krinka5
Buduća legenda
- Poruka
- 27.423
BUROVIC KAPLAN, knjizevnik, publicista i istrazivac. R: 08. 08. 1934, Ulcinj, Crna Gora, Jugoslavija. OM: Yano Resulbegovic; Nurija, dev. Metanovic. FA: s. Etleva, dev. Minyali; d. Dusan (1964), radnik, Dusanka (1966), radnica, Antonije (1993), ucenik. OB: maturirao u gimnaziji, Beograd; zavrsio 1957. Visu pedagosku skolu, Skoplje; diplomirao 1969. na Fakultetu albanskog jezika, Tirana, Albanija. ZA: bio 1953-54. glavni i odgovorni urednik lista Iskra, Beograd; 1956-59. profesor jezika i knjizevnosti, Tetovo, Makedonija; u Tetovu je osudjen na 18 meseci zatvora, prebegao u Albaniju; profesor istorije i knjizevnosti tokom 1963-70, Lusanj, Albanija; 1970. osudjen na 43 godine zatvora u Albaniji i do 1990. u zatvoru; sada, publicista i istrazivac u Svajcarskoj. DOS: od rane mladosti pise prozu i poeziju; autor je romana, na albanskom jeziku, Fanola, 1958, Pristina i Izdaja, Tirana, 1965, 1967. i 1992; novela, na albanskom, Mornareva verenica, 1956, Tramundana i Covek bez boje, Pristina, 1958; Zmija, Tirana, 1969; zbirke pripovedaka Odjek Koraba, Tirana, 1968; u zenevi su izasle zbirke pesama Zraci nade, 1992. na albanskom, Morski valovi, 1994. na srpskom i Zabranjena ljubav, 1997. na francuskom; Ulcinjsko narecje, 1969. na albanskom, Tirana (diplom. rad); Pravo lice Ismaila Kadarea, zeneva, 1992, Iliri i Albanci i Recnik ulcinjskog narecja, 1994, zeneva, a Resulbegovici, 1994. i Poreklo Albanaca, 1995. na srpskom; u zenevi su ponovo objavljene neke njegove novele i price; objavio i znatan broj clanaka i rasprava, medju kojima u zenevi, knjigu polemike Mir se ne postize lazima, 1994, na albanskom, Pisma iz zatvora, 1996. na srpskom, Lazi Kadarea ne menjaju istinu, 1997. na albanskom i dr; po izlasku iz zatvora dobio je politicki azil u Svajcarskoj; rehabilitovan je kao knjizevnik, postao pocasni clan Akademije nauka i umetnosti albanskih intelektualaca i 1992. uveden u program knjizevnosti skola i univerziteta u Albaniji; o njemu je RTS 1995. snimila 45-minutni dokumentarni film Mendela Albanije; inicijator je i stozer revije za kulturu, knjizevnost i nauku Ylberi (Duga), koja od 1993. na albanskom izlazi polugodisnje u zenevi i godisnjaka Ulcinj, od 1994; clan je Saveza knjizevnika Albanije i Udruzenja knjizevnika Crne Gore. IM: 1960. J: srpski, ruski, makedonski, bugarski, albanski, turski, francuski, italijanski i latinski
Ali, to tebi sigurno nije referentno, jer je za tebe svako ko drugačije misli psihijatrijski slučaj.
Nije relevantan ne zbog njegovih stavova (jer tračko-dačka teza je ustanovljena mnogo pre njega ) već zbog njegovog zvanja , čovek nema nikakve veze sa paleolingvistikom, on je književnik i publicista ( profesor jezika i književnosti ), objavio je par tekstova u novinama i koliko vidim dve knjige (što može bukvalno svaka budala), njegov indeks ctiranosti u naučnim radovima je nula , zapravo za njega u albanologiji u vezi same nauke niko i ne zna .
Poslednja izmena od moderatora: