Etničko porijeklo Albanaca

Rečnik srednjovekovnog i vulgarnog latinskog jezika Šarla di Kanža iz 1678. godine:

Pogledajte prilog 1654840
Qui alias advenæ, alienigenæ, adventitii, qui videlicet ex dominorum suorum prædiis, vel dominiis, in aliorum dominorum prædia vel dominia veniunt, et in iis sedes suas figunt.

Oni koji su inače stranci, tuđini, novopridošlice, koji su očigledno došli sa poseda ili domena svojih gospodara na posede ili domene drugih gospodara, i tu uspostavili svoje domove.


Ovo je po Di Kanžu osnovno značenje srednjovekovne latinske reči alban.
Darovnica iz kartulara u opatiji Molem (bivša dijeceza Longr) u istočnoj Francuskoj, nastao između 1123. i 1141. godine:

Fixum atque in perpetuo ratum cuncti sancte ecclesie filii presentes et successuri teneant quod Bernardus de Monte Barro pro anima Andree filii sui dedit Deo et Sancte Marie et ecclesie Molismensi ecclesiam et atrium totum de Monticulo qui nunc mutato nomine Villa Dei dicitur et omnem terram quam ibidem in suo dominicatu propriam tenebat presbiteratum quoque Sancti Germani et omnem terram ad ecclesiam pertinentem duos etiam servos id est [] et duos jornales in Lannis et decimam de Condis Omnibus autem extraneis hominibus undecunque advenientibus quos albanos vocamus amore sancti illic manere cupientibus dedit totum usuarium in aqua scilicet et in silva et in communi pascua ut haberent ad utendum sicut sui proprii homines Terram quandam quam nobis calumpniabatur illi loco similiter liberam concessit et aliam terram ad quatuor boves cum ipsis bubus se daturum cum aliis beneficiis promisit Item dimidium herbannum de Maiserias dedit nobis nam aliam medietatem habebamus Concessit et hoc ut si quis de suis casatis aliquid de suo casamento tam in terra quam in hominibus eidem loco concedere vel dare voluerit hoc ut fiat libentissime annuit et laudavit Hujus donationis et concessionis sunt testes isti Hugo de Malliaco Rollandus de Rupe Godefridus filius Gersendis Garinus de Poilleo Odo Raphel Lambertus prepositus et Richerius De terra autem Sancti Nazarii que obedientie subdita est elemosinarii hoc sciendum quia domnus Rainardus de Glana concessit eam Sancte Marie ad elemosinam pauperum rogatu domni Hugonis qui tunc elemosinarius erat ita tamen si sui casati qui eam tenebant concederent Quod et ipsi fecerunt Giraldus scilicet de Rubro Monte et Pontius unde et predictus Hugo unicuique eorum triginta solidos pro karitate dedit Huic concessioni interfuerunt testes isti ex parte Rainardi Rainerius de Castellione Wido de Argentolio et Rainaldus cognatus ejus ex parte Giraldi et Pontii Bernardus filius Roscelini et Rainaldus filius ejus Pontius filius Osmundi Wido et Rainaldus Salvaticus Similiter concessit suam partem etiam Theodericus Infernus accipiens et ipse viginti solidos a domno Hugone Testes sunt ex hoc Gislebertus de Frasneoio Hilerannus filius Odonis Pagani Hugo de Aseio et frater ejus Item Rainaldus filius Gualonis non minus suam partem laudavit Olricus autem vicecomes qui eandem terram calumpniabatur similiter eam liberam Sancte Marie pro Dei amore concessit habuit et ipse viginti solidos inde Hujus rei testes sunt Hubertus de Barro Richardus frater ejus Bartolomeus Ancellus et Wido frater ejus


https://deeds.library.utoronto.ca/charters/06330228

..Štaviše, dajemo punu upotrebu voda, šume i javnih pašnjaka svim stranim ljudima koji dolaze bilo od kuda, a koje nazivamo „albanima“, koji žele da ostanu tamo iz ljubavi prema Svecu, tako da mogu da koriste kao da su njihove...

Zašto bi Normani sami za sebe koristili francusku reč koja znači "stranac" sve i da nisu znali njeno značenje a i to je malo verovatno?

Sa ove tri poruke se slažem jerbo - ili su logične ili citiraju izvore te, kao što rekoh na engleskom, a sada na srpskom, zaključak ovih triju poruka je:

Dok Suda predlaže neobičnu vezu "Albanoi" s Galaćanima, niti jedan drugi drevni izvor ne potvrđuje ovu povezanost u kontekstu Francuske (Normandije). Ovo odstupanje naglašava potrebu da se s takvim tvrdnjama postupa oprezno, jer moguće je da proističu iz nesporazuma ili različitih istorijskih nomenklatura.
 
Pa Albanci se zovu tako navodno na osnovu čega? To sam negde pročitao da se nazivaju Albancima po ilirskim Albanoima.

Ja bih ovde citirao Fanulu Papazoglu; fusnota 98, str. 169. rasprave „Ilirska i dardanska kraljevina“ objavljene u zborniku SANU Iliri i Albanci.

faniulica.png


https://archive.org/details/IliriIAlbanci/page/n171/mode/2up

Povezivanje Ptolemajevih Albana sa našim Albancima je samo jedna nepotvrdiva spekulacija. Obična konstrukcija, sa primesama fantazmagoričnog sanjarenja u slučaju samih Albanaca tj. njihovih (novo)romantičara, koji bi na taj način želeli da iskažu — tobože — nekekav „kontinuitet“ sa drevnom ilirskom populacijom.

Nema tome, prosto, mesta u ozbiljnoj diskusiji. Izvan isključivo diskusije da je neko (možda) u XIII stoleću pod uticajem Ptolemejeve Geografije „albanizovao“ Arbanase.
 
Poslednja izmena:
Nema tome, prosto, mesta u ozbiljnoj diskusiji. Izvan isključivo diskusije da je neko (možda) u XIII stoleću pod uticajem Ptolemejeve Geografije „albanizovao“ Arbanase.
Ja se slažem sa tim ali se Albanci ne slažu. Oni to ime koriste kako bi pokazali navodnu povezanost za antičkim Ilirima (Albanoi).

"Национални етноним Албанац потиче од Албанои , [ 14 ] [ 15 ] [ 16 ] илирског племена које помиње Птоломеј са центром у граду Албанополису , [ 3 ] [ 12 ] који се налази у данашњој централној Албанији, у близини града Крује . [ 17 ] [ 18 ]"

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Names_of_the_Albanians_and_Albania
 
Poslednja izmena:
Ja se slažem sa tim ali se Albanci ne slažu. Oni to ime koriste kako bi pokazali navodnu povezanost za antičkim Ilirima (Albanoi).

"Национални етноним Албанац потиче од Албанои , [ 14 ] [ 15 ] [ 16 ] илирског племена које помиње Птоломеј са центром у граду Албанополису , [ 3 ] [ 12 ] који се налази у данашњој централној Албанији, у близини града Крује . [ 17 ] [ 18 ]"

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Names_of_the_Albanians_and_Albania

Pa?
 
Pa ne tvrdim samo ja da se smatra da albansko ime potiče od ilirskih Albana nego i drugi. To je poenta mog citata.

Da, znam da postoji ta tvrdnja. No, da li misliš da bi uopšte postojale razne druge teze, kao npr. tračka, dakomezijska, severna ili starobalkansko-mešovita, da je iole opšte prihvaćeno da su Albanci direktni potomci Ptolemajevih Albana?
 
Da, znam da postoji ta tvrdnja. No, da li misliš da bi uopšte postojale razne druge teze, kao npr. tračka, dakomezijska, severna ili starobalkansko-mešovita, da je iole opšte prihvaćeno da su Albanci direktni potomci Ptolemajevih Albana?
Nisam ja ni rekao da su Albanci direktni potomci Ptolomejevih Albana nego da postoje ljudi koji to misle.
 
Nisam ja ni rekao da su Albanci direktni potomci Ptolomejevih Albana nego da postoje ljudi koji to misle.

Uzgred, ja nisam u celosti ubeđen u postojanje nekakvog ilirskog plemena Albana.

Ptolemaj pominje grad Albanopolj i smešta ga u Albane, kao geografsku odrednicu. Sve ostalo što e tako usputno navodi uz gradove, vrlo je jasno geografska odrednica.

Postojanje grada Albanopolja potvrđeno je u epigrafskim izvorima i očigledno je da ta varoš odista jeste postojala, ali ne možemo reći ništa dalje od toga. Ne postoji niti jedan jedini izvor koji pominje nekakve Albane, van Ptolemajeve Geografije.

Više je nego moguće da je to samo određeni konstrukt, izvedenica od Albanopolja. Nastao pod uticajem starih Albana iz Italije.
 
Poslednja izmena:
Koji su sad ti i koji izvor ih pominje?

Albansko pleme je po nekim od starih rimskih legendi osnovao oko 1152. godine stare ere Askanije, sin Eneje Trojanca, od trojanskih izbeglica koji su se posle pomešali sa drugima. Postavljan je bukvalno koju stranicu unazad u citat od Dionisija Halikarnašanina. Po njima bi trebalo da se zovu Albanske planine u Italiji.

Kavkaske Albance su smatrali njihovim potomcima.

Za veliki broj pojedinaca se smatralo da je albanskog porekla, uključujući i samog Cezara.
 
Albansko pleme je po nekim od starih rimskih legendi osnovao oko 1152. godine stare ere Askanije, sin Eneje Trojanca, od trojanskih izbeglica koji su se posle pomešali sa drugima. Postavljan je bukvalno koju stranicu unazad u citat od Dionisija Halikarnašanina. Po njima bi trebalo da se zovu Albanske planine u Italiji.

Kavkaske Albance su smatrali njihovim potomcima.

Za veliki broj pojedinaca se smatralo da je albanskog porekla, uključujući i samog Cezara.
Informacija o poreklu Albanaca često izaziva interesovanje, ali treba imati u vidu da su legende i tradicije o postanku naroda često zasnovane na mitologiji, a ne na istorijskim činjenicama. Evo nekoliko ključnih tačaka koje mogu pomoći da se ova tema bolje razjasni:

1. Albanski toponimi u Italiji

  • Albanske planine (lat. Montes Albanus), kao i grad Alba Longa, pomenuti u legendama rimskog porekla, zaista su povezani s rimskom mitologijom. Prema tradiciji, Askanije (poznat i kao Jul), sin Eneje Trojanca, osnovao je Alba Longu, što je kasnije postalo ključno mesto u priči o osnivanju Rima.
  • Ovo nema veze sa modernim Albancima (narodom koji živi na Balkanu), već se radi o sličnosti u toponimima koja je često pogrešno tumačena u kasnijim vekovima.

2. Kavkaska Albanija

  • Kavkaska Albanija je antička regija smeštena na teritoriji današnjeg Azerbejdžana. Njeni stanovnici nisu u vezi sa modernim Albancima sa Balkana. Sličnost u imenu je rezultat slučajnosti i različitih etimoloških izvora.
  • Ideja da su Kavkaski Albanci preci Balkanskih Albanaca potiče iz srednjovekovnih spekulacija, ali genetski, lingvistički i istorijski dokazi ne podržavaju ovu tezu.

3. Mitovi o albanskom poreklu poznatih ličnosti

  • Pojavljivanje tvrdnji da je, na primer, Julije Cezar bio albanskog porekla je deo romantičnih nacionalističkih mitova koji su bili popularni tokom 19. i 20. veka.
  • Ove tvrdnje obično nemaju istorijsku osnovu i rezultat su pokušaja da se veliča značaj nekog naroda putem povezivanja s važnim ličnostima iz istorije.

4. Etimologija imena Albanaca

  • Moderni Albanci nazivaju sebe Shqiptarë, što se prevodi kao "govornici albanskog" ili "sinovi orla".
  • Naziv "Albanci" dolazi od latinskog Albani, što je verovatno povezano sa drevnim balkanskim plemenima poput Albanoja, koji su pomenuti u istorijskim izvorima.
Da sumiramo, iako je zanimljivo istraživati mitove i legende, bitno je razlikovati istorijske činjenice od mitoloških priča. Balkanski Albanci i Kavkaski Albanci nemaju direktnu vezu, a tvrdnje o poreklu poznatih ličnosti često su rezultat nacionalnih interpretacija istorije. Ako te interesuje detaljnije, mogu da pronađem relevantne izvore za ovu temu.
 

Back
Top