Leikizan, za prvi dio tvog zaključka koji se tiče koja je crkva favorizovana u Osmanskom carstvu ću samo reći da nisi u pravu. Pa Pećku patrijaršiju je obnovio beratom osmanski sultan. Pravoslavna crkva, tj. crkve u su u Osmanskom carstvu u tom periodu bile u jednu ruku državne institucije koje su pomagale da se drži u pokornosti pravoslavno stanovništvo. Patrijarhe tih crkava je potvrđivao Sultan. Na izbor papa on nije imao uticaja. A poznato je da su tada pape bile "spiritus movens" svih pokreta protiv nevjernika - oni su ideolozi rekonkviste. I s vremena na vrijeme su okupljali evropske države za rat protiv nevjernika (Osmanskog carstva). Takvih je ratova bilo više. Tako da su Osmanlije u svojim graničnim područjima progonili rimokatolike, pogotovo poslije Kiparskog rata 1570-1573. godine. Dubrovnik je odigrao ključnu ulogu što se rimokatoličnstvo održalo u zapadnoj Hercegovini. Da se ne bih zamarao kucanjem, pročitaj Istoriju Srba od Vladimira Ćorovića. Mislim da je imaš na netu.
Povezanost Dubrovačke Republike sa srednjovjekovnom srpskom državom nije sporna - pa ona joj je bila susjed. A to što je plaćan tribut srpskim vladarima ne znači ama baš ništa - takav je tribut plaćan jedno vrijeme i Mlečanima, pa mađrskom kralju koga su priznavali za svoga nadređenog (a mađarski grb je postao grb Dubrovačke Republike - horizontalne crveno-bijele pruge), pa su poslije tribut plaćali okolnim državicama, pa na kraju i sultanu. A za vrijeme nemanjićke države Dubrovčani, bar vodeći sloj u Republici uopšte i nije bio slovenskog porijekla - u povelji Mateja Ninoslava iz sredine XIII vijeka Dubrovčani su Vlasi (Romani). Pa oni su imali čak i slovensku (srpsku) kancelariju koja im je služila za korespodenciju s okolnim slovenskim državama. Zvanični jezik u Dubroviku je do 1472. godine bio latinski, a poslije "dalmatski" (jedan vid romanskog jezika).
Ta crveno-bijelo-plava je tada bila hrvatska zastava a ne panslovenska. Evo ti jedan tekst (istina pristrasan, ali i u mnogo čemu koristan za ovu raspravu) o toj dubrovačkoj proslavi iz hrvatskog ugla:
Iva Milovan, Nevio Šetić, "Dva
općehrvtska skupa iz 1890. i 1893. i njihovo
nacionalno i integrcijsko značenje", Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku,.46 (2008):
http://hrcak.srce.hr/file/44596