Džekova fantastična kviz-o-teka

Originalni naziv Nekronomikona je Al-Azif, autora Abdul Alhazrede koji je bio na vrhuncu slave (Sadašnji Jemen) oko 700. godine naše ere.
Nakon toga, 950. god se prevodi na grčki pod nazivom Nekronomikon a koji se spaljuje 1050. po naređenju Patrijarha Mihaila., ipak, neki je pšreživeo jer se 1228. prevodi na latinski.
1232. Papa Georgije IX zabranjuje knjigu. Al' šipak. Izdanje se štampa na gotici u Nemačkoj a vek posle se grčki tekst štampa u Italiji.
Još jedan vek posle ide španski reprint latinskog teksta.

Arapski original tekst je izgubljen odmah nakon prevoda na grčki.

Da li je ovo fikcija ili istorijska činjenica ne bih znao, tako su naveli u Nekronomikonu Dejana Ognjanovića, štampa Everest Media.

Najsnažnija implementacija naziva knjige mrtvih, Nekronomikon, se nalazi u Lavkraftovim pričama, i to se spominje samo u dve.


Nisam siguran u pitanje, verovatno se mislilo da je to Lavkraftova izmišljotina ali po referencama ipak nije.
 
Originalni naziv Nekronomikona je Al-Azif, autora Abdul Alhazrede koji je bio na vrhuncu slave (Sadašnji Jemen) oko 700. godine naše ere.
Nakon toga, 950. god se prevodi na grčki pod nazivom Nekronomikon a koji se spaljuje 1050. po naređenju Patrijarha Mihaila., ipak, neki je pšreživeo jer se 1228. prevodi na latinski.
1232. Papa Georgije IX zabranjuje knjigu. Al' šipak. Izdanje se štampa na gotici u Nemačkoj a vek posle se grčki tekst štampa u Italiji.
Još jedan vek posle ide španski reprint latinskog teksta.

Arapski original tekst je izgubljen odmah nakon prevoda na grčki.

Da li je ovo fikcija ili istorijska činjenica ne bih znao, tako su naveli u Nekronomikonu Dejana Ognjanovića, štampa Everest Media.

Najsnažnija implementacija naziva knjige mrtvih, Nekronomikon, se nalazi u Lavkraftovim pričama, i to se spominje samo u dve.


Nisam siguran u pitanje, verovatno se mislilo da je to Lavkraftova izmišljotina ali po referencama ipak nije.

odgovor koji se tražio je Abdul Alhazred. Naravno i knjiga i ludi Arapin koji je pisao su izmaštani od strane H.P. Lovecrafta.
 
Eto, a ja mislio da su sve to istorijske činjenice, mada sam bio u dilemi, zato me pitanje toliko zbunilo. Čovek uvek nešto usput nauči :)


11.

Evo i od mene jedno lagano.

Mnogi autori SF-a (između ostalih i Niven, upravo čitam po x ti put njegov Prsten) u svojim radovima spominju neku sferu koja sa svake strane okružuje neku zvezdu, tj, obuhvata je skroz, "zarobi" je u sebe, obujmi je sa ciljem da iskoristi svaki tračak njene energije i da ne da odliv iste u prazan prostor.

Kako se zove ta sfera i njen idejni tvorac?
 
14.
Pazi ovako: ako se probudim sa izgriženim jezikom i ustima punim krvi,u tudjem telu, zarastao u dlaku kao majmun tako da svi misle kako sam vukodlak, sa otrovom u želucu da moram jesti ugljenisano drvo-aktivni ugljenik, ne bi li povratio i preživeo, a sve to u 18 veku, u kom sam ja romanu?
Baš sad da vidim eksperta. Pomoći nema. U pitanju je remek delo i ko ga nije čitao, taj je stvarno...ali stvarno...
 
"U knjizi "Anubisova vrata" ćete na jednom mjestu naći plejadu izuzetno osebujnih likova: drevnog egipatskog čarobnjaka, suvremenog milijunaša, vukodlaka, grozno deformiranog klauna, mladu ženu maskiranu u dječaka, Lorda Byrona isprana mozga, te junaka priče, profesora Brendana Doylea.

Bogato razvedena radnja, obilje likova, igra povijesnim i izmišljenim ličnostima čine ovaj roman privlačnim širem krugu čitalaca, a priznanja poput Philip K. Dick Awarda i SF Chronicle Awarda od ovog remek-djela pripovijedanja stvaraju nezaobilazno čitalačko štivo."
Tim Powers, Anubisova vrata.
Što ses tiče procene oko remek dela tu se slažem sa tobom.
Ali, ovo verovatno nisi čitao pa ti je promaklo...:hvala:
 
Poslednja izmena:

Back
Top