Етимологија

O bre, nisam se setila petlje, to je jos bolje od cvora, ono strikanje klot, frket:D
Petlja je stvarno prava stvar za tu zapetljanu ( cak i saobracajnu) situaciju:D

- - - - - - - - - -

Na i u hrvatskom ne postoji druga rec za krstenje, tako da je ovaj kriz s oprostenjem da ne kazem sta..
 
idim[/I].[/QUOTE

Sad, za prekriziti ovo , ono, mene ne cudi, nikada me nije ni cudilo, ukrstenica je na hrvatskom krizaljka, ali sad dolazimo
do raskrsnice, krstenja i tu sada ziv covek ne zna kako ce i sta ce, a narocito ako je iz Hrvatske.
U Nemackoj je razskrsnica ( saobracajna) krst , ali je u Austriji nekakav cvor ( uvek se smejem i cudim kad vidim u austriji taj saobracajni cvor, a nije Gordijev cvor
nego obicna raskrsnica), od koga su i kako Hrvati tu rec preuzeli ja ne samo da ne znam, nego i ne razumem.

Koju reč? Misliš li na križ konkretno?
 
Da, na krizare i krizarenje i mislim. Krizaju se (ili se krize?) , al se i krste.:D
Kaze se krstenje, ali ne i pokrstavanje ( ili se ipak kaze i pokrstavnje, vise ne znam sta i kako kazu, pisu).

Tako kažu Zapadni Sloveni, Belorusi i Slovenci.

Kod Belorusa (mislim da se kaže tako i na nekom ukrajinskom lokalnom dijalektu) možda je zaostavština poljsko-litvanske države.
 
Реч Криж мене лично асоцира на "латински" крст, то јест онај коме је доњи крак дужи од осталих.
Крст је па једнакокрак, "грчки" крст.

Иначе онако реч Криж ми некако у ушима звучи као да је у вези са речју Круг, Кружно, па може бити да је некада давно означавао крст у кружници тзв. "келтски" крст, или можда словенску свастику - Коловрат.
 
Mene je posebno iznenadilo kada sam čuo 80-odišnjek čoveka iz Bačke sa sela (nije kolonista iz zapadnih krajeva) kada mi je jednom rekao sinko...prekriži ovo, ne vidim.
У Бачкој и Банату, за Срем не знам, може се чути глагол 'прекрижити' у значењу 'прецртати', поготово код старијих људи.
 
Na i u hrvatskom ne postoji druga rec za krstenje, tako da je ovaj kriz s oprostenjem da ne kazem sta..

I ne samo to, oni nisu hrišćani kao Srbi, nego su kršćani, od krst-jani. Isus Hristos je, analogno, Isukrst. Veoma zanimljivo, ne zanam da li je to neko od njihovih lingvista obradio. Iaoko je danas Krist, po kojem bi bili krišćani, oni su tradicionalno "kršćani" jer je u jednom momentu Krist poistovećen sa krst. I ta unakrsna analogija se čuva.

Dakle, 1) beži se od krsta prema križu, crux-u, ali i od 2) Hrista prema krstu ili Krstu?

- - - - - - - - - -

PS. Mogao bih da "ometem" moderatorku i predložim joj da ovaj deo nedoumice oko krsta turi na Etimologiju. :mrgreen:
 
Занимљиво је да се од латинске речи 'crux' дошло до 'крижа' или 'кружа', уместо очекиваног (за Словене наизглед сасвим изговорњивог) 'крукса', и да је ова реч, присутна у више словенских језика доминантно (или историјски) римокатоличких народа, има облике који су мећусобно доста слични, а прилично се разликују од изворне латинске речи. Чини ми се мало вероватним да су речи 'križ', 'kříž' и 'krzyż' настале у изолацији.

Познато је да су у покрштавању Западних Словена учествовали и германски мисионари. Да ли је могуће да је на облик речи у чешком и посљском утицало немачко 'Kreuz' - тачније, неки сродан облик из германских дијалеката тог времена, јер немачки није тада ни постојао - и да је реч тек касније преузета у хрватски, под утицајем чежког? Кажем касније, јер германски мисионари нису играли ниаккву улогу у покрштавању Хрвата.

Мркаљ, да ли се 'криж' појављује и у најстаријим чакавским изворима?
 
Poslednja izmena:
C1OkdkI.png


Saskia Pronk-Tiethoff - The Germanic Loanwords in Proto-Slavic, Amsterdam - New York, NY 2013, 179
 
Мркаљ, да ли се 'криж' појављује и у најстаријим чакавским изворима?

Istarski razvod, prepis iz 1502 (original 14 vek?),

http://www.croatianhistory.net/etf/razvod.pdf

I tako idoše naprid starci, vsaki nih v rukah
križ noseći, od kubi crekvi, i tako ravno na jednu rupu, ka se govori Plitva, i tu naidoše jedan star križ, na kamiki visečen.

strana 323.
 
Sijaset

Danas se obično poseže za ovom tuđicom da bi se označilo mnoštvo, velika množina, sila čega ("I sijaset drugih izmišljotina nabraja on (...) gde god stigne"). U prošlosti, međutim, reč je značila i nepriliku, bedu, zlo, napast ("Drag si ti meni (...) ko duša moja i neću te ostaviti bez trista sijaseta"), pa buka, galama ("Iznesu silu zvona i stanu u njih udarati. Na taj sijaset grnu malo i veliko u crkvu"), a u vreme turske vladavine ovim terminom označavalo se javno izvršenje izrečene presude, tačnije telesne kazne, a najčešće je to bila smrtna.

Pretpostavlja se da je reč sijaset (postoji i oblik sejaset) u značenju mnoštvo dobila ovo značenje upravo otuda što su telesne kazne izvršavane javno na "sijaset mejdanu" u prisustvu mnoštva ljudi. Postoji i narodna poslovica "Zlo činio sijaset primio". U Vukovom Rječniku sijaset se prevodi kao Ungelegenheit, molestia, bijeda, napast. I za Đorđa Popovića Daničara (Turske i druge istočanske reči) sijaset je beda, napast, pokor, pa kazna, javna kazna.

Uz navedena, u Uskočkom rečniku ova reč znači još i nepoželjan, neprijateljski raspoložen čovek, čudo, budala, anatemnjak, đavo ("Čuvaj se ti onoga sijaseta"), kao i neobična pojava, čudovišnost. Tu je i prilog vrlo mnogo, do grla ("Ima svačega sijaset"). A radi pojačanja uz reč sijaset dodavao bi se i pridev sijasetni ("Bježi sijasetu sijasetni /đavole đavolji,/ šta si me skolijo").

U pitanju je turcizam arapskog porekla (siyaset) sa prvobitnim značenjem vođenje, rukovođenje (državom, domaćinstvom), zatim politika, diplomatija, pa timarenje i kroćenje konja.

A u savremenom turskom jeziku siyaset znači politika, diplomatija, figurativno spretnost, umešnost, dok je siyasetči političar, odnosno politikant.

Republika, 380-381, 01-31.05.2006.

Ovde je, očigledno, došlo do unakrsne ili narodne etimologije jer sijaset u značenju mnoštva dolazi od značenja seja(ti) set(vu); prema tome, tako bi reč trebalo i opisati.

ssanim3.gif
 
ВОДОВАЂА - вада, бразда. То су помоћни канали који воду од извода разводе по њивама и вртовима. Наводњавање, а самим тим и израда водовађа, било је развијено у долини Вардара, посебно у околини Скопља, као и у долинама Лепенца и Брегалнице. Из наше повеље се види да се у међама појединих села у долинама Белог Дрима и Призренске Бистрице спомињу водовађе. Слично као и изводи и водовађе су морале да имају природни пад како би водиле воду. Биле су много мање од извода и носиле су много мању количину воде. (ЛССВ, 94-95)

Vadi (arapski: وادي, engleski: Wadi) je tradicionalno arapski pojam koji se prvenstveno odnosi na dolinu. U nekim slučajevima to se odnosi na suho riječno korito koje ima vode samo za vrijeme jakih kiša, ali i za svaki nepredvidiv vodotok.

Пренела сам пост са Заборављених речи јер ми је логичније да се ради о неарапском глаголу "вадити":lol:

Воду вади, тикве сади..Воду вађаше, тикве сађаше...
Неки continious tense кад он (непрестано) воду вада и навада (наводи) на одређену стазу ?
Пример; У Малешеву ".. сви редом вадају, кад ко стигне, па макар неко да остане и ноћу — да вада."

Кад се као извор за систем наводњавања користи подземна вода, свакако се вода вади на неки начин. У Црној гори вада је такође и дрвени чунак, вероватно служи за вађење. У летимичном прегледу на Гуглу, не мора из надземних и течних вода да се вада пројектује и реализује. Некад је и у супротном смеру од очекиваног ("У Гостољубу се наводњавање врши одоздо, и иде уз село, уз реку...")

https://www.google.rs/search?q=vada...Tk3ojADQ&start=10&sa=N&biw=1024&bih=467&dpr=1
https://www.google.rs/search?q=vada...ATf-6ioCw&start=0&sa=N&biw=1024&bih=467&dpr=1

Толико је било важно да сви имају воду из система ваде, да се строго поштовао ред..постојале су негде и старешин или одбори.. Ако неко навади воду преко реда, дужан је да следећем да бесплатно.
https://books.google.rs/books?id=7Y...6AEIUTAI#v=onepage&q=вада наводњавање&f=false

P.S.
U hetitskom postoji slična reč, nominativ je WADAR i znači VODA, lokativ je WEDENI, genitiv WEDENAS
https://books.google.rs/books?id=YE...=0ahUKEwiI6aau647WAhWrKsAKHYK-BRs4ChDoAQgjMAA

.. na luvijskom voda je wid(a)https://books.google.rs/books?id=xG...=0ahUKEwjg4oS37I7WAhWMB8AKHd70DWw4ChDoAQgjMAA
 
Poslednja izmena:
Пренела сам пост са Заборављених речи јер ми је логичније да се ради о неарапском глаголу "вадити":lol:

Воду вади, тикве сади..Воду вађаше, тикве сађаше...
Неки continious tense кад он (непрестано) воду вада и навада (наводи) на одређену стазу ?
Пример; У Малешеву ".. сви редом вадају, кад ко стигне, па макар неко да остане и ноћу — да вада."

Кад се као извор за систем наводњавања користи подземна вода, свакако се вода вади на неки начин. У Црној гори вада је такође и дрвени чунак, вероватно служи за вађење. У летимичном прегледу на Гуглу, не мора из надземних и течних вода да се вада пројектује и реализује. Некад је и у супротном смеру од очекиваног ("У Гостољубу се наводњавање врши одоздо, и иде уз село, уз реку...")

https://www.google.rs/search?q=vada...Tk3ojADQ&start=10&sa=N&biw=1024&bih=467&dpr=1
https://www.google.rs/search?q=vada...ATf-6ioCw&start=0&sa=N&biw=1024&bih=467&dpr=1

Толико је било важно да сви имају воду из система ваде, да се строго поштовао ред..постојале су негде и старешин или одбори.. Ако неко навади воду преко реда, дужан је да следећем да бесплатно.
https://books.google.rs/books?id=7Y...6AEIUTAI#v=onepage&q=вада наводњавање&f=false

P.S.
U hetitskom postoji slična reč, nominativ je WADAR i znači VODA, lokativ je WEDENI, genitiv WEDENAS
https://books.google.rs/books?id=YE...=0ahUKEwiI6aau647WAhWrKsAKHYK-BRs4ChDoAQgjMAA

.. na luvijskom voda je wid(a)https://books.google.rs/books?id=xG...=0ahUKEwjg4oS37I7WAhWMB8AKHd70DWw4ChDoAQgjMAA

Ma, nisam ni rekao da je reč vadi, na koju sam mislio, arapskog porekla. U Srbiji se koristi agrikulturni izraz navađanje vode u - vade. Mene su ustvari ta dva izraza zanimala, a usput sam došao do glagola vaditi i voditi. Pitanje je (samo) da li je starija voda ili neki od ovih glagola. :think:

U tom bi se slučaju svaki kognat vode (Wasser, water etc.) mogao, a po Alineiju, tumačiti kao izraz preuzet iz srpskog, pardon, slovenskog jezika. A ne:

water (n.1) Old English wæter, from Proto-Germanic *watar (source also of Old Saxon watar, Old Frisian wetir, Dutch water, Old High German wazzar, German Wasser, Old Norse vatn, Gothic wato "water"), from PIE *wod-or, suffixed form of root *wed- (1) "water; wet."



Cognate classes for water


< wash
< root

(alphabetical ordering)
(entropy ordering)

we >
father >


water.png


Shannon entropy = -sum p[SUB]i[/SUB] * ln(p[SUB]i[/SUB]) = 1.52.
Large map with words shown; see also language locations.
The following table is not complete. It uses only the words that either went into the map on this page (plus Lahnda), or would have done but for irregular or multiple cognate classes. See the IELex page for water for the full table. Cognate classes in brackets denote loanwords.
LanguageWordCognate class
AlbanianujëB
ArmenianǰurC
AssamesepānīD
BalochiafA
BelarusianvadaB
BengalijolI
BulgarianvodaB
CatalanaiguaE
CzechvodaB
DanishvandB
DutchwaterB
EnglishwaterB
FrencheauE
FriulianagheE
GermanwasserB
GreekneroG
GujaratipaniD
HindipaniD
IcelandicvatnB
IrishuisceB
ItalianacquaE
KashmiriponuD
KurdishavA
LahndapaniD
LatvianûdensB
LithuanianvanduoB
LuxembourgishwaasserB
MacedonianvodaB
MaithilipainD
MarathipānīD
NepalipaniD
NorwegianvannB
OriyapaṇiD
PashtoobeA
PersianabA
PolishwodaB
PortugueseáguaE
PunjabipaniD
RomanianapăE
RussianводаB
SardinianakkuaE
Scottish GaelicuisgeB
Serbo-CroatianvodaB
SindhipāṇīD
SinhalawaturaB
SlovakvodaB
SlovenianvodaB
SpanishaguaE
SwedishvattenB
TajikobA
UkrainianvodaB
UrduپانیD
WelshdwrF
ZazakiāwA


Ovde su naši kognati obeleženi slovom B. Doduše, ne bih keltske reči tu svrstavao (galski i irski).
 
Ma, nisam ni rekao da je reč vadi, na koju sam mislio, arapskog porekla. U Srbiji se koristi agrikulturni izraz navađanje vode u - vade. Mene su ustvari ta dva izraza zanimala, a usput sam došao do glagola vaditi i voditi. Pitanje je (samo) da li je starija voda ili neki od ovih glagola. :think:

Онда је све у реду, да не бринем:mrgreen:
Тако је било наслагано да ми се учинило.


Kuce za psa, turcizam?
Ne, čistoslovenska reč - kuče od kot+je, kučka od kot+ka, kuja od kuća od kot+ja (kao meja od međa).

У санскриту је истоветни облик куче у значењу куче.:bye:
 
У санскриту је истоветни облик куче у значењу куче.:bye:

Kada je u pitanju vokabular, sanskrit ima toliko sinonima, da je sumnjivo radi li se uopšte o genetskom jeziku ili je u pitanju zbir rečnika različitih jezika utrpan u jedan sistem. Meni miriše na ovo drugo. Može biti da je nekom pre tri hiljade godina (?) palo na um da napravi esperanto? Zašto da ne? :)
 
Ovo se zove kanuranje (kanura-debela pređa, predivo-konac) za ponjave i krpare, nemam pojma odkud naziv kanura.
Dakle, u skiciranom položaju se kružilo sa vretenom, prelo, i tako se namotavala (kanura) pređa, predivo, ili, ko zna?:)

Pitanje glasi: da li su ovo turcizmi
kudelja
kanura

30329109hu.jpg
 
Kuđelja mu dođe ✧ prasl. *kǫdelja (rus. kudél', polj. kądziel)

A, kanura je verovatno skraćena osnova od konop / kanap sa sufiksom -ura, mada Skok je vidi kao persizam:

kànura f (Vuk, bug.) »pasmo pamučnih konaca«. Nalazi se već u stcslav. kao i u rum. canură,ngr. κάνουρα. Balkanska riječ perziskog podrijetla. V. kančelo. Zacijelo je u vezi sa canna (v.
Kanajť)
 
Како ли је доспела у црквенословенски из персијског пре доласка Османлија? Није ли логичније да је словенског порекла, а да је персијска реч њен когнат?
 
Како ли је доспела у црквенословенски из персијског пре доласка Османлија? Није ли логичније да је словенског порекла, а да је персијска реч њен когнат?

Upravo tako. Da je preko grčko-persijskh kontakata stigla u grčki (Lesandra Srbljanina) bila bi posvedočena u starogrčkom, a ona je posvedočena u novogrčkom i pre njega u staroslovenskom.

Švapske mućke.
 
Upravo tako. Da je preko grčko-persijskh kontakata stigla u grčki (Lesandra Srbljanina) bila bi posvedočena u starogrčkom, a ona je posvedočena u novogrčkom i pre njega u staroslovenskom.

Švapske mućke.
Из тога јасно видимо да немамо једну заједничку 'балканску реч', већ изворну словенску реч, и каснију позајмљеницу (османизам) која вероватно потиче од персијског когната словенске речи. Мислим да је далеко вероватније да је грчка реч персијског порекла, с обзиром на то да се прво појављује у новогрчком. Шта ти мислиш?

Скок понекад стварно ужасно промаши.
 
Ma, nisam ni rekao da je reč vadi, na koju sam mislio, arapskog porekla. U Srbiji se koristi agrikulturni izraz navađanje vode u - vade. Mene su ustvari ta dva izraza zanimala, a usput sam došao do glagola vaditi i voditi. Pitanje je (samo) da li je starija voda ili neki od ovih glagola. :think:

U tom bi se slučaju svaki kognat vode (Wasser, water etc.) mogao, a po Alineiju, tumačiti kao izraz preuzet iz srpskog, pardon, slovenskog jezika. A ne:

water (n.1) Old English wæter, from Proto-Germanic *watar (source also of Old Saxon watar, Old Frisian wetir, Dutch water, Old High German wazzar, German Wasser, Old Norse vatn, Gothic wato "water"), from PIE *wod-or, suffixed form of root *wed- (1) "water; wet."



Ovde su naši kognati obeleženi slovom B. Doduše, ne bih keltske reči tu svrstavao (galski i irski).
Vadi, ne vadi. Da li od tuda potice i ime drzave Nevada? Vodu svakako nisu Srbi izmislili, a kako vidimo Usce smo preuzeli iz Irske:D
 

Back
Top