iskustvu se radi?
Inače, ja sam tek 6 godina u religiji. Tokom škplovanja sam kao sasvim normalno i ispravno prihvatio naučnu tvrdnju (a koja je obilato nametana, u stvari zloupotrebljavana, od strane komunista) da Bog ne postoji. Na studijama sa mnom je bio i jedan religiozni student i ja nikako nisam mogao razumeti da jedan, maltene akademski građanin, može biti religiozan. Po završetku studija i petnaestak godina kasnije bilo mi je posve strano institucionalno verovanje. Ni nakraj pameti mi nije bilo da odem u crkvu. Istina, skoro uvek sam imao intuitivni osećaj da postoji neka inteligentna sila iznad ovog sveta. Ta ideja nije imala nikakve veze sa bili kojom religijom. Religija je za mene bila glupost. Totalno sam bio zapanjen na prvoj liturgiji videvši da sveštenici bukvalno veruju u priče iz Biblije. Tri godine posle krštenja samo formalno sam bio vernik. A onda se uključio triger. :D



Ono sto sam naucio, Risto, je da ljudi veruju razne stvari, ali da cinjenice uvek pobedjuju nad verovanjima (sta se dogadja, recimo, sa covekom koji veruje da moze da leti, i koji onda skoci sa litice?). I da nauka - pogotovo neurologija - ima bolja i tacnija objasnjenja za moja "religiozna iskustva" nego bilo koja religija na svetu...

Za mene stvari ovako stoje: Nauka je tek počela ispitivanja funkcionisanja mozga, pa je još veoma rano da donosi zaključke kako je prisustvo Boga isključeno. Ja sam mnogo sigurniji da će je ta ispitivanja sve više upućivati upravo na Boga. Ne prihvatam tvrdnju da venici umišljaju Boga, pgotovu ne da su šizofreni. Zato - bez ljutnje, bez obzira što me prikazuješ u jako ružnom svetlu. :p

Oni imaju nagadjanje da On postoji, misle da imaju komunikaciju sa njim iako je - cinjenicno - nemaju, i pokoravaju se zakonima koje su izmislili pa pripisali Bogu.
Covek moze da misli da zna da Bog postoji, ali bez spoljnih dokaza, to je samo misljenje/nagadjanje. S obzirom na to koliko lako se moze osecajem znanja manipulisati, ne mozemo im verovati na rec.
Ljudi - ukljucujuci i tebe - tvrde da imaju komunikaciju sa Bogom, ali cinjenice pokazuju da je nemaju. Naveo sam ti razloge, na koje nisi odgovorio. Zasto u komunikaciji sa Bogom nikada ne saznas nista sto vec ranije nisi znao (ili mogao sam da predvidis)? Zasto Bog nikoga ne upozorava kada ce da naleti zemljotres, tsunami, erupcija...? Sve je to lepo sto ti verujes da imas komunikaciju sa Bogom, ali ja tebi ne verujem da je imas. Izvini.




Ima dokaza i lako se mogu proveriti. Sorry što neki misle da su to samo gluposti. A kakva je božja volja, možemo samo nagađati.
 
Poslednja izmena:
Sreo sam jako mnogo ljudi koji veruju da imaju komunikaciju: ali nijedan od njih nije zbog toga bio drugaciji od ljudi koji sasvim sigurno nemaju komunikaciju. Ovo ti stalno ponavljam: ako zelis da ti verujem da imas komunikaciju sa Bogom, moras to da nekako pokazes. Prosto reci "ja imam komunikaciju" nije dovoljno.

Saznaj nesto novo, nesto sto niko ne zna, kroz tu komunikaciju, pa prenesi ovde.

Pokazao sam ti kako lično da se uveriš.
Saznao sam da je život materijalizacija misaonih tvorevina, ali ti tvrdiš da je najveće zlo širiti takve tvrdnje, pogotovu na forumu. Znači okarakterisao si me kao najvećeg zločinca! Pobogu, to mi nećeš prišiti! Opet tvrdim da je u pitanju lapsus, pa se nadam da ćeš se korigovati.

Znaci, Staljin je u stvari bio dobar i posten covek?

A onaj mladic je u stvari zlo ucinio kada je spasio coveka koji se davio?

Zaista bih voleo direktne odgovore na ova dva pitanja, kao i objasnjenja kako se to sve uklapa u tvoje "zakonitosti".



Ja sam siguran da život ima neku višu svrhu osim ove što znamo. U tom kontekstu ono što izgleda zdravorazumski i te kako može biti pogrešno. Nije parafraza da se Bog ne može razumom objasniti. Treba doživeti. Zašto Bog dopušta nesreće i da li kažnjava nevine a nagrađuje nepravedne? To su za mene prilično prizemna pitanja i na tu problematiku gledam mnogo drugačije od tebe. Ali svejedno, ti se nećeš složiti.


Covekov zivot se ne sastoji samo od odluka. Kada se desi zemljotres koji coveku srusi kucu, to se nije desilo zato sto je on imao "lose misli", vec zbog ciste slucajnosti.

On nije gresnik koji je sam kriv za svoju nesrecu, vec zrtva nesrece.


Isto vazi i za coveka koji je opljackan. A cesto vazi i za pljackasa, u stvari - koji je dosao tu gde je kroz procese koji su, u vecini slucajeva, bili potpuno van njegove kontrole.


Tek će nauka da utvrdi vezu između čovekovih misli i njegovog stvarnog života. I videće se da nema slučajnosti i da se na nesreće mora drugačije gledati.
Ja ne sumnjam da sam u pravu.
 
Poslednja izmena:
Ja sam ti vec rekao ovo indirektno, ali ponovicu to i direktno: ovo tvoje uverenje smatram jednim od najgorih i najdestruktivnijih verovanja koja su danas iole popularna na svetu.


Ova religija u kojoj su zrtve same krive za zlo koje im se desilo je ...uzasna. I verovanje u nju je dovoljno lose samo po sebi; propagiranje na forumima je jos gore.

Recimo, shema koju ti predlazes - u kojima su ljudi kojima se desi zlo sami za to odgovorni, posto su sigurno nekako nesto skrivili - ima uzasne posledice za svet ako se prosiri vise nego sto vec jeste, i protiv toga se treba boriti svim silama.
Zapanjen sam.

Ne učini nikome zlo ni delom ni mislima - da se proglasi za najveće svetsko zlo!???

Je li ti pozivaš na činjenje zla?

Zapitaš li se ti ikad da li imaš prava da uopšte presuđuješ, akamoli da iznosiš javno ovako teške kvalifikacije?

Ako ne smatraš za potrebno da se izvineš, onda bar detaljno obrazloži.

Objavio si Kontra-krstaški rat.
 
Poslednja izmena:
Zapanjen sam.

Ne učini nikome zlo ni delom ni mislima - da se proglasi za najveće svetsko zlo!???

Je li ti pozivaš na činjenje zla?

Zapitaš li ti ikad da li imaš prava da uopšte presuđuješ, akamoli da iznosiš javno ovako teške kvalifikacije?

Ako ne smatraš za potrebno da se izvineš, onda bar detaljno obrazloži.

Objavio si Kontra-krstaški rat.

risto

nije covjek mislio da je :Ne učini nikome zlo ni delom ni mislima - najvece zlo

nego da je najvece zlo insistiranje da se razmisljanjem o dobru stvara dobro , a razmisljanjem o zlu stvara zlo..

i mislim da ti je endo odlicno objasnio zbog cega je to tako

posljedice su uzasne
nekome se desi zlo..aha..mora da je to zasluzio...
nekome se desi dobro...aha...mora da je samo na dobro mislio

:???:
 
Hrišćanska religija poziva na nečinjenje zla, ni delom ni mislima iz razloga koje sam naveo. To je stav izvornog hrišćanstva i većina njegovih današnjih ogranaka nije bitnije udaljena od tog stava.

Pa, ovo je satanizacija hrišćanstva! Je li to apsurd???
 

Back
Top