Etimolomija

Da vidimo odakle može da dolazi reč plaža.

Zvanično se radi o rečima grčkog iskonoslovlja:

plaža ✧ fr. plage ← lat. plagia: obala ← grč. plágios: kos, postrani

žal, žalo ✧ dalmat.grč. aigialós



Ali, recimo "ali":

žal ili žalo (peščana obala), a odatle izvedeno:

pažal (pa- kao prefiks nepravosti, lažnosti?) metateza > plaža :D

PS. Žal može biti i onomatopejsko "žalj". I u ovo sam prilično siguran jer imamo rusko галька u značenju šljunka, oblutka, šodera. Fazmera smatra da reč potiče od prideva go (goli):

WORD: га́лька
GENERAL: (Даль, ср. также Мельников). Это слово Калима (FUF 18, 21) считает заимств. из коми gal'a "камешек, галька", которое сравнивается с удм. ke̮li̮ (Вихм. -- Уотила 50). Калима (RLS 50) принимал также обратное направление заимствования. Я предпочел бы ввиду распространенности русск. слова точку зрения о слав. происхождении и родстве с го́лый; см. также Горяев, ЭС 73. Ср. голы́ш "мелкий круглый камешек".

PAGES: 1,390

пляж

Pa, neka i naše gajke:

[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD]gȃjka ž 〈D L gȃjci, G mn -ā/-ī〉 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="width: 1%"]1. [/TD]
[TD]ležište s urezanim navojem, u koji se uvrće vijak[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2. [/TD]
[TD]pokretan kožnati prsten na remenu[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]3. [/TD]
[TD]metalni prsten na cijevi puške, za provlačenje remena[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

nepoznate etimologije.
 
Poslednja izmena:
Ja bih rekla da je prisutnija u dinarskim krajevima nego istočnim,
posebno zbog veze sa Lapskim Dalemincima, vredelo bi i njihov jezik pretresti.

Našla sam još nešto. toponim Dlmeno ... u rečniku na kraju delova DAI spisa, 44 strana https://archive.org/stream/earlyhistoryofsl00consrich#page/44/mode/2up
Dlmen, .Dlmeno kod Šafarika str 267 https://books.google.rs/books?id=Q9...6LggjGN8bJl7jrY-yVRA&ci=57,257,774,200&edge=0
Dalmion/Delmion i Delminium u radu A. Škegra

odnosi se na "Delminium"..koje je postalo Duvanjsko polje, odn Duvno Ili Županjac (i gde je održan onaj čuveni sabor kad je našim precima vladar bio iz loze tih polabskih plemena, a i "župan" je zajednički termin severnih i južnih Srba ) i gde postoji izgleda samo jedna reka i to ponornica (Šuica-Ričine ) koja manje teče po dolini nego po brojnim ponorima.., tako da ima izuzetno mnogo močvara, glibišta i blata. ...Interesantni su opisi (ne pominje se izraz dolma) nasipa na svakom koraku
http://velika-vinica.blogspot.rs/2010/04/1894.html

koje zovu "gradina"., korišćeni materijali su ilovaste rbine - verujem da su to dolomljeni crepovi i keramičke posude ; klaka; temelj od cigle; zemlja; lapor tamošnji; delovi žrvnja(kamenih);komadi ilovače; ..tkalačkih utega, ilovastih kolutova, pečenog žbuka sa duvara, oblutaka,.....

* Kako nasipi, tako i ogragjene površine gradina zasute su velikom množinom, rukom gragjenih, ilovastih rbina.
*mnoge ilovaste rbine od posuda, gragjenih prostom rukom, ali ima i lijepom zidanih temelja i rasutih komada klaka. Lijep tih zidina nije doduše izmiješan ciglom, a isto tako nijesam ja ovuda našao na površini komada rimske opeke niti rbina od ilovastih posuda
*Sva je gragjevina od zemlje i od neogenog lapora iz onog kraja,..te je, kao i pristranci gromilâ, zasut množinom rbina ilovastih posuda, gragjenih prostom rukom, megju kojima ima i ulomaka od žrvnjeva.
*U najzapadnijem kutu toga polja sjedi nadalje na kuku neke strme vapnenaste glavice Višegrad, koji megjutim nije ništa drugo, već gromila eliptičkog temelja, duga 10 m široka 6 m, a visoka oko 5 m, kojoj je površina zasuta ilovastim rbinama od sugja, gragjenog prostom rukom i komadima ilovače. Od vrha glavice ima veoma lijep pogled na cijelo Duvanjsko polje, pa ja mislim, da je ovdje bilo prehistoričko žrtvište.
*Nad cijelim hrptom nasipa vide se temelji zidine, uzidane lijepom, izmiješanim komadićima cigle, koji se zid može razabrati i na gromili.

sve u svemu, u Duvnu ima 41 gradina (predistorijske gradine (Wallbauten),, nikom nije jasno zašto.
http://www.srbiduvna.org.rs/istorijat.html

a usput, i srodni ljudi s Bune, Bunjevci, zapamtili su reč dolma kao 'nasip pored reke'. http://govori.tripod.com/bunjevacki_ricnik.htm

И, огреших се о источне крајеве:(..Знају шта је долма.
Човек из села у околини Гургусовца (тзв "торлачија") рече да је то оно што данас зовемо цокла, слој камена који служи као основа куће, али није темељ )у земљи) него се само тај надземни део зове долма.Прави се тако што се накупи камен и ређа, а као везивно ткиво служи смеса песак+живи креч+вода, чим се успиа воду у смесу и креч се "угаси", одмах се ставља на камен, па ређа следећи ред.Бије висока, а на њој се слаже даље конструкција: греде, косници итд.. па се пуни блатом (глинаста земља=леп + плева+ вода и много физикалија).

На првој слици види се лепо долма:
51903078354d36fc7441d9.JPG

има и високих
kragujevac-kuca-djure-jaksica.jpg


DSCN3556.JPG


375832498_9de69f9a31.jpg




а овде је луксузнија варијанта, са купљеним каменом
793.jpg

Ево и описа из Заплања, иако није реч "долма", али то је тај исти систем градње:
https://books.google.rs/books?id=Y7...ved=0CDAQ6AEwBGoVChMIi4DytuX3yAIVQZIsCh1HHQOh

Златиборска талпара увек има подзид од камена, стр 18 https://books.google.rs/books?id=yR...3yAIVQZIsCh1HHQOh#v=onepage&q=чатмара&f=false

Кад пропадне кров и више не штити зидове од лепа, чатмара брзо пропада-Од ње једино не пропадне подзид- долма.
То значи да је у Длмену (Делминиуму-Дувањском пољу), у време Будимировог/Светопелековог крунисања било најмање 41 грађевина:
Pošto su stigli kardinali i episkopi zatekoše kralja u ravnici Dalme, a on ih je primio sa mnogo počasti i poštovanja... Kada su se sakupili svi, kako oni koji govorahu latinskim jezikom, tako i oni koji govorahu slovenskim jezikom po naredbi apostolskog vikara Honorija, i najhrišćanskijeg kralja Svetopeleka načiniše sabor u toku dvanaest dana. ..Dvanaestog dana,... načinjeno je veliko veselje u narodu i u cijelom njegovom kraljevstvu
http://www.montenegrina.net/pages/p...etopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm

Још једна занимљива реч је назив за ове водоравне гредице на чатмарама, гласи:баскија:D

DSCN0037.jpg
 
Poslednja izmena:
Ustvari, radi se o legendi: La Crepes Spavìdes (koji je to jezik? retoromanski?).Inače teško da može da se poveže sa palicama ili stubovima.

Može sa crepovima?
Kod nas crep znači predmet od pečene gline, a kod ove izolovane jezičke grupe na Dolomit planini (od dolomljenog kamena )) crep znači kamen.
A videli ste moje fotke, taj se kamen roni sa obronaka..ređa se sam "vertikalno" , možda kao crepovi na kući

I sam naziv etničke grupe je sličnan Racima (Rašanima) , iako se odnosi na pokrajinu Raciju (ne čitaj Raška"!), odn Raeci-ju

Daska im je grana (drvo), cer je vrsta bora (kod nas vrsta hrasta), dlasena im je vresinje- črnica-borovnica; ..

Pre-Latin terminology in use today that dates back to the beginnings of Ladin – for example, baràntl (mountain pine), brama (cream), ciamùrc (chamois), cìer (Swiss pine), crëp (rock), dàscia (fir branch),..dlasena (whortleberry), nìda (whey butter), ròa (landslide), aisciöda Abbecedario Ladino(Spring)
http://www.holimites.com/en/discover-the-dolomites/history-and-culture-005/the-ladin-language-017

Raetish
http://www.dolomitesladines.it/en/02_01.php

Rečnik sa izgovorom od naselja do naselja
http://ald.sbg.ac.at/ald/ald-i/index.php?id=m661&lang=en

Jedno naselje je Gardenese =Grödnerisch,=Grüdno
http://www.ethnologue.com/language/lld

"Spavides" ne mogu da nadjem dal znači "slomljeni":D
 
Poslednja izmena:
Prvo, koristim mešano ćirilična i latnična slova. :)

Drugo, kurvа znači kokoš, ***** znači petao, a kure je pile. Kad odeš na Vaclavak u Pragu, imaš da naručiš "grilovanu kuratu" (imaš i veprovu kitu, ali to sad nije tema), dok za penis u žargonu Česi kažu kokout (petao). Normalno je da su Sloveni velik deo terminologije za "one stvari" uzeli iz sopstvenog dvorišta, gde su gledali petlove i kokoši kako stalno to rade. Kokoška, dakle - svakom daje. :)

Dakle, naša reč nije latinskog porekla, a sad ću da pogledam za latinsku reč za krivu liniju, krivulju.

Тако је, и Руси кажу курица, а пилетина је курятина, петао је петух или кур (како се у неким нашим крајевима назива мушки полни орган). А има и друга наша реч - кокот.

Стари словенски облик је куръ.

Осим кур, ту је и кар/а, одатле карати и курвати (се).


- - - - - - - - - -

Izgleda da je i latinska reč od naše kokoške, kurvе:


curve (n.) 1690s, "curved line," from curve (v.). With reference to the female figure (usually plural, curves), from 1862; as a type of baseball pitch, from 1879.
curve (v.) early 15c. (implied in curved), from Latin curvus "crooked, curved, bent," and curvare "to bend," both from PIE root *(s)ker- (2) "to turn, bend" (see ring (n.)).

- - - - - - - - - -

Italijani ga dovode u vezu sa grčkim:

3759bb.png

И реч куръва је из исте основе куръ и прасловенска је. Етимологију је објаснила Бранислава Божиновић.

Имао сам осећај да треба да звирнем у румунске речнике и тамо нађох:

curvă - куpва (из старословенског)
curbă - крива

Уз то:
cocoș - петао (из старословенског, промењен род)
 
Српска курвa (жена која се бави „најстаријим занатом”) и латинска curva (кривина, крива линија) су у блиској вези, а повезује их ништа друго до – кривак! ;)
 
Српска курвa (жена која се бави „најстаријим занатом”) и латинска curva (кривина, крива линија) су у блиској вези, а повезује их ништа друго до – кривак! ;)

И свекрва, која је свему крива :per:

- - - - - - - - - -

Праслав. *куръ, од чега су произашли: срп.-цркв.-слов. куръва, рус., укр., белор. ку́рва, српскохрв. ку̑рва, буг. ку́рва, словен. kȗrva, чеш., словач. kurvа, пољ., луж.-срп. kurwa.

Објашњење у руском речнику:
Первонач. *kurу (род. п. *куръве) так относится к кур «петух» (см.), как *svekry — к *свекръ (см. свёкор, свекровь). Первонач. «курица», позднее «потаскуха» (жена лаког морала).
 
Poslednja izmena:
Miljacka dolazi od Meljatska reka. Izgleda da su posredi dva glagola tj. dublet mleti i meljati. Prvi daje oblike kao Mljet, a drugi kao Melnik, Melnik, Meljak i sl. Ili treblet,a treći član bio bi glagol mlaviti koji da je oblike kao Mlava.


[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD]mȇl[SUP]2[/SUP] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]
mȇl[SUP]2[/SUP] m [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
pličina, pješčani sprud [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"]
sintagma.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EFF9EE"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"]
frazeologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F8F0E3"] [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
onomastika.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F7EFFC"]
pr. (etnici): Mèlnik (Novska, Zadar, Posavina), Mèlnjak (280, Varaždin, Zagorje, Prigorje)
mikrotop. (uglavnom pješčane uvale): Mȅl (Iž), Mèlak (Rab), Mélić, Mȅlina, Mȅline (Krk, Rab), Mèlišća (Rijeka), Mȇlna (Rab), Mélnica (Pag), Mèlnik (Primorje), Mèlska (Krk), Mȉla (Žirje), Mȋlna (Brač, Hvar, Vis, Omiš), Mílnica (Zagorje) itd.
top. (naselja): Mèlinovac (Donji Lapac, 43 stan.), Mèlnica (Pula, 192 stan.), Mèlnice (Senj, 129 stan.), Mȋlna (Hvar, 73 stan.) [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
etimologija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #F0F3FC"]
prasl. *melъ (češ. mel, slov. mel), v. mljeti
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
 
Etimološki korak za dva predloga i njihove istorijske oblike:

pak, pako (pa+ako), pače (pak+je), dapače (da+pa+ako+je) : -- , ako, ače (ak+je) ("aće")
 
Poslednja izmena:
........а нашла сам и међуоблик у текстовима о Кхетима- Гаркемиш. .. забележено је као име народа grgs и bn-grgs у угаритским изворима (Гурге,Гургушани,Гургусовци- као синови, деца Гургина), у хетитским списима они су karkm или каркиса, у асиријским Kirkishati а у египатским Kirkash, у библији Гиргаш.-староседеоци *глинасте области* Претпоставља се да су из Мале Азије и делова око Мртвог мора мигрирали у степе Каспијског мора ("Sea of the Girgashites"), где је опет раширен култ Гурга-Ђурђа, као напр код Ђурђијанаца-данашњих Грузина, као и у случају српског Гургусовца.


Да ли се зна у које историјско време долази до промене Г-К или К-Г, и у којим језицима?

Још једна старовековна идентификација је "Qirqashi" (Egyptian, Qrqsh)

Етрурци /Расени нису разумели Г исправно, и транскрибовали су га тројако , као Ц ,К, и Кв..
Пошто су Римљани буквалистички све преписивали од Етрураца , унели су максималне забуне :

g_u_k_etrurci.png


https://s1.postimg.org/m1lms6lfj/g_u_k_etrurci.png




Гургуси су још и добро прошли, могли су да заврше као Цурцуси , или. још горе Квурквуси ;)
Ако су им помешали слова Г, и записали као Циркасе, ето их у степама Каспијског мора ("Sea of the Girgashites")...Hirkanija ili Varkanija..

image.gif

http://origineagherga.blogspot.rs/2011/09/gherghe-seii-ghirga-sitii.html
 
Poslednja izmena:
Da se afirmativno nadovezem na Srebrenino tumacenje dolme. Temelj i cokla za kucu i dan danas se pune kamenjem u osalovani prostor. Valjda su tako turci poceli da pune seckanim mesom njihova jela i preuzeli tu rec. Sve se poklapa. Isto se sjecam kao dete me je deda vodio na imanje gdje je on "zalamao" vocke (ogradjivao kopno oko navodnjene povrsine). Dok ne procitah sve Srebrenine postove nisam znao otkud taj izraz. Hvala Srebrena :)
 
Хвала теби, ја нисам знала за подзиђивање воћњака ( јел то напр. кад иде терен низбрдо, на најнижој страни се направи долма да се вода задржи и не одјури, па ништа не остане воћкама?)

јеси ти некад јео сецкано месо у нечему (раштану или зељу, купусу)?
Ја јесам, ишли смо у Манастир Црну реку преко Рожаја и Новог Пазара, и тамо сам јела, ситне коцкице, али ипак крупније од млевеног меса.


А ја да се надовежем сама на себе:D
Још једна занимљива реч је назив за ове водоравне гредице на чатмарама, гласи:баскија:D

DSCN0037.jpg

Баскија служи да се терет крова равномерно распореди по површини свих зидова, да не би страдале усправне (окомите) греде, значи потпорна је у смислу носивости. У случају Баскијаца, та носива попречна греда постала је егзоним.

Ево исте речи у прото-келтском, ваљда је то нека врста најстаријег влашког језика:
baon.png


"Бурден" на енглеском такође има значење (уз остала)- носивост.

У влашком језику исто (у румунском није):
baskiĭe (mn. baskiĭ) [akc. baskiĭe] (i. ž.) — baskija

1. pojanta, horizontalna prečka u vidu tesane letve koja se zakucava na vertikalnu konstrukciju tokom gradnje objekata od slabog materijala ◊ kasă đi baskiĭ — kuća od pojanti ◊ baskiĭ đi svińak — pojante od crnog graba ◊ baskiĭ đi śaruoń — pojante od cerovine [Crn.]
2. horizontalna greda o koju se prikivaju tarabe ◊ đi gard ăţ trîabe kîći duauă baskiĭ întra şćiumpĭ; sa pun poļiažńik, şî đi şćiump sa prind ku klanfe — za ogradu ti trebaju po dve baskije između stubova; postavljaju se vodoravno, i za stub se vezuju klanfama

582.jpg


http://www.paundurlic.com/vlaski.recnik/celarec.php?action=upd&id=582

Баскијама су правили наши преци и подове у собама на подрумом (где треба боља топлотна изоилација), где баскије имају функцију дасака за "шаловање" које се никада не скину.
https://books.google.rs/books?id=EQ...u5yCh3qvAWG#v=onepage&q=баскија греда&f=false

Torovi su napravljeni od baskija ( dugačkih tankih tesanih greda – žioka) i imadu uobičajeno četverokutast oblik.
http://www.dobrkovici.com/index.php/planinari-ii-dio/

У Македонији и попречне летве што се ређају на конструкцију будућег крова који треба да носи тешке и претешке ћерамиде су баскије (сада архаизам):
Ќерамидите се ставаат на баскии.
 
Poslednja izmena:
Da se afirmativno nadovezem na Srebrenino tumacenje dolme. Temelj i cokla za kucu i dan danas se pune kamenjem u osalovani prostor. Valjda su tako turci poceli da pune seckanim mesom njihova jela i preuzeli tu rec. Sve se poklapa. Isto se sjecam kao dete me je deda vodio na imanje gdje je on "zalamao" vocke (ogradjivao kopno oko navodnjene povrsine). Dok ne procitah sve Srebrenine postove nisam znao otkud taj izraz. Hvala Srebrena :)

Joj, ali tako se nisu pravile kuće u vreme Turaka. Kakav beton, kakav šalung?

SPA0035-1282570679.jpg


Pune se danas, ali ne i "dan danas".
 
Joj, ali tako se nisu pravile kuće u vreme Turaka. Kakav beton, kakav šalung?
http://www.superodmor.rs/data/users/0/0/9/9345/fotonagrada/SPA0035-1282570679.jpg
Pune se danas, ali ne i "dan danas".

Имали су "природни бетон", без цемента

И, огреших се о источне крајеве:(..Знају шта је долма.

Човек из села у околини Гургусовца (тзв "торлачија") рече да је то оно што данас зовемо цокла, слој камена који служи као основа куће, али није темељ (у земљи) него се само тај надземни део зове долма.Прави се тако што се накупи камен и ређа, а као везивно ткиво служи смеса песак+живи креч+вода, чим се усипа вода у смесу и креч се "угаси", одмах се ставља на камен, па ређа следећи ред.
 
Етрурци /Расени нису разумели Г исправно, и транскрибовали су га тројако , као Ц ,К, и Кв..
Пошто су Римљани буквалистички све преписивали од Етрураца , унели су максималне забуне :

g_u_k_etrurci.png


https://s1.postimg.org/m1lms6lfj/g_u_k_etrurci.png




Гургуси су још и добро прошли, могли су да заврше као Цурцуси , или. још горе Квурквуси ;)
Ако су им помешали слова Г, и записали као Циркасе, ето их у степама Каспијског мора ("Sea of the Girgashites")...Hirkanija ili Varkanija..

image.gif

http://origineagherga.blogspot.rs/2011/09/gherghe-seii-ghirga-sitii.html

Čini mi se da je , kao i u slučaju svete slovenske ptice, kod Slovena- generalno gledano- na ilirsko-tribalsko- trakijskoj teritoriji prisutniji izgovor sa slovom G, dok je kod Slovena na zapadnijim i severnijim stranama prisutniji izgovor sa slovom K (tamo gde su prošli vatikanski emisari)
Gavran je u donjolužičko- srpskom Karwona, kod Slovenaca Karvana, kod Ukrajinaca Kavoron

dls. karwona, karona "gavran" prema shr., sloven. karvana "to isto" i rus. ukr. kavoron


iako ima obratnih slučajeva, kad je naša kruška (identična kašubskom i donjolužičko-srpskom) u poljskom jeziku gruška
gls. krušej/krušwa, dls. kšuška/kruška prema shr. kruška, kašub. krëška, ali polj. gruszka

http://www.rastko.org.rs/rastko-lu/uvod/hsevc-veze_l.html
 
Zvanično se radi o rečima grčkog iskonoslovlja:

plaža ✧ fr. plage ← lat. plagia: obala ← grč. plágios: kos, postrani

žal, žalo ✧ dalmat.grč. aigialós



Ali, recimo "ali":

žal ili žalo (peščana obala), a odatle izvedeno:

pažal (pa- kao prefiks nepravosti, lažnosti?) metateza > plaža :D

PS. Žal može biti i onomatopejsko "žalj". I u ovo sam prilično siguran jer imamo rusko галька u značenju šljunka, oblutka, šodera. Fazmera smatra da reč potiče od prideva go (goli):

WORD: га́лька
GENERAL: (Даль, ср. также Мельников). Это слово Калима (FUF 18, 21) считает заимств. из коми gal'a "камешек, галька", которое сравнивается с удм. ke̮li̮ (Вихм. -- Уотила 50). Калима (RLS 50) принимал также обратное направление заимствования. Я предпочел бы ввиду распространенности русск. слова точку зрения о слав. происхождении и родстве с го́лый; см. также Горяев, ЭС 73. Ср. голы́ш "мелкий круглый камешек".

PAGES: 1,390

пляж

Pa, neka i naše gajke:

[TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD]gȃjka ž 〈D L gȃjci, G mn -ā/-ī〉[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"]
definicija.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="bgcolor: #EDF4FA"][TABLE="width: 100%"]
[TR]
[TD="width: 1%"]1. [/TD]
[TD]ležište s urezanim navojem, u koji se uvrće vijak[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]2. [/TD]
[TD]pokretan kožnati prsten na remenu[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]3. [/TD]
[TD]metalni prsten na cijevi puške, za provlačenje remena[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

nepoznate etimologije.

Možda nisi u pravu, jer malo sam istraživao i došao do zaključka da u staroslovenskom/starosrpskom postoji reč PLZ, odnosno koren PLZ od čega potiče mnogo reči koje imaju isto značenje, a to jeste "da nešto klizi".


Ako sada pogledamo još malo etimološko objašnjenje slovenske/srpske reči plaz.

Ime grada PLZEN u Češkoj dobilo je ime po starom gradu Starý Plzenec, koji se nalazi u neposrednoj bližini.
https://en.wikipedia.org/wiki/Starý_Plzenec
https://www.google.rs/maps/@49.7018822,13.482552,14z/data=!5m1!1e4


Šta znači ovo ime PLZEN?

Izvor imena gradova zapane Bohemije: Izvor imena Plzen možemo da nađemo u korenu reči plz-plzěti, a to na staročeškome znači mokar, klizav teren (spolzka tla sloven.), odnosno plaz, lavina zemlje, a baš takav teren se nalazi iznad reke Uslave, na bregu.
http://www.rozhlas.cz/plzen/jazykovykoutek/_zprava/o-puvodu-nazvu-zapadoceskych-mest-i--111857

Ime grada potiče od reči “plzeň“ što znači da se zemlja ruši/urušava, a na to ukazuje i sam teren.
http://www.ptejteseknihovny.cz/dotazy/plzen-puvod-nazvu
http://nase-rec.ujc.cas.cz/archiv.php?art=4294


Slika u Starom Plzenu
geology_cz-photoarchive_8040-size_700.jpg

Literatura: http://www.geology.cz/aplikace/fotoarchiv/fotoarchiv.php?foto=8040&hornina=361&polozka=1#nahled


plzati, -aju, -áš, plzěti, -žu, -zíš ned. plazit se, lézt
http://vokabular.ujc.cas.cz/hledani.aspx?hw=plzěti

Česi imaju mnogo arhaičnih reči. Oni naprimer kažu za puža, plž, a Slovenci Polž - znači "da nešto klizi".

Znači imamo koren reči -laz i imamo reč plaz, koja znači - veča količina materije, koja se na strmom brdu, uzvišenju odvoji, otrga od celine i uruši se, odnosno sklizi nizbrdo:
http://bos.zrc-sazu.si/cgi/a03.exe?n...sion=plaz&hs=1

Pa zar nije plaža baš to:
Prilog 360176

Evo recimo u češkom jeziku plaža naziva se plaž:
https://cs.wikipedia.org/wiki/Pláž

Znači direktna veza sa rečju plaz.


Toponimiu Češkoj

Plazy:
https://www.google.rs/maps/@50.4147631,14.9747936,14z

Naziv puta u kraju Sloup, koji se nalazi uz samu reku Vltavu naziva se Na plazech:
https://www.google.rs/maps/@49.8832925,14.3819663,17z

Naziv puta u kraju Jilovište, koji se nalazi uz samu reku Vltavu naziva se Na plazich:
https://www.google.rs/maps/place/Na+...c2cc206f771c02


Dakle ispravljam; nije -laz, nego -plz.
 
Poslednja izmena:
Možda nisi u pravu, jer malo sam istraživao i došao do zaključka da u staroslovenskom/starosrpskom postoji reč PLZ, odnosno koren PLZ od čega potiče mnogo reči koje imaju isto značenje, a to jeste "da nešto klizi".

Jaz tudi!

Evo nacrta za rad:

Srp. Opuzen / češ. Plzeň / rus. opoľzeň

http://hr.wikipedia.org/wiki/Opuzen
Povijest Opuzena seže u razdoblje prvih dana Dubrovačke Republike gdje se spominje kao otok Posrednica, trgovište solju i emoprij. Postoji nekoliko pretpostavki o nastanku imena Opuzen od kojih je napozatija ona po kojoj je Opuzen dobio naziv po tvrđavi Fort Opus koju su Mlečani sagradili 1684. godine na ruševinama ostataka pentagonalne kule pod nazivom Koš, čiji bedem i danas krasi stari dio grada. Središte starog dijela grada predstavlja klasični rimski forum - pjaca, sa župnom crkvom sv. Stjepana, koja je sagrađena na mjestu nekadašnje kapelice i crkvice nastradale u požaru, a kasnije početkom turskih osvajanja i dolaskom izbjeglica iz Čitluka (današanja Gabela) koji su sa sobom donijeli i kip svog zaštitnika, crkva poprima današnji naziv i dograđena je 1883. godine u neoklasicističkom stilu.

Prema jednoj teoriji ime mjesta došlo je bi od utvrde koju su Forte Opus. Nestankom utvrde i vojničkog logora koji je bio u blizini nestala je riječ Forte pa je ostao samo Opus kojem je dodan sufiks – en, i s tim je formuliran današnji oblik imena Opuzen.
Druga vjerodostojnija pretpostavka govori kako se u imenu Opuzen ne krije latinski, već hrvatski korijen. Otok Posrednica na kojem leži današnji Opuzen nosilo je ime Opus, kako je to vidljivo iz Coronelijevih karata Neretve.
No, još prije Jakov Petar Lukarić (1551. – 1615.) (Luccari) naziva utvrdu Koš Opusena. Otok je nastao od mulja kojeg je rijeka nanosila i taložila te je bio sklizak, tj. opuzljiv. Na tom mjestu strateški važnom sagrađena je utvrda Koš upravo zbog nepristupačnosti. Blato i močvara omogućavali su relativno maloj posadi da dugo odolijeva raznim napadačima, pa je kao i nešto udaljenija Kula Norinska i ova tvrđava imala visoke bedeme, ali su upravo radi takvog sastava tla kroz stoljeća postupno tonuli sve dublje i danas naziremo samo njihove ostatke.
Zbog nepristupačnosti taj dio tijeka rijeke Neretve, narod ga je nazvao Opuzina ili Opuz, što je ostalo i u današnjoj terminologiji pučkog govora Neretvanske doline. Mletački naziv Forte Opus značio bi utvrda Opus ili Opuz, tj. utvrda postavljena na mjestu Opuz.

http://www.ptejteseknihovny.cz/uloziste/aba001/2007-2009/plzen-puvod-nazvu
í se spíše k názoru, že místní jméno /“Plzeň“/ pochází ze slova /“plzeň“/, které označovalo sesutý kus půdy nebo hory (popřípade místo, kde se hora sesouvala – srov. rusky /“opoľzeň“/), pro což svedčí i celkový ráz terénu.

(neki etimolozi) misle da naziv grada Plznja potiče od reči “plzeň“, što znači odronejni komad zemlje ili brda (ili mesto gde se brdo odronjava - uporedi ruski "опользень" /) , o čemu svedoči opša konfiguracija terena (grada Plznja, prim. Mrkalj).

http://ru.wikipedia.org/wiki/Оползень
Оползень — отделившаяся масса рыхлых пород, медленно и постепенно или скачками оползающая по наклонной плоскости отрыва, сохраняя при этом часто свою связанность и монолитность и не опрокидывающаяся. Оползни возникают на склонах долин или речных берегов, в горах, на берегах морей, самые грандиозные на дне морей. Наиболее часто оползни возникают на склонах, сложенных чередующимися водоупорными и водоносными породами. Смещение крупных масс земли или породы по склону или клифу вызывается в большинстве случаев смачиванием дождевой водой грунта так, что масса грунта становится тяжелой и более подвижной. Может вызываться также землетрясениями или подрывающей работой моря. Силы трения, обеспечивающие сцепление грунтов или горных пород на склонах, оказываются меньше силы тяжести, и вся масса горной породы приходит в движение.


Konačna etimologija bila bi o+puzati. Opuzen/opužen = klizište.
 
To je bilo 2013, a onda sam u avgustu 2015. došao do ovog tvog zaključka:

Zapadnočeški Plzenj i dalmatinski Opuzen - naziv istog slovenskog korena koji znači mulj

Plzeň
Jako Plzeň - jak jiste všichni víme - byla původne pojmenována osada v míste dnešního starého Plzence. Po jejím přenesení na vhodnejší místo se pak užívaly názvy Starý a Nový Plzeň. S poklesem významu Starého Plzence pak souvisí i vznik nového názvu - od jména Plzeň byl odvozen Plzenec. Přípona - ec mela původne význam označující zdrobnelinu - asi jako u dnešního slova chlapec - malý chlap. A Plzenci už rozlišující přívlastek Starý zůstal a naopak mesto se začalo nazývat pouze Plzeň. Původ názvu můžeme hledat v kořeni slova plz - plzeti - staročesky mokvat, vlhnout, základem pojmenování je tedy vlhká, kluzká půda, která je v Plzni i v Plzenci na břehu řek. ( Plzen. Origin of name can be found in the root of the word plz - plzeti - old Czech ooze, water, foundation naming it is wet, slippery soil) Mužský rod se udržoval až do poloviny sedmnáctého století, v ženském rode je Plzeň citována poprvé v roce 1651. Takže názor, že se Plzeň jmenuje podle plžů, asi není správný.



Opuzen
Jakov Petar Lukarić (1551. – 1615.) (Luccari) naziva utvrdu Koš Opusena. Otok je nastao od mulja kojeg je rijeka nanosila i taložila te je bio sklizak, tj. opuzljiv. Na tom mjestu strateški važnom sagrađena je utvrda Koš upravo zbog nepristupačnosti. Blato i močvara omogućavali su relativno maloj posadi da dugo odolijeva raznim napadačima, pa je kao i nešto udaljenija Kula Norinska i ova tvrđava imala visoke bedeme, ali su upravo radi takvog sastava tla kroz stoljeća postupno tonuli sve dublje i danas naziremo samo njihove ostatke. Zbog nepristupačnosti taj dio tijeka rijeke Neretve, narod ga je nazvao Opuzina ili Opuz, što je ostalo i u današnjoj terminologiji pučkog govora Neretvanske doline. Mletački naziv Forte Opus značio bi utvrda Opus ili Opuz, tj. utvrda postavljena na mjestu Opuz.

- - - - - - - - - -

Dakle, plaža i žal su takođe slovenske reči. Npr. Opuzen se mogao razviti i u *Oplažen.
 
Nisam se baš time bavio, pošto mi izgleda prilično očigledno i puziti, plaziti i laziti posmatram kao istu reč. Puziti, ne moram da objašnjavam, puž se tako zove iz očiglednih razloga. Plaziti, nešto se vuče po zemlji, npr. dete kad baulja kaže se da "plazi", postoje prezimena Plazinić ili Plazibat (za etimologiju videti kod Mrkalja ;) ). Najzad, Carev laz, mesto je nazvano tako jer je na tom mestu carska vojska doživela težak poraz navodno, dakle "car je posrnuo, pao". Ima i dečja pesmica "buba lazi, nesto trazi".

Zanimljivo bi bilo potražiti vezu sa rečju plug i nazivom mesta Plužine.
 
Poslednja izmena:
Nisam se baš time bavio, pošto mi izgleda prilično očigledno i puziti, plaziti i laziti posmatram kao istu reč. Puziti, ne moram da objašnjavam, puž se tako zove iz očiglednih razloga. Plaziti, nešto se vuče po zemlji, npr. dete kad baulja kaže se da "plazi", postoje prezimena Plazinić ili Plazibat (za etimologiju videti kod Mrkalja ;) ). Najzad, Carev laz, mesto je nazvano tako jer je na tom mestu carska vojska doživela težak poraz navodno, dakle "car je posrnuo, pao". Ima i dečja pesmica "buba lazi, nesto trazi".

Zanimljivo bi bilo potražiti vezu sa rečju plug i nazivom mesta Plužine.

Vidiš plug je još jedna srpska reč koju Germani pokušavaju da prisvoje kako ne bi ispalo da su poljoprivredu oni učili od Slovena, što bi značilo da su Slovene zatekli na mestu gde su danas oni, a to je ideološki kolaps koji se po svaku cenu želi izbeći:


 
To je bilo 2013, a onda sam u avgustu 2015. došao do ovog tvog zaključka:



- - - - - - - - - -

Dakle, plaža i žal su takođe slovenske reči. Npr. Opuzen se mogao razviti i u *Oplažen.

(Mariánské) Lázne
etymologie
Od jednotného čísla lázeň. Staročeské lázn, lázna, lázne, polské łaźnia, staroruské лазня, v jihoslovanštinách chybí. Praslovanské *lazьn'a se obvykle spojuje se slovesem *laziti (srovnej české nářeční lozit, lazit, jinak viz lézt), což se vysvetluje buď jako zařízení, do kterého se leze (primitivní parní lázeň byla zřejme v zemljance), případne 'zařízení, po nemž se leze (do vody)', srovnej význam v ruském dialektovém 'stupeň žebříku, stupátko'.[SUP][1][/SUP]


Dakle, banja tj. kupalište - plaža. Eto - nije tačno da reč nedostaje u južnoslovenskim jezicima, već nije izgubila početno p.
 
Nisam se baš time bavio, pošto mi izgleda prilično očigledno i puziti, plaziti i laziti posmatram kao istu reč. Puziti, ne moram da objašnjavam, puž se tako zove iz očiglednih razloga. Plaziti, nešto se vuče po zemlji, npr. dete kad baulja kaže se da "plazi", postoje prezimena Plazinić ili Plazibat (za etimologiju videti kod Mrkalja ;) ). Najzad, Carev laz, mesto je nazvano tako jer je na tom mestu carska vojska doživela težak poraz navodno, dakle "car je posrnuo, pao". Ima i dečja pesmica "buba lazi, nesto trazi".

Zanimljivo bi bilo potražiti vezu sa rečju plug i nazivom mesta Plužine.

Sama reč raz, znači "(ground) zero". S logičkog aspekta, poraziti ili zaraziti je isto i znači spojiti nekoga sa zemljom - razinom. U ruskom brojanju (raz, dva, tri), raz je ustvari nulti početak, nula. Isto je i razina, koja je kasnije, pored značenja nultog ili zemnog nivoa, uopštena za bilo koji nivo.

Takođe, odraziti se - odvojiti se od razine (zemlje). Kasnije, uopšteno, odraziti se na nešto - "odskočiti" na nešto.

Hoće li neko da goneta preneraziti?



Gosn. Bastiani, ne ne mogu da se domislim kako logički da povežem plug sa puzati, plaziti? Imao si ideju?

Na um mi pada - poluga (položiti)! :D
 
Poslednja izmena:
Gosn. Bastiani, ne ne mogu da se domislim kako logički da povežem plug sa puzati, plaziti? Imao si ideju?

Na um mi pada - poluga (položiti)! :D
Dobro, ajde da se zezamo kad nas je krenulo z:lol:.

Uvek sam se pitao zašto se osnovna početnička radnja u skijanju naziva plug (glagol: plužiti). Kakve bi to veze moglo da ima sa poljoprivrednom alatkom? Da li je klinasti položaj koji skije zauzimaju pri tome podsetio nekoga na oranje?

A zapravo, eto, možda to samo znači sporo se kretati, militi, puziti, plaziti...
 
Dobro, ajde da se zezamo kad nas je krenulo z:lol:.

Uvek sam se pitao zašto se osnovna početnička radnja u skijanju naziva plug (glagol: plužiti). Kakve bi to veze moglo da ima sa poljoprivrednom alatkom? Da li je klinasti položaj koji skije zauzimaju pri tome podsetio nekoga na oranje?

A zapravo, eto, možda to samo znači sporo se kretati, militi, puziti, plaziti...

Ne, ne. To je posledica lošeg prevoda

http://www.mechanicsofsport.com/skiing/how_to_ski/snowplough.html

Pravilan prevod bio bi "ralično" jer ono što je njima plough (američki plow), nama je i plug i ralica, a u ovom slučaju misli se na ralicu za sneg, jer se noge postavljaju kao da si Alan Ford. :zelenko2:

1137529099_619.jpg
 
Ne, ne. To je posledica lošeg prevoda

http://www.mechanicsofsport.com/skiing/how_to_ski/snowplough.html

Pravilan prevod bio bi "ralično" jer ono što je njima plough (američki plow), nama je i plug i ralica, a u ovom slučaju misli se na ralicu za sneg, jer se noge postavljaju kao da si Alan Ford. :zelenko2:

Ма им мислио сам да је то неки превод. z:)

Но то нас доводи до питања да ли су орање и (о)рало исте етимологије. Дакле, ралица је оралица. z;)

Мада, без сваке шале, остаје питање етимологије места Плужине. Не знам зашто би Опузен био Клизиште, а Плужине не? А онда, тешко је не претпоставити везу између плуга и Плужина.
 

Back
Top