Cela ta priča u tvojoj objavi; Srbi hristijanizovani u apostolska vremena, zaključno da IV vekom; polazimo od toga kao nekakvog aksioma i onda analiziramo dalje i tumačimo istoriju u skladu sa tim. Ne zanima me i značajno se udaljava od teme, ili preciznije rečeno za diskusiju uopšte nije ni bitna priča.
Ono na šta sam se osvrnuo jeste na pitanje da li je Porfirogenit mogao ono napisati, zaista. I odgovor na to pitanje je: da, jeste. Sam proces pokrštavanja Južnih Slovena kao takav je potpuno nebitan za to pitanje; npr. mogli bismo se u nekom trenutku složiti i nekakvim činjenicama koje se pojave dokazati da je isključeno bilo kakvo pokrštavanje Hrvata i Srba u VII stoleću. Odnosno, da je neko to i u celosti izmislio (sam Iraklije, Pijavica ili bilo ko drugi; da li Porfirogenit lično) i to saznanje ne bi ništa promenilo, zato što je pitanje da li je Porfirogenit ono mogao napisati ili ne. Ako je odgovor potvrdan (kao što jeste), onda se taj nazovi argument ne može koristiti u prilog tvrdnji da se tu radi, navodno, o nekakvom falsifikatu.
A ovo sve pak obara obilje slovenskomitološke onomastike koja je preživela 14 stoleća nakon "doseljavanja" i "pokrštavanja" u VII veku.
Znam da i sam ne veruješ da je to moguće.
1. primetimo da je pokrštavanje Slovena praktično usledilo toliko brzo po njihovom navodnom doseljavanju na Slovenski Jug (vulgarno zvani Balkan), da je nemoguće da su za tih nekoliko godina mogli da razviju tako bogat i upečatljiv pagansko-slovenski onomastikon koji će preživeti narednih milenijum i kusur vekova;
2. primetiti apsurdnost vladajućeg istoriografskog stava da je 2- 3% došavših Slovena nametnulo tako impozantan toponomastički panteon ostatku od 97-98% neslovenskog stanovništva
3. primetiti sam toponimski panteon:
a) Trebišta: Trebaljevo, Trebesinj, Trebotin, Trebović (istočno od Peći),
Trebinac, Trebjesa, Tribanj (Karlobag),
Tribalj, Trebinje, Trepča, Trebljevina,Trebević (trebište tj. žrtvenik Sv. Vida),
Trebiće (planina zapadno od Jarinja),
Trebinje (planina u zapadnom delu opštine Kuršumlija),
Trepča (Kopaonik; u izvorima se njeno ime javlja u oblicima Трѣбьча i Трепча na ćiriličnom pismu odnosno Triepza,Trepza,Tripza,Trepca,Trebza i Tripca, na latiničnom pismu),
Trepčanski potok (Kopaonik),
Donja Trepča (selo, Čačak),
Gornja Trepča (selo, Čačak),
Banja Trepča (Čačak),
Donja Trepča (naselje, severoistočno od Nikšića),
Gornja Trepča (naselje, severno od Nikšića),
Trebjesa (brdo iznad Nikšića),
Perun (biciklistički klub iz Nikšića),
Trepča (na magistralnom putu Andrijevica–Berane),
Trepča (naseljeno mesto u opštini Vrginmost),
Bihać od
Bišće od Trebišće,
Trebižat (reka i selo, Čapljina),
Trebišnjica (reka, Gacko) itd.
b) Sveti Vid: Vidova gora, sa vrhom
Sutvid (708m),
Vidovo (selo, Neretva),
Vidovo polje (Radmilja, Stolac),
Vidovsko (utvrđenje, Stolac)
, Trebovit, Trebević (trebište- žrtvenik Sv. Vida nadomak Sarajeva),
Trebovitići (u južnoj Metohiji),
Trebović (istočno od Peći),
Vidovgrad (staro utvrđenje iznad Karlobaga čiji je prvi zapovednik bio Jerko Rukavina, koji je doveo Bunjevce u Karlobag),
Vidovac Cesarički (zaselak nedaleko Karlobaga),
Vogošćica (zaselak u selu Čajnu kod Visokog),
Vid ili
Vit (brdo u selu Krivoglavcima),
Vidotina (selo u porječju Ljubine),
Vidonja (zemljište u Zupči kod Breze),
Vigošte (južno od Arilja [vidi članak Vidogošća-Vogošća]),
Vitina (jugoistočno od Gnjilana),
Vitinica (zaselak zapadno od Zvornika),
Sevid (Split),
Vidonje (Opuzen) itd.
c) Perun: Perunić (Poljica),
Perunsko (Poljica),
Perunsko (Brač, koji je u sastavu srpske Paganije-Neretve),
Porun (brdo u severnoj Albaniji),
Perućica (prašuma u sastavu nacionalnog parka Sutjeska),
Perun (brdo na Učki),
Perun, Perunac, Perunovac, Perunika, Perunička Glava, Peruni Vrh, Perunja Ves, Peruna Dubrava, Perunuša, Perušice, Perudina i
Perutovac (danas uglavnom imena planinskih vrhova; u srednjem veku veliki hrastovi, svete šume te čak cela sela i utvrđenja nazivala su se Perunovim imenom) itd.
d) Veles: Velež (Mostar, planina sa jednim od vrhova Vlačuge!),
Velešić (potok),
Gornji Velešići i
Velešići (sela, danas mesne zajednice u Novom Sarajevu),
Veles u Makedoniji,
Velestovo (Ohrid),
Velgošti (Ohrid),
Velešta (Struga) itd.
e) Triglav: Triglav, Troglav (kod Ibra),
Troglav (najviši vrh Dinare, Livno) itd.
f) -gost: Vidogošća ili
Vogošća (srednjovekovna župa),
Vogošća (rečica, desna pritoka Bosne),
Živogošće (mesto kod Makarske),
Radogošta (na Drimu, uzvodno od ušća Valbone),
Ljubogošća (kod Sarajeva),
Delegošća (kod Srebrenice),
Dobrigošće (kod Jablanice),
Radogost (kod Vareša),
Radošte (istočno od Đakovice),
Nebregošte (jugoistočno od Prizrena),
Vigošte (južno od Arilja [vidi članak Vidogošća-Vogošća]),
Velgošti (Ohrid),
Zgošća (Kakanj, BiH), naselje u opštini Kakanj,
Zgošća (reka) itd.
g) Mokoš: Stara
Mokošica (Mokošnica) kod Dubrovnika
Dakle, sve ovo su razlozi da se sumnja u 1) autorstvo, 2) podatke i 3) dataciju DAI. Inače, niko srećniji od mene kada bih mogao u to da poverujem.