Casino Royal
Poznat
- Poruka
- 7.364
Casino Royal
1. Nije jedan stranac nego mnogo njih
2. Od kuda znas kojim izvorima su se oni koristili? I zasto da se AU naucnici ne koriste autenticnim podacima svojih ljudi koji su na terenu? I sam govoris "vjerovatno" a da ne dajes argumente za to. Da su koristili radove "nekog slaviste", isti bi bio naveden kao izvor podataka.
3. zasto bi jedna Katolicka enciklopedija radila protiv svojih interesa?
4. Je li tebi poznato da se u Bosni nikada nije govorilo hrvati vec Sokci? Pa i dan danas po selima neces cuti od baba i dedova da kazu Hrvat vec Sokac! Pojam Hrvat je uljez novijeg datuma a za to postoji i mnogo drugih izvora.
Molim te, kako ti tumacis sledecu cinjenicu...
Uzmi prezimena nekih poznatih dalmatinaca: Oliver dragojevic, doris Dragovic, Marina Vuckovic, Ivan Gudelj, Zlatko vujovic, goran Ivanisevic...
covece... pa za svako ovo prezime imas koren u Hercegovini i CG medju Srbima! ili recimo... jurica Padjen. selo Padjeni se nalazi kod Bilece. Ajde mi jos samo reci kako je to sve puka slucajnost...
Zasto da ne? Ti sam dobro znas kako su i kada su Konavli postali deo dubrovacke republike. Ko su bili pre toga? Hrvati? Gde to pise?
Celo zaledje dubrovnika je Srpsko, mnogi ljudi tamo su svesni od kuda su im koreni.
Treba malo da procitas o tome kako se postajalo Dubrovcaninom.
Blizi mu je Novljanin, Mostarac ili Trebinjac od Splicanina, Osjecanina, Varazdinca.
Naravno da mi je poznato da rimokatoličko stanovništvo BiH prije druge polovine XIX vijeka sebe nije smatralo Hrvatima. Ali sebe nije smatralo zasigurno ni Srbima kako piše u ovoj enciklopediji, za razliku od pravoslavnog stanovništva. U doba kada je pisana enciklopedija ogromna većina rimokatolika u BiH sebe već smatra Hrvatima. E kome sada vjerovati - ovome ko je napisao da su tamošnji katolici Srbi ili istorijskim izvorima iz same BiH iz tog perioda? To je kao da danas neko napiše u nekoj enciklopediji (čega je bilo) da danas 2011 godine u Crnoj Gori žive samo Srbi, Albanci i nešto Roma? Da li zbog toga taj podatak treba prihvatiti kao istinit?
Zašto misliš da je ova katolička enciklopedija radila protiv svojih interesa? Pa što misliš, da li bi Vatikan volio da je tada postojao (pa i da danas postoji) jedan ne mali broj Srba katolika? Ja mislim da bi. Jer bi uz pomoć tih Srba katolika lakše mogao da dopre do Srba pravoslavaca.
Šta je neobično u ovim prezimenima koje si pobrojao? Drago - slovensko ime (postojalo čak i pleme Dragovića); Vučko - slovensko ime; Ivan - ime kod Slovena ... Šta ti je tu nejasno? A naravno da je tokom vjekova na Balkanu bilo migracija i to znatno više nego na nekim drugim prostorima. I normalno je da danas neki Hrvat ne mora biti potomak baš onih Hrvata koji su došli na Balkan u VII vijeku. To ne da važi za današnje Hrvate, već važi za sve današnje stanovnike i narode na Balkanu. Ništa ne vidim neobično da je neki stanovnik sela Pađena nekad odselio za Dalmaciju i po selu uzeo prezime. Ali to nije razlog da danas negiraš današnji nacionalni identitet Jurice Pađena. To je ravno tome da danas negiraš da su Džordž Buš ili Barak Obama Amerikanaci ili recimo da Nikola Pašić nije mogao biti Srbin.
Naravno da znam kad su Konavli postali dio Dubrovačke Republike, ali kakve to veze ima sa današnjim nacionalnim identitetom tamošnjeg stanovništva? Da sam ja negdje izjavio da su Konavljani recimo u XIII vijeku bili Hrvati, onda bi ti bio u potpunosti u pravu kada bi osporavao tu moju tvrdnju. Ali đe sam ja rekao da su Konavljani tada bili Hrvati? Pa preci mnogih današnjih Njemaca nekad nisu bili čak ni Germani, pa su njihovi potomci danas dio njemačke nacije - i da li mi danas treba da se čudimo tome i da ubjeđujemo tamošnje Njemce da oni zapravo i nisu Njemci već su neki drugi narod?
To ti misliš da im je bliži jedan pravoslavni Novljanin, Trebinjac, Mostarac od nekog Splićanina, Šibenčanina ili Varaždinca. Koliko su im bili bliski nisu im dozvoljavali da prespavaju u gradu, a kamo li da se nasele u njemu sve do propasti Dubrovačke Republike na samom kraju XVIII vijeka (izuzev pojedinim vladarima i određenim diplomatama). Ovim drugima (Splićanima, Šibenčanima itd.) jesu. Mislim da ovo dovoljno govori koliko im je ko bio blizak. Da li je dubrovačka književnost nastala pod uticajem dalmatinskog kulturnog kruga ili pod uticajem hercegovačkih književnika kojih tada nije ni bilo? Da li je način života u Dubrovniku bio bliži načinu života u Splitu ili Zadru ili onom u Trebinju ili u Mostaru? Ne sporim da je bilo naravno sličnosti i sa zaleđem (govorni dijalekat, narodna nošnja itd.), ali ja više sličnosti vidim sa Dalmacijom. Da Dubrovačka Republika nije propala siguran sam da bi danas imali jednu malu naciju više - ali kako je ipak propala, a zatim u narednih 100 godina bila uključena u Dalmaciju i to je moralo uz sve ovo pobrojano ostaviti traga na identitetsko opredjeljianje dubrovčana u XIX i u prvoj polovini XX vijeka. To je bio istorijski proces, a ne neka zavjera katoličke ili pravoslavne crkve ili nešto tome slično.


