Dokumentarni filmovi o Drugom svetskom ratu

Razgovor sa hrvatskim istoričarom prof. dr Ivom Goldštajnom o njegovoj monografiji Jasenovac koja je nedavno objavljena u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada Dvadeset drugog aprila 1945. godine od preostalih 1073 logoraša zatočenih u Jasenovcu III Ciglana njih 600, shvativši da će ih ustaše sigurno ubiti, jer su prethodnih dana vršene likvidacije u Ženskom logoru, odlučilo je da pokuša da se spase begom iz logora. Istoga dana odluku da pobegnu doneli su i logoraši iz Jasenovca IV Kožare, njih 147. Iz prve grupe preživelo je 117 logoraša, a iz druge samo11. Profesor Goldštajn, na gotovo hiljadu strana iznosi do sada malo poznate činjenice iz svakodnevnog života u logorskom kompleksu Jasenovac. Ekskluzivna svedočanstva pružili su mu, pre svega autori memoarskih dela: Ilija Jakovljević, Nikola Nikolić, Milko Rifer, Ervin Miler i drugi. Nekima od njih su se ispovedali, kao zemljacima, najveći zlikovci u logorskom kompleksu Jasenovac, te tako posvedočili iz prve ruke o monsturznim ubistvima i mučenjima logoraša. Navedeni memoaristi posvedočili su i o svakodnevnom životu u logoru, gde je svakog zatočenika od smrti delila tanka linija, a često, kako kaže profesor Goldštajn, ni ona. Ukrštajući hronološku i problematsku liniju, Goldštajn analizira logor Jasenovac iznutra, poredeći svedočenja i viđenja više lica o istom događaju, što ovu monografiju čini izuzetno čitljivom i zanimljivom, bez obzira na temu i teško breme koje ona sobom nosi u odnosima naroda i njihovih sadašnjih država a koji su nekada živeli u Jugoslaviji. Sakupivši izjave svedoka, samih logoraša, njihove rodbine i prijatelja, izveštaje Zemaljskih komisija SFRJ formiranih odmah posle Drugog svetskog rata sa ciljem da utvrde identitet i broj stradalih, zatim zapisnika sa suđenja ratnim zločincima, kao i saznanja prikupljena iz brojnih radova na ovu temu, profesor Goldštajn napisao je knjigu koja će, po svoj prilici postati referentna, kako za buduće proučavaoce najvećeg logora smrti na Balkanu tokom Drugog svetskog rata, tako i za proučavaoce Holokausta.
 

Back
Top