OPTUZENI MIHAILOVIC DRAGOLJUB – DRAZA i njegovi cetnicki komandanti po
njegovim naredjenjima i direktivama izvrsili su masovnim zahvatima u tzv. ciscenjima
terena, zatim putem letecih brigada i crnih trojki u toku citavog rata i okupacije bezbrojne
ratne zlocine nad narodom u svim krajevima Jugoslavije. Tako su u novembru 1941.
godine cetnici streljali u selu Brajicima, u mestu zvanim Drenov Vuk, oko 500
zarobljenih partizana i njihovih porodica.
Optuzeni Mihailovic je u noci izmedju 13. i 14. novembra 1941. godine, tj. iste noci kada
se sastao sa gestapovcem, kapetanom Matlom, naredio svom komandantu Daki
Tesmanovicu da oko 365 zarobljenih partizana preda srpskoj drzavnoj strazi u Selu
Slovac, iako je morao znati da ce ih srpska drzavna straza postreljati ili predati Nemcima,
to je i ucinjeno tako da ih je Tesamanovic predao Jovanu Skavi, a ovaj Nemcima. Nemci
su od ovih predatih partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore.
Pocetkom novembra 1941. godine, Mihailovicev komandant Ajdacic zaklao je 13
partizanskih simpatizera u blizini Kosjerica na mjestu zvanom Ridovi, medju kojima i
uciteljicu Jelenu Subic-Gmizovic i Milevu Kosovac, koje su cetnici, pre nego sto su ih
zaklali, silovali i unakazili usijanim gvozdjem.
4. novembra 1941. godine cetnici su ubili blizu Ravne gore oko 30 partizana, koje su bili
na prevaru zarobili, medju kojima je bilo 18 devojaka, koje su bile upucene u Uzice za
bolnicarke.
U decembru 1941. godine u pozeskom srezu mesoviti nemacko-cetnicki sud u jedan
mah osudio je na smrt 12 pristalica partizana.
U decembru mesecu 1941. i tokom januara 1942. godine, cetnici su poklali preko
2000 muslimana - ljudi, zena i dece iz okoline Foce, Gorazda i Cajnica. Klanja su
vrsili na mostovima na Drini u Foci i Gorzadu.
U toku decembra 1942. godine i tokom cele 1942. godine, Mihilovicevi
"legalizovani" cetnici pohapsili su i predali Nemcima u raznim krajevima Srbije
hiljade pristalica partizana, koje su Nemci streljali u logorima na Banjici, Nisu,
Uzicu, Cacku i drugim mestima, a pored toga sami cetnici su poubijali hiljade
pristalica partizana, opljackali mnoga sela, batinali hiljade ljudi, a veliki broj zena i
devojaka iz partizanskih porodica silovali.
Prvog aprila 1942. godine, cetnici Rada Radica pobili su u Josavki 20 ranjenih partizana,
medju njima i tesko ranjenog narodnog heroja dr. Mladena Stojanovica.
Aprila meseca 1942. godine cetnici Lazara Tesakovica i Rada Radica (koji su se tada bili
stavili pod komandu Mihailovicevog kapetana Racica) ubili su 70 partizana.
Krajem aprila 1942. godine, Spasoje Dakic, komandant Mihailovicevih bataljona u
Celebicu, ubio je engleskog majora Terensa Atertona, njegovog radiotelegrafistu i
jednog engleskog narednika.
Juna 1942. godine cetnici su u okolini Gacka u selu Izgorima zapalili bolnicu sa 10 teskih
partizanskih ranjenika.
Juna 1942. godine, Mihailovicev odred pod komandom kapetana Vladimira Djukica
izveo je iz zatvora u Niksicu 25 pristalica narodnooslobodilackog pokreta i zajedno
sa Italijanima su ih streljali.
Avgusta meseca 1942. godine, Mihailovicev komandant Bacovic ubio je simpatizere
narodnooslobodilackog pokreta Rada Pravicu, Toma Galena, Jovu Ljubibratica, Budimira
Hiropina i Tasu Kosorica.
Avgusta meseca 1942. godine Mihailovicevi cetnici pod komandom Petra Bacovica,
prilikom zauzeca Foce, zaklali su u Foci i u selima koja se skupa nazivaju Bukovica
oko 1000 lica muslimanske veroispovesti, medju kojima je bilo oko 300 zena, dece i
staraca.
Avgusta meseca 1942. godine, na terenu oko Ustikoline i Jahorine (istocna Bosna),
Mihailovicevi cetnici pod komandom majora Zaharija Ostojica i Petra Bacovica,
zaklali su oko 2500 lica muslimanske veroispovesti, a sela popalili.
Septembra meseca 1942. godine cetnici Petra Bacovica ubili su u Makarskoj 900
Hrvata, nekoliko katolickih svecenika odrali i 17 sela zapalili.
Oktobra 1942. godine cetnici Petra Bacovica ubili su u okolini Prozora zajedno sa
Italijanima, kojima je komandovao italijanski porucnik Vidjak, oko 2500
muslimana i Hrvata, medju kojima je bilo zena, dece i staraca, a veliki broj sela
popalili.
U oktobru 1942. godine, cetnici Petra Bacovica ubili su u selima Gatu, Nikolice i
Cislu u Dalmaciji, zajedno sa Italijanima, 109 Hrvata simpatizera
narodnooslobodilackog pokreta.
U jesen 1942. godine u Dreznici (Hercegovina) cetnici iz okoline Gacka pri pohodu na
Prozor zaklali su oko 100 lica muslimanske veroispovesti.
Januara 1943. godine zaklao je major Cvetic 16 zarobljenih partizana u okolini Uzica;
Janura 1943. godine, pod komandom Komarcevica, Mihailovicevi cetnici su zaklali 72
partizana u srezu posavskom.
Januara meseca 1943. godine, cetnici Pavla Djurisica ubili su u srezu bjelopoljskom oko
400 muskaraca i oko 1000 zena i dece muslimanske veroispovesti.
U februaru mesecu 1943. godine, cetnici pod komandom Zaharija Ostojica, Petra
Bacovica, Pavla Djurisica, Voje Lukacevica, Vuka Kalatovica i drugih, u srezovima
pljevljanskom, cajnickom i focanskom, zaklali su 1200 muskaraca i 8000 staraca, zena i
dece, opljackali i potom spalili 2000 domova.
Polovinom jula 1943. godine u selu Cikoti (Istocna Bosna) cetnici su otkrili 80 ranjenika
Prve proleterske divizije, oduzeli im oruzje i sutra dan doveli Nemce koji su ih poubijali,
a sutra dan i spalili.
Polovinom juna 1943. godine, u toku Pete neprijateljske ofanzive, cetnici su klali
partizanske ranjenike sa Sutjeske, pa su tada zaklali u selu Jelecu i Vrbnici dr. Simu
Milosevica i hrvatskog pesnika Ivana Gorana Kovacica.
Jula 1943. godine u Visini (Birac) cetnici su otkrili ranjenike Prve i Druge proleterske
brigade i izdali ih Nemcima koji su ih poubijali.
Decembra 1943. godine, cetnicki komandant major Petricevic streljao je u Kolasinu 28
zarobljenih partizana i sest seljaka pristalica partizana.
Decembra meseca 1943. godine cetnicki komandant Zivan Lazovic zaklao je u selu
Selevcu 15 seljaka pristalica partizana.
Decembra 1943. godine zaklali su cetnici u okolini Bosanskog Grahova 137 zarobljenih
partizana.
Decembra 1943. godine zaklali su cetnici u selu Ticevu kod Drvara 28 zarobljenih
partizana.
U drugom dijelu presude govori se o zlocinima koje je pocinio Stevan Moljevic, osudjen
na kaznu od 20 godina lisenja slobode sa prinudnim radom.
Sve pocinjene zlocine cetnici su izvrsili na temelju naredbi Draze Mihailovica i njegovih
komandanata u toku Drugog svjetskog rata. Evo jedne, koja je izdata 20. decembra 1941.
god, a koju je Vladimir Dedijer objavio u Politici 10. novembra 1981. godine iz drzavnog
arhiva SFRJ:
Drazino naredjenje o nacinu stvaranju Velike Jugoslavije i u njoj velike Srbije
Ciljevi nasih odreda jesu:
1. Borba za slobodu celokupnog naseg naroda pod skriptom NJ. V. Petra 2. Stvoriti
Veliku Jugoslaviju i u njoj Veliku Srbiju, etnicki cistu, u granicama Srbije, Crne Gore,
Bosne i Hercegovine, Srema i Backe
3. Borba za ukljucivanje u nas drzavni zivot i svih neoslobodjenih slovenackih teritorija
pod Italijanima i Nemcima (Trst, Gorica, Istra i Koruska), kao Bugarske i severne
Albanije sa Skadrom
4. Ciscenje drzavne teritorije od svih nacionalnih manjina i nenacionalnih elemenata
5. Stvoriti neposredne zajednicke granice izmedju Srbije i Crne Gore, kao izmedju Srbije
i Slovenije, ciscenjem Sandzaka od muslimanskog i Bosne i Hercegovine od
muslimanskog i hrvatskog zivlja
6. Kazniti sve ustase i muslimane koji su u tragicnim danima nemilosrdno unistavali nas
narod
7. Kazniti sve one koji su krivi za nasu aprilsku katastrofu
8. U krajevima ociscenim od narodnih manjina i nenacionalnih elemenata, izvrsiti
naseljavanje Crnogoraca (u obzir dolaze siromasne nacionalno ispravne porodice)
9. Osiguranje jednog takvog politickog tela koje ce voditi drzavni brod smerom opstih
narodnih teznji i interesa
10. Ciljevi su ogromni, zato je borba toliko zahvalnija za one koji se bore za njeno
ostvarivanje.