Etničko porijeklo Albanaca

Ako moze opsirinije ovo pitanje jer nisam bas razumeo za koju slavu ?

Неки моји пријатеље с Косова знају да су славили славу (хришћанског свеца заштитника породице) пре примања хришћанства, док су били католици на северу Албаније.

Ипак једно је што се учи у школама, а друго је шта је породично предање. Ја никад ту школску историју нисам узимао без резерве, јер је породично предање било другачије.

Мислим да грешиш да је албански старији од латинског, колико знам граматика албанског је простија од латинске што значи да је млађа, такође у албанском постоји и члан. Зар не?
 
Неки моји пријатеље с Косова знају да су славили славу (хришћанског свеца заштитника породице) пре примања хришћанства, док су били католици на северу Албаније.

Ипак једно је што се учи у школама, а друго је шта је породично предање. Ја никад ту школску историју нисам узимао без резерве, јер је породично предање било другачије.

Мислим да грешиш да је албански старији од латинског, колико знам граматика албанског је простија од латинске што значи да је млађа, такође у албанском постоји и члан. Зар не?

Nije meni nekakav cilj da uvelicim nas jezik , pa da usvojim sve zivo i mrtvo gdje god ima zemlje , nego , koliko sam procitao od vremena interneta , po starim dokumentima od njihovim arhivama (westen) sve je meni vise i vise sumnjivo , ne samo latinskog jezika , koji ocigledno je vestacki i ne postoji latinski narod (jer ako je postoajo gdje je danas? ) nego sve mi se cini da je cela istorija komplet falsifikovana od strane vernika poceci najvise od X veka pa nadalje !?
Opet kazem , ja samo citam nesto po netu i nisam neki faktor da prevrtim nesto , ali poceci od "stari grka" sve do rimljana , pa od VII-veka dolaska slovena ,vrlo je meni sumnjivo da su postojali nekada , ovo je samo misljenje sta mogu lako i da gresim .
 
Nije meni nekakav cilj da uvelicim nas jezik , pa da usvojim sve zivo i mrtvo gdje god ima zemlje , nego , koliko sam procitao od vremena interneta , po starim dokumentima od njihovim arhivama (westen) sve je meni vise i vise sumnjivo , ne samo latinskog jezika , koji ocigledno je vestacki i ne postoji latinski narod (jer ako je postoajo gdje je danas? ) nego sve mi se cini da je cela istorija komplet falsifikovana od strane vernika poceci najvise od X veka pa nadalje !?
Opet kazem , ja samo citam nesto po netu i nisam neki faktor da prevrtim nesto , ali poceci od "stari grka" sve do rimljana , pa od VII-veka dolaska slovena ,vrlo je meni sumnjivo da su postojali nekada , ovo je samo misljenje sta mogu lako i da gresim .
Сумња је оно што нас тера да учимо. Мени су основ чињенице, а за историју чињенице су у садашњости и једино тако можемо да реконструишемо прошлост.
Наравно, историја је препуна рупа, а има и лажи. Овде се трудимо да нађемо истину.
Мени је био занимљив назив Дукађин на албанском, као се он тумачи?
 
Сумња је оно што нас тера да учимо. Мени су основ чињенице, а за историју чињенице су у садашњости и једино тако можемо да реконструишемо прошлост.
Наравно, историја је препуна рупа, а има и лажи. Овде се трудимо да нађемо истину.
Мени је био занимљив назив Дукађин на албанском, као се он тумачи?

Znam za "ђин" da je pirsutno ime kod Albanaca , ponajvise kod Katolika a za ostalo neznam .

Овде се трудимо да нађемо истину.
Nakon jedno vreme mozda jer jos kod Balkanaca je pirsutna politika i tesko je na vakim uslovima naci istinu , jer nama ne odgovara .. isto vazi i za mojih zemljaka .
A znatno je poztitvno naci istinu jer je u korist svih naroda Balkana , ili bivse "Ilirije" .
 
- - - - - - - - - -
Ја само хоћу да укажем да много ствари које се у нашој историји представљају као чињенице су само пуке претпоставке.
Ствари да су Албанци Словенима посудили називе Штип, Ниш, Скопље је само хипотеза једног немачког лингвисте с краја 19. века. Он на основу хипотезе да су то албанофони називи закључује да су тамо живели Албанци некада.


Ovo blage veze sa vezom nema . Pročitaj neki rad koji govori o različitim stavovima po pitanju etnogeneze Albanaca. Uzgred i ugrubo, upravo je obrnuto . Albanski i blaga većina nemačkih lingvista daju prednost Albanicima po pitanju auhtotonosti u današnjoj Albaniji u odnosu na Slovene . Većina naših autora tu prednost daje Slovenima u Albaniji, a pošto je fakat da Albanci tamo postoje zadnjih devet vekova koliko ih izvori beleže takvom stavu se nameće da su u Albaniju došli ranije. Zbog toga naši autori nude objašnjenje u migracionom koridoru u današnjoj južnoj Srbiji i Makedoniji i na tom području daju prednost Albancima u odnosu na Slovene . I tu nema mnogo izbora ili su došli ili su starosedeoci u Albaniji ako su došli odnekud su morali doći , nisu pali s neba.



Ми немамо нити један извор нити једну чињеницу за тако нешто. Чак и сама претпоставка полази не од чињенице или извора, већ је та теорија заснована такође на једној претпоставци да су албански облици за Скопље и Ниш старији од словенских, мада историјски извори говоре супротно)

Istorijski izvori ne govore ništa suprotno ali ni potvrdno . Istina, pomena Albanaca nema pre početka XI veka ali nema pomena ni o nekoj njihovoj migraciji tako da nam izvori u ovom slučaju ne mogu pomoći .

На пример за јужну Албанију чињеница је да имамо словенске називе који се појављују данас и у Србији и у Бугарској и Румунији итд. На основу извора знамо да је била део Бугарске, а да ли су људи говорили бугарски или српски то не знамо , то су претпоставке.

Upravo preko toponima utvrđeno je da nisu govorili zapadnojužnoslovenski kako su govorili tadašnji Srbi (a i danas govore).



За култ Јована Владимира нисам тврдио већ тврдим, он и данас постоји, а он је и сахрањен код Елбасана у Шенђину (св. Јован на албанском). Ти кажеш да његова држава није обухватала југ Албаније, ја кажем да не знам, али то се не може искључити на основу свега познатог из историје.

Osnovno pitanje je kada je sahranjen u mestu pored Elbasana ?


значи слажеш се са мном да су они данас Срби

Ne slažem se , danas su njihovi potomci Turci.


Значи опет се слажеш са мном да је Морава словенски назив.
Или ми ова твоја логика уопште није јасна. Прво кажеш да је словенски назив, па онда да је настао од латинске речи Маргус?
Можда си хтео рећи да су словени чули латински Маргус, па им је звучао њиховом Морава и онда реку назвали Моравом, али то не значи да је реч Морава латинског порекла, нити да речи Маргус и Морава имају исто значење иако означавају исту реку. Мада може се тумачити да су истог корена (морити)

Da podsetim , tvrdio si da je Morava srpska reč , ja samo kažem da je opšteslovenska . Morava i Margus imaju isti praindoevropski koren , u konkretnom slučaju ime reke je dato na osnovu starijeg naziva Margus .



Ово остало је нормално да сваки народ постојећи назив усклади са значењем на свом језику. По томе је и Наисос усклађен са словенским Нисава, што следи да је то словенски назив. Онда одакле албанци? Исто ако је Штип окренут антички назив према глаголу штипати, зар је штипати албански? Или Скопље је преко албанског, али имамо тај назив и на местима далеко од данашње Албаније

:hahaha:
Lingvisti su na osnovu naziva mesta utvrdili da su tu živeli Albanci. Naime, dobro je poznat stari albanski običaj (koji se na manje pristupačnim mestima do skora upražnjavao ) je da su se oni pozdravljali ne pružanjem ruke i ljubljenjem kao što to čine ostali Balkanci ili trljanjem noseva kao što to normalni Eskimi rade već štipanjem , tako kada su Sloveni došli u područje Štipa ovi su Slovene toliko ištipali da su to mesto nazvali Štip.:mrgreen:
 
ПС Не знам зашто бисмо Наис назвали "једним од централних градова Источноримског царства". Јесте да се ту одиграла једна важна битка са Готима у 3. веку, да је ту рођен Константин и да су Валенс и Валентинијан Први ту поделили царство на источни и западни део 364. године (пре оне "званичне" поделе из 395) и то је то. Град су разорили Атилини Хуни 441. и више се није опоравио, а још мање је био један од централних градова Византијског царства.

Sto se igrati sa recima, poenta da je bio bitan razvijen grad, dovoljno razvijen, da je latinski bio glavni jezik, da se okolina romanizovala i bila romanizovana posle 4 veka rimske uprave do najezda iz 5og veka. Vracam se na temu, usporavate to sto kazem da je narod u juzno moravskoj dolini bio romanizovan pre prvih najezda. Uzeo samo primer Nisa, zato sto je naziv provo albanizovan pa sloveniziran (kazu lingvisti i verujem im). I nije meni logicno da sloveni ne nazovu ve grad po jeziku koji jee bio zvanicni u carstvu i koji se govorio u Nisu i okolini, nego po populaciji koja bi kao ostala neromanizona u zabecenih krajevima, bez nikakvog politickog,, ekonomskog ili sta god uticaja.

O znacjau Nisa, http://www.sanu.ac.rs/GalerijaPics/NaissusNaissus.pdf :
Под именом Ναϊςςός град се први пут помиње око средине II века н. е. у Географији
Клаудија Птолемеја, који га наводи као првог међу четири највећа града у Дарданији
(l. III, 9). О развоју града у периоду који обухвата другу половину II и прву половину
III века н. е. код античких писаца нема никаквих вести. На основу покретног архео-
лошког материјала, као и бројних надгробних, вотивних и официјелних споменика
и текстова на њима, можемо претпоставити да се град и даље развијао и проширио
на леву обалу Нишаве, све до падина Горице на југу, и пролазио кроз уобичајену
урбанистичку схему свих римских провинцијских градова. У то време добио је ста-
тус муниципија
и стекао право на одређену врсту самоуправе над широм градском
територијом која је била од интереса за просперитет града и његових становника.
Нов, блистав период у историји и животу Наиса (келтско-трачка варијанта порекла
имена) започео је почетком IV века н. е. доласком Константина (Caius Flavius
Valerius Constantinus) на престо Римске империје. Константин Велики, рођен у
Наису 26. фебруара 280. године н. е., у знаку рибе, током своје тридесетогодишње владавине (306–337) неколико пута је боравио у родном граду, који је величанствено
украсио, по свој прилици, велелепним и раскошним јавним, профаним и сакралним
грађевинама. У првим деценијама IV века н. е. у граду је постојала радионица за
производњу војне опреме (fabrica armorum) и officina за израду сребрног посуђа
.1

Dovoljno da se kaze da je grad bio razvijen i regionalni centar (malo kao i danas).

Naravno posle privih invazija gubii znacaj, a i gubi populaciju i ostavlja prazan prostor.

У тим налетима Наис је освајан у неколико наврата. Прво су га опсели
и опустошили Хуни 441, затим Готи 471, Словени 578–579. и, по свој прилици,
Авари 587. године. После тих разарања градско становништво је побегло на југ, у
утврђени Солун

Stanovnistvo pobeglo do Soluna, sto to znaci da ceo taj deo moravsko-vardarske doline je doziveo pljacke i stradanja u 5om i 6om veku. I zato sam misljenja da posle prvih najezda, albanci naseljavaju taj prostor (hunskih ili gotskih) , i da kad dolaze krajem 6og veka sloveni, da je albanizacija bila delimicno odradjena u tom prostor, uz mesavinu stanovnistva (albanci-romanizovani narodi). Sa invazijom i dolaskom Slovena, Albanci se pomeraju ka zapadu i jugu, Vlasi ka severu u danasnjoj Rumuniji. To je moje objasnjenje, zasto su Nis ili Stip, prvo albanizovani pa slovenizirani.
 
Hayka, све је у реду, реаговао сам на оно што је Сребрена записала о Наису као "централном граду" Источног римског царства. Не знам да ли о Ромејском/Византијском/Источном римском царству можемо да говоримо управо пре 4-5. века, а и т о је за византијску историју кратко пошто је то царство постојало до средине 15. века...

Да не дужим, у античко доба, дакле у време класичног Римског царства град има важан локални значај, значајан је свакако и у позноантичком царству (4-5. век). Сребрена, не знам можемо ли говорити баш о Источном римском (Ромејском/Византијском) царству пре оснивања Константинопоља (који многи узимају као неки (пра)почетак Ромејског/Византијског царства). По много чему 4. век је златно доба подунавских градова, Наис ту није изузетак, на Балкану царске резиденције су биле у Сирмију и Солуну, Сисција је била место где се налазила ковница новца, цареви су повремено свраћали и у Наис, Сердику и Маркијанопољ, Феликс Ромулијана је изграђена као резиденција за "пензионисаног" цара Галерија (који јадан никада није стигао тамо да се усели), као и палата у Шаркамену (Галеријевог сестрића Максимина II). Велике битке између ривала за превласт у Римском царству воде се управо дуж Балкана од 3. века до краја 4. и Теодосијевог обрачуна са Евгенијем на Фригиду тј. у Випавској долини на вратима Италије.

Нећу више да кварим ову тему.
 
Poslednja izmena:
Hayka, све је у реду, реаговао сам на оно што је Сребрена записала о Наису као "централном граду" Источног римског царства. Не знам да ли о Ромејском/Византијском/Источном римском царству можемо да говоримо управо пре 4-5. века, а и т о је за византијску историју кратко пошто је то царство постојало до средине 15. века...

Да не дужим, у античко доба, дакле у време класичног Римског царства град има важан локални значај, значајан је свакако и у позноантичком царству (4-5. век). Сребрена, не знам можемо ли говорити баш о Источном римском (Ромејском/Византијском) царству ,,,.

Нећу више да кварим ову тему.

Pardon,,,,,,tu tvrdnju je izneo upravo HAYKA pa je izazvao moja pitanja..videces na temi, malo unazad kako je pocelo.
Sto se mene tice, znam da znas da ja znam o nekoliko Niseva , Niskih polja i dolina.
Nista sporno medju nama, ali jeste sporna romaniyacija niske okoline u romejsko vreme od strane naseljenika latinskog jezika, i nekakv veliki znacaj Nisa u IstRomCarstvu o kome HAYKA pishase.
 
Duka Djin, vojvoda Jovan.

А кад је живео тај војвода Јован?
Дукађин се поклапа са Немањићком Диоклитијом (која је обухватала поред севера Албаније и део Метохије), да није то само преиначен назив Диоклитије?

Ти си тај који треба доста да чита и да учи.
Ипак није ствар само у бубању и понављању, већ у размишљању.

- - - - - - - - - -

Ovo blage veze sa vezom nema . ...en:

Stanovnistvo pobeglo do Soluna, sto to znaci da ceo taj deo moravsko-vardarske doline je doziveo pljacke i stradanja u 5om i 6om veku. I zato sam misljenja da posle prvih najezda, albanci naseljavaju taj prostor (hunskih ili gotskih) , i da kad dolaze krajem 6og veka sloveni, da je albanizacija bila delimicno odradjena u tom prostor, uz mesavinu stanovnistva (albanci-romanizovani narodi). Sa invazijom i dolaskom Slovena, Albanci se pomeraju ka zapadu i jugu, Vlasi ka severu u danasnjoj Rumuniji. To je moje objasnjenje, zasto su Nis ili Stip, prvo albanizovani pa slovenizirani.
Једино страдање Ниша је од Хуна са Атилом. По тврдњама историчара (Т. Живковић на пример) те стране најезде су биле усмерене само на градове,а ли не и на сеоско становништво, које се није повлачило, већ је после насељавало те напуштене градове. Зашто су се одржали пред Хунима, али не и пред Словенима (које ће касније успешно асимиловати (почев од југа Албаније па до Косова)
По тој твој претпоставци, ако су Ниш населили Албанци (пре Словена) зашто су напустили град и побегли у планине, а не у градове? Ако су из градова побегли у планине, онда су они требали имати богатију материјалну културу од придошлих Словена: зашто онда нигде (па ни у албанским планинама) до данас немамо остатке те материјалне културе (већ само словенске)? И зашто су Словени попримили називе Ниша, али не и Мораве (или Топлице), која протиче поред? И брдо других топонима у троуглу Ниш-Скопље-Штип? И одакле онда назив Албанци, ако нису из Албаније?

И одакле су дошли ти Албанци у Ниш итд?

Сложићеш се да се и Ниш и Скопље налазе у долинама поред већих река, зашто у албанском језику не постоје домаће речи везане за реке, мора, рибу или пољопривреду? Наиме све јединствене албанске речи указују на сточарство као пресудно занимање
 
Poslednja izmena od moderatora:
Подручје Дарданије насељаванo je Келтимa, Tpaкимa и Илиримa. Taмo гдe су Келтcке плeмe асимилованe, касније-временом пocтaли Илири (историjcки).

Према Митовимa и историјe имамо:
1 ) могућа разарања од Келта (пре-Хоммерa) у Кадмус временy ( 1500-2000 пне ) које стварају покрет одмазди Илиросa и његoвих Пелазгa. Та мешавина се сматра генеза Илира.
Kао cин Илиросa помиње ce Келтос, па видимо везу са Келтима.
1б ) Бригеcи ( Фригијци ), код некиx се помињy као Kелтcкo-Бриганди, али у давна времена њихов нaпор идe ка Трачанима или прe-Трачана.
2 ) Скордисци-Серди-Галатес ( Гали )
У историјским временима, Келти успели да продру дo Илиријe, пa чак и дo Грчкe и Делфијa.
терм Скордисци је Kелтcкo, и значи расут, то је вероватно “eзоним”.
Скордисци се помињy да cy се повукли кa Нaиccy, деловима Косовa а затим прођy Истрос (Дунав).
ca пореклoм Скордиjaцa помињe ce византијски Импеpaтop Jустинианус.
такође ce сматра да cy Скордисци изградили Cингидунyм (Бели(-)Град).
нема језичкиx доказa Скордисцa, али ce зна да cy имaли друштво и унутрашњу конструкцију попут “Ла Тене”.
Серди се помињy да cy ce населили око Софијe.
после одбијања од уласка у Грчку, Гали се помињy да се населили у Румунији прво , затим у Бугарску ( данас област Хасково до мора ), а затим се преселили у малoj Азији, поред Понтик планинe. Зна ce да cy они говорили језиком сличнoг на Белгае.
па као закључак за шта Римљани кажy “Илирик”, било Kелтcкиx активности , Грци помињу полa Панонcки басен као земљу Келтa.
у ономе што називамо Илирик “проприе Дицти” ( Илирија ), нема пyнo историјскиx податaкa о Kелтимa, али имамо и митове, које помињу Келтe ( рано или прото-Келти , откад ce говори, 1500-2000 ) и Пелазге, дa су оци Илира,
Историјски подаци показују могућу насељењe Скордиска на Косовcким крајевима, јер је њихов центар области биo Наисcус. И као штo cy Скордисци прошли Северно од Дунава , па чак и изградњу града Cингидунyм, Скордисци y 2.- 3. векy се сматрају у потпуности романизираних и углавном служе римским легија посебно IV-Флавиа,
Постоји могућност да неки Латинофони , АРYМYНcкo ( влаcи) СТАНОВНИШТВO ОКО тиx подручја, буду Скордискoг ПОРЕКЛА

Нacтaвљa :


Yзимајући у обзир историјy , посебно Илирскe ратовe са Римљанима , знамо да је дoшло дo великиx разарања, од мора на планинском Илирику и дo Дарданије .

То је више нeгo могуће, да савез грчких колонија са Пеласго-Илирима против Римљана, јеcтe " отац " тe Е-V13 XГ у Дарданији , који ce умножавају, и крајем византијске ере и кроз отоманскy ерy ce ширe дaљe. ширење oвe Е-V13 XГ на Балкану показујe да је некада била близу мора, витални елемент Пеласта , али проширeњe у Мезији и планине Пиндус можда je касније проширeњe, када су Албанци дoбили неке привилегије.

Тако да ce верује, да је Е-V13 више Пелашко-повезанo-Илирa и Феничана и Грчких колониста ( и даље Пелашко ).

Интересантно би било % од R1b код ових популација , као и њених “subclades” , aли јoш интересантнија би Билa аналогија мало-Азијскиx Хеттитa М - 23 , који y основи ce сматраjу Микенcкa популација ( Е-V13 + R1b М-23 ).

Ј2b је чудан случај oд caмoг постојaњa , јер постоји и у Македон-Тесалији и деловима Италије, у деловима Бугарске и Европске Турске, a у деловима Албаније y занимљивиjих количина.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Ova karta je zgodna bar za položaj Mirdita i Klimenta, i nekih plemena čiji su pojedinci poturčenjem takođe postali Šćipetari
934000_10201202326837996_121070358_n.jpg


1Tradicionalno se smatra prvi djelom poznatim da je na albanskom jeziku, iz 1555. godine:

buzuku_gr.jpg


2.U svakom slučaju, upravo navedeno prvo djelo poznato, u autorstvu Đona Buzukua, bi trebalo da sadrži prvi spomen šćipskoga imena u funkciji jezika. On zemlju zove arbenskom, ali za jezik na jednom mjestu kaže da je šćip:

books

Tako da gore sam bio pogrešio; naveo sam XVIII st. a prvi spomen šćipskoga etnonima dolazi još iz sredine XVI stoljeća.

3.Ispade po tvojoj interpretaciji da se misli ovdje pod Arbanasina samo na čisto čovjeka koji geografski, dolazi iz arbanaškoga kraja..?
1.Šta je ovde albansko? Latinično pismo? Šćipske rune?
2.Buzuka Đon, barski katolik (rodom iz Krajine, iza Rumije) je prvi koji je upotrebio naziv u ovom jedinom vatikanskom primerku Misala,od koga je sačuvana jedna strana, hm..hm.... kažu, da li je to "šćip" narodni naziv za jezik ili ga je on sam smislio? Da li se spremao da širi katoličku veru južno od Bara? Da li mu je Vatikan naložio da širi veru i prevede Misal?Njegov naziv za jezik svakako nije etnonim.A čiji je Bar, Krajina i Skadar u 16.veku?
Nekoliko vekova ranije opisani "Albanci" u susednom Ulcinju (teritoriji kralja Raške) su pravoslavni/šizmatici i oblače se kao Grci ?! (putopis iz 1322,
Simon Fitzsimons)
Imaš i Petra Bogdana (Pietro Bogdano), katoličkog fratra rodom iz Prizrena, koji će u dalekoj Italiji da piše "albanski" koristeći latinicui ćirilicu (The Cuneus Prophetarum was printed in the Latin alphabet as used in Italian, with the addition of the same Cyrillic characters employed by Pjetër Budi and Frang Bardhi.)

3.Da, odlično si shvatio.
 
Poslednja izmena:
1.Šta je ovde albansko? Latinično pismo? Šćipske rune?

Latinica. Kakve rune bre Srebrena. :D

2.Buzuka Đon, barski katolik (rodom iz Krajine, iza Rumije) je prvi koji je upotrebio naziv u ovom jedinom vatikanskom primerku Misala,od koga je sačuvana jedna strana, hm..hm.... kažu, da li je to "šćip" narodni naziv za jezik ili ga je on sam smislio? Da li se spremao da širi katoličku veru južno od Bara? Da li mu je Vatikan naložio da širi veru i prevede Misal?Njegov naziv za jezik svakako nije etnonim.A čiji je Bar, Krajina i Skadar u 16.veku?
Nekoliko vekova ranije opisani "Albanci" u susednom Ulcinju (teritoriji kralja Raške) su pravoslavni/šizmatici i oblače se kao Grci ?! (putopis iz 1322,
Simon Fitzsimons)
Imaš i Petra Bogdana (Pietro Bogdano), katoličkog fratra rodom iz Prizrena, koji će u dalekoj Italiji da piše "albanski" koristeći latinicui ćirilicu (The Cuneus Prophetarum was printed in the Latin alphabet as used in Italian, with the addition of the same Cyrillic characters employed by Pjetër Budi and Frang Bardhi.)

Da, ono što sam postavio na početku jeste upravo iz Buzukuova Misala.

Nisam nigdje ni napisao da ima funkciju etnonima (tu ulogu ispunjava arbensko ime); nju će preuzeti biće tek u docnijim stoljećima. Kao što rekoh, cijenim da to značenje ima sličnu ulogu kao recimo naziv naški kod nas.

No poenta je jasna; tvoja tvrdnja da se skipetarsko ime ne javlja nikada prije XX stoljeća ipak nije utemeljena.

3.Da, odlično si shvatio.

Pa to u neku ruku i jeste tako, samo što je kraj arbanaški - po Arbanasima, narod koji se jezički i u kulturološkom smislu razlikuje od svojih helenskih, slovenskih, vlaških i ostalih susjeda...

Međutim, ako si mislila na Dušanov zakonik i druge pojedine srpske srednjovjekovne pravne izvore, onda si bojim se ipak u krivu. Arbanas Dušanov nije nikakav čovjek iz Arbanije (u Arbaniji ima i Arbanasa, i Srbalja, pa i drugih) kao čovjek koji dolazi iz nekog područja, već određena etnosocijalna kategorija baš kao što su to bili i Vlasi (od kojih su se očito razlikovali, zahvaljujući prvenstveno jezičkoj distinkciji). Po tebi ispade da su Vlasi - doseljenici iz Vlaške, a da su i Srbin i Grk geografske odrednice za srpsku i grčku zemlju? Onda se opet malo obrćemo u krug, jer su grčka i srpska zemlja imenovane po srpskom tj. grčkom narodu, tako da je posve svejedno...
 
А кад је живео тај војвода Јован?
Na to pitanje je verovatno dat odogovor pre mnogo godina od strane mnogo kompetentnijih ljudi, al posto me mrzi da trazim pogledao sam direktno u izvorni materija. Dal je bas ovaj taj vojvoda Jovan koji je ostao zapamcen kao rodonacelnik porodice Dukadjin po kojoj je u jedna oblast u severnoj Albaniji dobila ime, ili je u pitanju neki drugi istoimeni covek al u svakom slucaju jedan dux Ginius Tanuschus Albanensis se spominje 1281. godine u jednom pismu kralja Sicilije Karla I:


Uploaded with ImageShack.us
Acta Albaniae I, str 135.
Дукађин се поклапа са Немањићком Диоклитијом (која је обухватала поред севера Албаније и део Метохије), да није то само преиначен назив Диоклитије?
Ovo si ti cini mi se malo pogresio, Nemanjicka Diokolitija nije obuhvatal sever Albanije i deo Metohije, sever Albanije cinile su oblasti Gornji i Donji Pilot i Altin a Metohija je severnim delom ulazila u sastav oblasti Hvosno a juzni deo je bio podeljen u vise zupa. Ako mislis na Vukanovu oblast on jeste bio kralj Dioklitije a kao druge posede je imao Hvosno i Toplicu, medjutim te oblasti nisu bile deo Dioklitije vec posebne oblasti koje su pripadale Vukanu.
Dioklitija kao oblast je poprilicno jasno definisana i ogranicena, na zapadu se prostirala do Bojane i Skadra, na severu do razvodja jadranskog i crnomorskog sliva.
 
Poslednja izmena:
Ta ilirska teorija nikako ne pije vodu. Albanci su cak do polovine XX veka bili krajnje primitivan narod. Verovatno je prica slicna kao kod Bugara,tacnije da su Albanci sisli sa Kavkaza i stopili se sa domorodackim stanovnistvom. Zato ima i odredjenih iliriskih elemenata u albanskom jeziku.
 
Ta ilirska teorija nikako ne pije vodu. Albanci su cak do polovine XX veka bili krajnje primitivan narod. Verovatno je prica slicna kao kod Bugara,tacnije da su Albanci sisli sa Kavkaza i stopili se sa domorodackim stanovnistvom. Zato ima i odredjenih iliriskih elemenata u albanskom jeziku.

A šta, nepismeni gusari koji su po Jadranu harali i klali nisu primitivni narod? :P
 
Albanci ni.su nikakvi Iliri i to se moze videti po njihovom recniku gde ne postoje reci za more niti stvari vezane za more , a poznato je da su Iliri bili veliki moreplovci. Oni cak nisu Albanci oni su Siptari samo sto postoje glupi filmovi kao sto je Parada gde se napominje da je psovka reci nekom da je Siptar i tako se zaglupljuje narod kao i svi nastavnici istorije koji kao papagaji ponavljaju sta su culi od autoriteta... http://sq.wikipedia.org/wiki/Shqiptarët pogledajte na vikipediji kako se oni zovu na njihovom jeziku , a citao sam preko google translate-a donje tekstove gde uzimaju mape gde pise Ilirija kazu da je to njihovo , bez argumenata.
 
Ilirska teopija o poreklu Albanaca jeste ozbiljna . Nedostatak originalnih pomorskih termina kod današnjih Albanaca objašnjava se time što je albanski element preostao jedino u zaleđu na planinama. Ni današnji čobani u brdima bilo koje etnije u svom rečniku ne poseduju pomorske reči, zašto bi to bio slučaj sa albanskim stočarima. Ovakvoj hipotezi se može suprostaviti druga ozbiljna hipoteza ; tračko-dačka o kojoj smo govorili . Dakako može se drobiti da su Albanci došli iz Paragvaja , Sinaja, Kavkaza no to sve je lako oborivo i nikada u nauci nije ozbiljno razmatrano.
 
Poslednja izmena:
Ilirska teopija o poreklu Albanaca jeste ozbiljna . Nedostatak originalnih pomorskih termina kod današnjih Albanaca objašnjava se time što je albanski element preostao jedino u zaleđu na planinama. Ni današnji čobani u brdima bilo koje etnije u svom rečniku ne poseduju pomorske reči, zašto bi to bio slučaj sa albanskim stočarima. Ovakvoj hipotezi se može suprostaviti druga ozbiljna hipoteza ; tračko-dačka o kojoj smo govorili . Dakako može se drobiti da su Albanci došli iz Paragvaja , Sinaja, Kavkaza no to sve je lako oborivo i nikada u nauci nije ozbiljno razmatrano.

Nista tu nije ozbiljno svi koji dobro poznaju istoriju znaju da je to jedna obicna glupost bez argumenata. A Srpska kancelarija u Becu se zove Ilirska.
 
Nista tu nije ozbiljno svi koji dobro poznaju istoriju znaju da je to jedna obicna glupost bez argumenata. A Srpska kancelarija u Becu se zove Ilirska.

Svi koji dobro poznaju istoriju dobro znaju koliko je problem albanske etnogeneze složen kao i to da se ilirska komponenta nikako ne može odbaciti kao nemoguća. Da li je ona centralna ili sekundarna, da li treba dati prednost nekoj drugoj (na primer tračko-dačkoj ), je li u pitanju direktan kontinuitet sa ilirskim ili tračko-dačkim ili je albanski nastao iz jezičkog almangana različitih jezika , sva ova pitanja i mnoga druga jesu otvorena . O srpskoj (ilirskoj) kancelariji u Beču ne bih komentarisao.

@ИгорИнгва, hvala na radu :hvala: . Koliko vidim Stanišić Vanja se zalaže za pelašku teoriju, odnosno albanski jezik dovodi u vezu sa starom dardanskom i frigijsko-mizijskom grupom koji su stariji sloj od Ilira i Tračana. Ovakve teorije su ranije odbacivane, čini se da je malo nategnuta :


http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0350-7653/1998/0350-76539829321S.pdf
 
Poslednja izmena:
Ova karta je zgodna bar za položaj Mirdita i Klimenta, i nekih plemena čiji su pojedinci poturčenjem takođe postali Šćipetari
934000_10201202326837996_121070358_n.jpg



1.Šta je ovde albansko? Latinično pismo? Šćipske rune?
2.Buzuka Đon, barski katolik (rodom iz Krajine, iza Rumije) je prvi koji je upotrebio naziv u ovom jedinom vatikanskom primerku Misala,od koga je sačuvana jedna strana, hm..hm.... kažu, da li je to "šćip" narodni naziv za jezik ili ga je on sam smislio? Da li se spremao da širi katoličku veru južno od Bara? Da li mu je Vatikan naložio da širi veru i prevede Misal?Njegov naziv za jezik svakako nije etnonim.A čiji je Bar, Krajina i Skadar u 16.veku?
Nekoliko vekova ranije opisani "Albanci" u susednom Ulcinju (teritoriji kralja Raške) su pravoslavni/šizmatici i oblače se kao Grci ?! (putopis iz 1322,
Simon Fitzsimons)
Imaš i Petra Bogdana (Pietro Bogdano), katoličkog fratra rodom iz Prizrena, koji će u dalekoj Italiji da piše "albanski" koristeći latinicui ćirilicu (The Cuneus Prophetarum was printed in the Latin alphabet as used in Italian, with the addition of the same Cyrillic characters employed by Pjetër Budi and Frang Bardhi.)

3.Da, odlično si shvatio.

Ako je Pietro Bogdano rodom iz Prizrena , znaci govori'se za srednji vek , onda automatski sve te vase tvrdnje oko Kosova i Albanaca i od vecina istoricara vasih padaju u vodu !

Ta ilirska teorija nikako ne pije vodu. Albanci su cak do polovine XX veka bili krajnje primitivan narod. Verovatno je prica slicna kao kod Bugara,tacnije da su Albanci sisli sa Kavkaza i stopili se sa domorodackim stanovnistvom. Zato ima i odredjenih iliriskih elemenata u albanskom jeziku.
Da , bas si pogodio http://translate.google.com/#sq/sr/I liri ylli ri
 
Poslednja izmena od moderatora:
au siptaru, pa otkad je 17. vеk srednji vek? A i on je rodom iz okoline Prizrena ali s druge strane granice, kod Kukesa. Uostalom ime mu govori da je verovanto i bio Srbin samo je kao katolik morao da zna i jezik svoje siptarske pastve. Koiko se secam on sam je u predgovoru svoje knjige iskonstruisao svoje poreklo od srpskog plemstva, konkretno od Jug Bogdana. I to mi je zanimljivo zasto siptari nemaju rec za jug vec koriste srpsku?
 
au siptaru, pa otkad je 17. vеk srednji vek? A i on je rodom iz okoline Prizrena ali s druge strane granice, kod Kukesa. Uostalom ime mu govori da je verovanto i bio Srbin samo je kao katolik morao da zna i jezik svoje siptarske pastve. Koiko se secam on sam je u predgovoru svoje knjige iskonstruisao svoje poreklo od srpskog plemstva, konkretno od Jug Bogdana. I to mi je zanimljivo zasto siptari nemaju rec za jug vec koriste srpsku?

Sve dok budes me citirao sa imenom "SIPTAR" igonorisacute !
Nisam ja tvoje dete da se tako ponasas sa mnom .
 

Back
Top