Dubrovačka književnost je srpska i bazirana je na kosovskom zavetu!

[FDDD]

Veci je nacionalista od Mrkalja i Koleta zajedno.

Vuk je to u jagnjećoj koži, ja ti kažem

 

[Pumpaj Dinstanović]

Veci je nacionalista od Mrkalja i Koleta zajedno.

Novoromantičari nisu nacionalisti.

 

[Mej bregami]

Колико људи је било?Они су изумрли природном смрћу а њихови потомци будући католици постали су углавном Хрвати и то тек у Југославији.
Срби католици постоје у Дубровнику практично од средњег века и насељавања Срба на те просторе.Какве фалсификате си помињао?

Srbokatolici postali katolici, ma bravo.
Srbokatolici se kao pokret pojavljuje 1840-tih.

 

[Mej bregami]

Ne, nisi. Ali vrlo radu ću se vratiti da rezimiramo.

1) Tvrdio si da sam čakavsko ikavsku Aleksandrididu iz Zadra proglasio srpskim djelom.
desilo se ovo: Nisam tu verziju Aleksandride ni pomenuo, već isključivo prevode odrađene na srpskom jeziku.

2) Za Roman o Troji si maliciozno interpretirao kao da sam ga predstavio kao roman nekog srpskog autora.
desilo se ovo: Samo sam tvrdio da je postojala verzija napisana na srpskom jeziku.

3) Rekao si da nemam pojma šta je rječnik.
desilo se ovo: Oba primjera koje sam nabrojao jesu rječnici jer prevode riječi na nekoliko jezika (sama definicija rječnika), u kojima se nalaze i riječi srpskog jezika. Nakon te svoje konstatacije nisi ni pokušao da obrazložiš svoj stav.

4) Spomenuo si nekakvu epohalnu razliku od deset godina koju sam ja tobože predstavio kao stoljeće.
desilo se ovo: Ni u jednom od mojih primjera razlika nije bila deset godina, niti sam je ja predstavio kao stoljeće. Najbliže toj tvojoj brojki je bila priča o najstarijoj gimnaziji u Srbiji. Samo što ta je razlika iznosila 42 godine, a ne 10. I to se odnosilo na one koje su još aktivne i postojeće u Srbiji.

5) Pokušao si prodati priču kako Savina krmčija ne može da se smatra srpskim zakonikom jer je prijepis starijeg vizantijskog zakonika.
desilo se ovo: Vrlo maliciozno si prvo prikazao zakonik kao puki prijevod starije vizantijske verzije iako je Sveti Sava izvršio i dopunu u nekim poglavljima. I da je bio čisti prijevod to ne mijenja stanje stvari. Taj zakonik je bio službeni zakonik srpske države i srpske crkve (kako i stoji u svakoj literaturi) i ono najvažnije za diskusiju, ispisan je srpskim jezikom.

Mijenjaš priču, jasno si napisao da su to srpska djela.

 

[Mej bregami]

Više puta iznosiš neistine i izmišljene projekcije, plus što svoje "mišljenje" uporedjuješ sa istorijskim faktima.

To nije opovrgavanje ni jednog mojeg posta.
Dok sam ja postavio originalna pisanja Dubrovčana i okolnih stanovnika sa tada mletačkih područja koji kroz stoljeća tvrde da pišu hrvatskim jezikom, ti postavljaš propagandu Srbokatoličkog pokreta na samog kraja 19.st. kao dokaz da su svi Dubrovčani Srbi.

 

[Frontiersman]

jasno si napisao da su to srpska djela.

Ja sam samo pomenuo verzije tih komada ispisanih na srpskom jeziku. Ti si taj koji je poturio priču da prikazujem radove na stranim jezicima kao srpske. Što je očigledna budalaština. Kao i što se tiče ostalih gore napomenutih stavki koje si sve opet izignorisao. Niko nije ovdje blesav.

 

[Pumpaj Dinstanović]

To nije opovrgavanje ni jednog mojeg posta.
Dok sam ja postavio originalna pisanja Dubrovčana i okolnih stanovnika sa tada mletačkih područja koji kroz stoljeća tvrde da pišu hrvatskim jezikom, ti postavljaš propagandu Srbokatoličkog pokreta na samog kraja 19.st. kao dokaz da su svi Dubrovčani Srbi.

To je još gore od onoga što je Vasilije Đerić radio, lovom srpskog imena gde god se pojavljuje. Meni je neshvatljivo da se s jedne strane kod mnogih Hrvata to kritikuje kao velikosrpski nacionalizam radi posezanja, a sa druge strane koriste neka 2-3 izvora u kojima se pominje ime, ka oda to što je Zlatarić napisao da je nešto na hrvatskom jeziku ikakvog uticaja ima na to da hrvatski nacionalni pokret nastaje u drugoj polovini XIX stoleća i da tada počinje integracija Dubrovčana u modernu srpsku naciju.

A nema; lov po nekoliko hrvatskih etenonima koji se tu i tamo javljaju kroz vekove, van konteksta tako razbacano, ne dokazuje ama baš ništa po tom pitanju. Dubrovčani jesu Hrvate smatrali bliskim narodom, ali nisu sebe smatrali Hrvatima, niti svoj jezik hrvatskim.

 

[Лекизан]

Srbokatolici postali katolici, ma bravo.
Srbokatolici se kao pokret pojavljuje 1840-tih.

Срби су одувек тамо католици, те области су као што је познато припале под јурисдикцију Рима, барски архиепископ носи титулу Примас Србије и дан данас.Ти говориш о политичком организовању Срба католика.

 

[Mej bregami]

To je još gore od onoga što je Vasilije Đerić radio, lovom srpskog imena gde god se pojavljuje. Meni je neshvatljivo da se s jedne strane kod mnogih Hrvata to kritikuje kao velikosrpski nacionalizam radi posezanja, a sa druge strane koriste neka 2-3 izvora u kojima se pominje ime, ka oda to što je Zlatarić napisao da je nešto na hrvatskom jeziku ikakvog uticaja ima na to da hrvatski nacionalni pokret nastaje u drugoj polovini XIX stoleća i da tada počinje integracija Dubrovčana u modernu srpsku naciju.

A nema; lov po nekoliko hrvatskih etenonima koji se tu i tamo javljaju kroz vekove, van konteksta tako razbacano, ne dokazuje ama baš ništa po tom pitanju. Dubrovčani jesu Hrvate smatrali bliskim narodom, ali nisu sebe smatrali Hrvatima, niti svoj jezik hrvatskim.

Nije to ni poanta, postavljanjem tih zapisa gdje Dubrovčani svoj jezik nazivaju hrvatskim je kontrast prema tvrdnjama nekih sa srpske strane da propaganda s kraja 19.st. je dokaz za sva stoljeća unazad.

Naravno da su se Dubrovčani osjećali blisko sa Hrvatima, ipak je to isti kulturni, vjerski, misaoni krug.

Rječnik Stullija iz 1801., dok je još postojala Republika, Srbokatolika nije bilo ni u primislima.
Jedan od rječnik kojeg Vuk navodi da je iz njega prepisivao.

 

[Mej bregami]

Срби су одувек тамо католици, те области су као што је познато припале под јурисдикцију Рима, барски архиепископ носи титулу Примас Србије и дан данас.Ти говориш о политичком организовању Срба католика.

Istina, čitava Srbija je bila pod jurisdikcijom Rima u počecima.
Zato je bizarno kad predbacuju nekome prevjeravanje.

 

[Frontiersman]

Rječnik Stullija iz 1801., dok je još postojala Republika,

Da li stvarno očekuješ da su svi ovdje priglupi i neće baciti komentar na ovako nešto. Stulić je pravio rječnik za opšteslovenski jezik gdje je ubacivao riječi iz raznih slovenskih jezika (ruskog, češkog, poljskog pa i starocrkvenoslovenskog). Srećno sa tim da je njegov ilirski jezik zapravo samo trebao da predstavlja hrvatski jezik.

Srbokatolika nije bilo ni u primislima.

Mhmm
Osim likova kao što je Antun Sorkočević iz starije dubrovačke patricijske porodice koji je zahtjevao prije Bečkog kongresa da se Dubrovnik ujedini sa Bokom, Crnom Gorom i Srbijom u jedinstvenu srpsku državu zajedničkog etnikuma i političkih aspiracija.

 

[Mej bregami]

Ja sam samo pomenuo verzije tih komada ispisanih na srpskom jeziku. Ti si taj koji je poturio priču da prikazujem radove na stranim jezicima kao srpske. Što je očigledna budalaština. Kao i što se tiče ostalih gore napomenutih stavki koje si sve opet izignorisao. Niko nije ovdje blesav.

Pisali smo o djelima u hrvatskoj i srpskoj književnosti i ti si se pogurnuo da ispraviš navode o prvom srpskom romanu tek u 19.st. da postoje srpski romani u srednjem vijeku i nabrojio si im imena.

 

[Mej bregami]

Da li stvarno očekuješ da su svi ovdje priglupi i neće baciti komentar na ovako nešto. Stulić je pravio rječnik za opšteslovenski jezik gdje je ubacivao riječi iz raznih slovenskih jezika (ruskog, češkog, poljskog pa i starocrkvenoslovenskog). Srećno sa tim da je njegov ilirski jezik zapravo samo trebao da predstavlja hrvatski jezik.

Ti si to pomiješao sa Jurjem Križanićem.
Stulli je pisao talijansko-latinsko-ilirski riječnik.
Pro tome je ilirski tada bio strani književni naziv za hrvatski jezik, kako je Stulli i objasnio u rječniku.

 

[Frontiersman]

Pisali smo o djelima u hrvatskoj i srpskoj književnosti i ti si se pogurnuo da ispraviš navode o prvom srpskom romanu tek u 19.st. da postoje srpski romani u srednjem vijeku i nabrojio si im imena.

Tačno tako.

Ti si to pomiješao sa Jurjem Križanićem.
Stulli je pisao talijansko-latinsko-ilirski riječnik.
Pro tome je ilirski tada bio strani književni naziv za hrvatski jezik, kako je Stulli i objasnio u rječniku.

Nisam pomiješao ništa.
"Iako je osnovica hrvatskomu jeziku štokavska, rječnik sadržava i leksik čakavskoga i kajkavskoga narječja te staroslavenizme, rusizme, bohemizme, polonizme, riječi slovenskoga jezika i osobne autorove kovanice. Autor je polazio od uvjerenja da je ilirski jezik slavenski jezik koji razumiju svi Slaveni pa ga je želio učiniti bogatijim. Stullijev rječnik bio je vrlo cijenjen u ilirskome razdoblju."
http://ihjj.hr/iz-povijesti/joakim-stulli/26/

 

[Mej bregami]

Tačno tako.


Nisam pomiješao ništa.
"Iako je osnovica hrvatskomu jeziku štokavska, rječnik sadržava i leksik čakavskoga i kajkavskoga narječja te staroslavenizme, rusizme, bohemizme, polonizme, riječi slovenskoga jezika i osobne autorove kovanice. Autor je polazio od uvjerenja da je ilirski jezik slavenski jezik koji razumiju svi Slaveni pa ga je želio učiniti bogatijim. Stullijev rječnik bio je vrlo cijenjen u ilirskome razdoblju."
http://ihjj.hr/iz-povijesti/joakim-stulli/26/

Govori hrvatski da svi Slaveni razumiju. Srbi prepisali hrvatski i sada nas odlično razumijete.

 

[Mej bregami]

Trubglia slovinska u pohvalu prisvietloga i prijsvarsnoga gosp. Petra bana Srinskoga, Adrianske sirene spievao za piesan Vladislava Jera Mincetichia, vlastelina Dubrouackoga, 1665.

„Od robstva bi davno u valih
Potonula Italija
O Harvatskieh da se žalih
more otmansko ne razbija“

 

[АнаиванГорд]

Govori hrvatski da svi Slaveni razumiju.

Да, баш тако се каже.

 

[Mej bregami]

1506 g. engleski dvorjanin i političar Richard Guildford tijekom hodočašća u Svetu Zemlju posjećuje Dubrovnik, te o njegovoj pripadnosti upisuje u dnevnik:

"...najutvrđeniji i najčvršći grad Dubrovnik u zemlji Sklavoniji ili Dalmaciji i u provinciji Hrvatskoga Kraljevstva"

"Grad je samostalan, ali plaća danak Turcima koji su na pola milje od grada. To je najutvrđeniji grad sa zidovima, kulama i obrambenim bedemima kojeg sam ikada u životu vidio. Grad je prepun raskošnih zgrada, blistavih crkava i veličanstvenih vjerskih zdanja."

 

[Mej bregami]

Retoričar Andreas Paulus Logmagi, podrijetlom Dubrovčanin, upisao se 1620. g. u matrikulu sveučilišta u Grazu kao "dubrovački plemeniti Hrvat".

 

[MOST6]

И шаховница туђа? Па има ли ишта хрватско?

Tvoje "znanje" je očaravajuće. Grbovi su bili vladarski, osobni. Tek s vremenom su postali zemaljski.

 

[Mej bregami]

Dnevnik putovanja ruskog diplomata P.A. Tolstoja iz 1698. U njemu je o Dubrovčanima napisao:
"Ragužani... govore svi slavenskim jezikom, a talijanski jezik svi znaju... nazivaju se Hrvati, vjeru drže rimsku..."
Tolstoj također piše da su na obalama sve do Perasta Hrvati. Dok su Srbi iza "u brdima".

Valja istaknuti da Tolstoj ne razlikuje Hrvate i Srbe po vjeri, nego baš po etnicitetu. Za svako mjesto piše tu živi taj i taj narod, te i te vjere, govore tim i tim jezikom.

Tako da priče o simplifikaciji po vjeri ili jeziku, i to da tada ljudi nisu znali svoj etnicitet... sve to pada u vodu.

Isto tako su pisali Evlija Čelebi (turčin) i Flavije Biondo (talijan).

 

[Pumpaj Dinstanović]

Retoričar Andreas Paulus Logmagi, podrijetlom Dubrovčanin, upisao se 1620. g. u matrikulu sveučilišta u Grazu kao "dubrovački plemeniti Hrvat".

Pogledajte prilog 1493677

Ovo je interesantno; ovo nisam video ranije.

 

[Пилипенда]

Naravno da su se Dubrovčani osjećali blisko sa Hrvatima, ipak je to isti kulturni, vjerski, misaoni krug.

„Наук за писати добро латинскиема словима риечи језика словинскога којима се Дубровчани, и сва Далматиа како властитием своијем језиком служију.”
Ово звучи канда се тај језик језик словински којим се сви Дубровчани и сва Далмација као властитим своијем језиком служију писао и некијем другијем словима сем латинскијем, а?

 

[GrdobanS]

Sto se tice falsifikovanja istorije i lagarija, Albanci su mala maca za srbende.

 

[Пилипенда]

Tvoje "znanje" je očaravajuće. Grbovi su bili vladarski, osobni. Tek s vremenom su postali zemaljski.

Шта ћу кад сам неук и овако неуком ми је (раз)очаравајуће чудно да поред свих Томислава, Бранимира, Крешимира и осталих великих хрватских владара изаберете грб – Хабсбурга. Да нисте имали државу и владаре па и некако, али поред толике блиставе тисућљетне повијести и толиких значајних хрватских владара... чудно ми овако неуком.