Ekološki prihvatljiva pejzažna arhitektura

Poli46

Stara legenda
Poruka
84.310
(izvor: ecoportal.me)

Marija Ćosović, mlada arhitektica, već duži niz godina sebi postavlja ciljeve u ovoj oblasti i entizijazmom stiže do njih.

Završila je pejzažnu arhitketuru na Šumarskom fakultetu u Beogradu i shvatila da je to njen poziv. Trenutno je zaposlena u Agenciji za zaštitu životne sredine kao pejzažni arhitekta. Ima dve magistarske diplome iz šumarstva (jedna iz Finske, druga iz Austrije), a uskoro treba i da doktorira na Lisabonskom univerzitetu iz oblasti ekologije i gazdovanja šumama.

5d71f23e009d459fa5ce303b361d9d22.jpg

Održivost i pejzažna arhitektura​

Govoreći o radu na projektima, Ćosović je kazala da održivost mora biti na prvom mjestu.

– U pejzažnoj arhitekturi je važno obraćati pažnju na niz aspekata kako bi projekat bio održiv i ekološki prihvatljiv, kao na primjer održavanje. To je kritična tačka gdje treba birati otporne vrste. Takođe, nema smisla na Mediteranu saditi vrste koje zahtevaju mnogo vode. Travnjaci su u poslednje vreme kritikovani kao neodrživ vid ozelenjavanja jer zahtevaju često košenje i zalivanje. Održivost bi trebalo da se ogleda i u svođenju betona na minimum i korišćenje recikliranih materijala za, na primjer, ogradu i popločavanje – objašnjava ona.
 

Autohtone biljke u projektima​

– Lokalne i autohtone vrste biljaka su normativ u mojim projektima. Kada je u pitanju sadnja u ruralnom području, važno je da vrste budu i autohtone i lokalne. Prepoznajem važnost porekla sadnog materijala i trudim se da to pojasnim i lokalnom stanovništvu kad god su akcije sađenja u toku – objašnava naša sagovornica. – Tu i tamo se nađe poneki entuzijasta, ali kao profesija, pejzažna arhitektura je nažalost degradirana i neprepoznata kao važna – dodaje ona.

project-jiang-wan-cheng-06-1600x900-1.jpg


– Ipak, često vidim i lepe primere gde se zelena površina ispred neke stambene zgrade pažljivo neguje, čisti, sa puno drveća i klupa u dobrom stanju. Odmah postaje jasno da su se tu angažovali stanari te zgrade i da ti ljudi prepoznaju značaj zelenila, čistoće i kulture u gradu. S druge strane, nažalost, najčešće vidim obrnutu situaciju – nagomilano smeće, parkirane automobile na zelenim površinama, ogoljeno zemljište bez vegetacije i ruiniran mobilijar. Što se rešenja tiče, glavno oružje protiv takvog stanja je obrazovanje i podizanje svesti – istakla je ona.

Najveće umeće održavanja biljaka, kako kaže, jeste poznavanje klimatskih uslova. Pored toga, važna je pravilna sadnja i njega mladog drveća. Mlado drveće mora da se štiti od vetra i mraza, da se zaliva dok se ne uspostavi jak i dubok sistem korena – objašnjava Ćosović.

Tokom boravka u inostranstvu imala je priliku da učestvuje na različitim ekološkim projektima.
 

Ekološki koridori u Evropi​

– Interesantan je projekat razvoja ekoloških koridora u Francuskoj gde je ideja bila da se nekadašnja Gvozdena zavjesa obnovi u ekološkom smislu i da se uspostavi neprekidni zeleni koridor kroz cijelu Evropu. Takođe, zanimljivo je istraživanje u okviru projekta koji podržava razvoj malih, inovativnih biznisa u ruralnim sredinama. Jedan od najinteresantnijih biznisa je bio uzgajanje čaja u dvorištu jedne kuće u Velsu. Iako je proizvodnja malog obima, poslovali su uspešno i nisu želeli da uvećaju biznis niti da izvoze, jer bi to imalo veći ekološki otisak. Inovativnost se svodila na činjenicu da je ta kompanija prva kompanija koja proizvodi čaj u Velikoj Britaniji, a ne uvozi ga iz Indije – navodi ona.

intro-1624500578.jpg

Održiva arhitektura, vertikalno ozelenjavanje

– Imamo divne ideje i planove za buduće projekte, ali to neka ostane prijatno iznenađenje – poručuje Ćosović.

Govoreći o planovima za dalje usavršavanje, fascinirana je, kako dodaje, urbanim baštama, kao i krovnim i vertikalnim ozelenjavanjem!

– Urbane bašte su našle primenu u modernim gradovima i od velikog su kulturološkog, ekološkog i socijalnog značaja. Krovno i vertikalno ozelenjavanje, pored estetskog značaja, važno je za smanjenje zagađenja, regulisanje gradske klime i kao stanište
za ptice i insekte – zaključuje Ćosović.

(autor: M. Lazarević)
 
Prilikom-projektovanja-modernih-pejzaza-veoma-se-vodi-racuna-o-tome-da-ceo-prostor-bude-dobro-...jpg


Prilikom projektovanja modernih pejzaza veoma se vodi racuna o tome da ceo prostor bude dobro snabdeven vodom.

Posao pejzažnog arhitekte može uključivati sve od projektovanja javnih parkova pa do uređenja okoline škola i univerzitetskih kompleksa kao i okoline poslovnih zgrada i četvrti, od uređivanja stambenih kompleksa i blokova pa do projektovanja infrastrukture i upravljanja velikim nenaseljenim, divljim regijama koje su često nacionalni parkovi ili drugi rezervati prirode.

Kod-nas-je-gajenje-sopstvene-baste-rezultat-pokusaja-da-se-ustedi-novac-i-poveca-kucni-budzet.jpg


Jedan od izuzetno zanimljivih trendova su bašte sa voćem i povrćem. Ne toliko kod nas koliko u inostranstvu, gajiti sopstveno voće i, pre svega, povrće, postao je trend i znak zdravog životnog stila a pomalo i pomodarstvo. Kod nas je gajenje sopstvene bašte rezultat pokušaja da se uštedi novac i poveća kućni budžet i više je rezultat potrebe nego želje.

https://www.podovi.org/umetnost-oblikovanja-prostora-trendovi-i-tendencije-u-pejzaznoj-arhitekturi/
Piše: Irma Talović d.i.a.
 

Back
Top