Da li znate

Meksička džinovska kristalna pećina je lepa, ali smrtonosna..
Otkriven tek 2000. godine, rudnik Naica jedan je od najzanimljivijih geoloških fenomena na svetu. Pećina se sastoji od gigantskih kristala gipsa dimenzija preko 10 m (33 ft) dužine.Hiljade godina visoke toplote i vlage podstaklo je formiranje ovih izvanrednih kristala.

Džinovska Kristalna pećina je negostoljubivo mesto. Ne samo da se temperatura vazduha penje i do 113 stepeni Fahrenheita (47,1 stepeni Celzijusa), već su i nivoi vlažnosti blizu 100 procenata. Mesto je toliko vlažno da posetilac koji se zadrži predugo rizikuje da se tečnosti kondenzuju u njegovim plućima. sto može biti fatalno.
479721045_10213452165536579_470910844286632320_n.jpg
 
Kada ljudi razmišljaju o vodopadima, većina ljudi zamišlja vodopade Nijagare ili Angel Falls. Međutim, najveći vodopad na Zemlji nije na kopnu već pod vodom - između Grenlanda i Islanda, u Danskom moreuzu.

Ovaj podvodni vodopad nastaje temperaturnom razlikom između hladne arktičke vode severnog Atlantika i toplije vode iz južnih geografskih širina. Hladna voda je gušća i tone prema dole, stvarajući masivni podmorski vodopad.

Visina ovog podvodnog vodopada je otprilike 11.500 stopa (3.500 metara), skoro pet puta više od čuvenih vodopada Anđela u Venecueli (3.212 stopa ili 979 metara). Količina vode koja teče u sekundi ovde uveliko premašuje Nijagarine vodopade.
Međutim, budući da se ovaj vodopad nalazi ispod površine okeana, on ostaje nevidljiv ljudskom oku - prirodni fenomen koji izaziva strahopoštovanje, otkriven je okeanografskim merenjima.

480564326_10236587661929467_1868604114172680948_n.jpg
 
Planina Rašmor je monumentalna granitna skulptura koju je kreirao Gatson Borglum i prikazuje 18 metara visoke skulpture glava bivših američkih predsednika SAD, i zamišljena je kao patriotski simbol te zemlje. Međutim, malo ko zna da Rašmor krije veliku tajnu. Naime, iza isklesane glave Abrahama Linkolna nalazi se tajna odaja. Borglum je u toj skrivenoj prostoriji želeo da ostavi poruku budućim generacijama i zamislio ju je kao svojevrsni trezor koji će biti otvoren za nekoliko hiljada godina i omogućiti nekoj drugoj civilizaciji da sazna sve o nama, posebno ako nas više ne bude. Iako je vajar preminuo pre nego što je završio projekat, on je 1990. ponovno pokrenut i rad na sobi je dovršen, a unutra se navodno nalaze ploče na kojima je napisana istorija SAD, Deklaracija nezavisnosti, Povelja o ljudskim pravima, biografija vajara, a sve se čuva u trezoru izrađenom od titanijuma. Turistima nije dozvoljen pristup.
Dean_Franklin_-_06.04.03_Mount_Rushmore_Monument_(by-sa)-3_new.jpg
 
Ljudi u Gani veruju da smrt nije kraj života, već samo prelazna tačka, a sahrane igraju gotovo najvažniju ulogu u ovoj stvari.
Ključ uspeha je da odete u drugi svet ponevši sa sobom svoje omiljene stvari.
Zbog toga je tradicija odlaska na onaj svet u neobičnim kovčezima popularna u Gani.
Da bude sahranjen kao drveni lav, ajkula ili petao zavisi od toga o kakvoj je reinkarnaciji pokojnik sanjao.
480413396_10238081550684064_4600707164561210386_n.jpg
 
Relikvijar predstavlja ostavu za smeštaj najrazličitijih relikvija, a pre svega posmrtnih ostataka svetaca.
Pravi se najčešće u obliku kutije ili sandučića, a izrađuje se uglavnom od plemenitih metala ili slonovače.
Relikvijari od četvrtog veka naše ere predstavljaju važne spomenike umetnosti.
Relikvije se obično čuvaju u svetinjama ili u prostorijama u blizini ovih građevina.
688z387_677z381_Ruska-crkva-nm07.jpg
 
Saudijska Arabija pretvara svoju pustinju u visokotehnološko poljoprivredno središte kroz centralne sisteme za navodnjavanje PIVO, vidljive iz svemira, i upotrebu postrojenja za desalinizaciju koja morsku vodu pretvaraju u slatku vodu. Pored toga, podzemni vodonosnici i hidroponika optimiziraju potrošnju vode, dok usjevi otporni na sušu omogućavaju efikasnu proizvodnju u ekstremnim uslovima. Ova kombinacija inovacija i održivosti ne samo da osigurava sigurnost hrane u zemlji, već pokazuje i potencijal tehnologije da sušne pejzaže pretvori u produktivna zemljišta.

480988279_10213484096734839_2646238405269633638_n.jpg
 
Da li znate da su naši preci mogli peške do Velike Britanije?

Dogerland (u originalu Doggerland) je kopno koje je povezivalo Veliku Britaniju sa ostatkom Evrope u periodu od 16000 do 6500 godina pre naše ere.
Kopnena veza je prekinuta naglim otapanjem leda i povećanjem nivoa mora krajem poslednjeg ledenog doba.
Danas ovaj deo morskog dna rado posećuju istraživači iz celog sveta a zanimljivo je da je ovo relativno novo naučno otkriće
koje datira iz poslednje decenije prošlog veka.
 
Dva ostrva — Veliki Diomed (ostrvo sutrašnjice, Rusija) i Mali Diomed (ostrvo Juče, SAD) — udaljena su samo oko tri milje (4,8 km),
ali leže na suprotnim stranama međunarodne datumske linije…

Zbog toga postoji 21-časovna vremenska razlika između njih, što znači da su skoro ceo dan razdvojeni
Možete da vidite jedno ostrvo sa drugog, a zimi, kada se more zaledi, možete i da hodate po ledu — od danas do juče ili obrnuto
Stojeći na jednom ostrvu, bukvalno gledate u juče ili sutra, samo nekoliko milja daleko

480827350_2153965038354674_634881706899179211_n.jpg
 
Ovo je bila metalna maska koju su koristili veliki gospodari civilizovanog sveta, protiv svojih robova sve do devetnaestog veka, ovo oruđe je korišćeno da bi se sprečilo da robovi jedu tokom žetve, voće, povrće, itd., ili da ih spreči da pevaju svoje pesme Pesme koje su često govorile o konceptu slobode, jednakosti između ljudi na farmama, o zemljopisnoj prošlosti, mi moramo uvek da pričamo o geografskoj prošlosti dece. geografske dužine, jer zlo postoji svuda, u bilo kom delu sveta, sa njim moramo da se nosimo sa velikom patnjom ali i sa jasnoćom onoga što se dešavalo u prošlosti, ljudi koji su se prema drugim ljudima odnosili kao prema zverima a ne kao prema ljudima. Samo da bismo možda jednog dana sprečili da se ovaj užas ponovi.
481326393_2165851547211396_6956513848470445939_n.jpg
 
Brus Li je mogao da uradi sklekove jednom rukom koristeći samo palac i kažiprst, 50 zgibova uz pomoć jedne ruke
i da baci pirinač u vazduh i uhvati ga štapićima.Čovek kao da nije bio sa ove planete.
481297220_4023715787906194_1291836898934884976_n.jpg
 
Šta je kril?
Vrsta zooplanktona * Kril je dugačak samo pet santimetara i spada među najmanje životinjske planktone. Kreće se gore-dole kroz okeane i mora, a kao i kod većine zooplanktona njegove boje stapaju se s okolinom kako bi ga priroda makar malo zaštitila od predatora. Ova vrsta planktona je izvor hrane mnogobrojnih stanovnika mora, pre svega plavog kita, ali i za brojni svet riba, kao i lignje. Najpoznatiji je antarktički kril, koji se najčešće pojavljuje u nepreglednim jatima.
688z387_Plankton_species_diversity.jpg
 
Šta je geotermalna energija

Korišćenje toplote iz utrobe Zemlje
Topli izvori, prirodni gejziri, jezerca vrelog mulja, dim i para koriste se za stvaranje geotermalne energije, odnosno energije koja nastaje od vreline utrobe Zemlje gde je, kako se procenjuje, temperatura veća od 6.000 stepeni Celzijusa. Ovakvi izvori nalaze se najčešće u blizini aktivnih vulkana. Upotreba toplih izvora u razne svrhe nije samo proizvod modernog doba. U doba Starog Rima ljudi su termalne izvore koristili kako bi zagrevali zajednička kupatila, ali i svoje domove. Geotermalna postrojenja se danas koriste u SAD, Japanu, Novom Zelandu... a u Rejkjaviku na Islandu nalazi se najveći sistem grejanja zasnovan na geotermalnoj energiji.
688z387_geotermalna-energija-wiki.jpg
 
Kvadratni talasi su opasna pomorska pojava koja nastaje kada se dva sistema talasa seku pod okomitim uglovima, formirajući mrežu na površini vode. Ovaj efekat, izazvan mešanjem različitih talasnih frontova, generiše nepredvidive struje i turbulencije koje predstavljaju značajan rizik i za plivače i za čamce. Poteškoće u opstanku na površini i promena u manevarskim sposobnostima čamaca mogu povećati rizik od nesreća ili brodoloma, posebno kod malih čamaca. Iako njihov izgled može biti fascinantan, ovi morski uslovi naglašavaju važnost opreza i svesti o skrivenim opasnostima u okeanu.
481208068_10213516157176330_7970717665881069878_n.jpg
 
U vreme rata 1993. srušen je originalni most izgrađen 1566. po nalogu sultana Sulejmana, a obnovljen je 2004. pri čemu je većinom korišten originalni kamen izvađen s dna reke i obližnjeg sela Blagaj. Arhitekti su koristili tradicionalne tehnike gradnje i originalne materijale, te je verno rekonstruiran prema izvornom dizajnu. Nakon obnove, došao je pod zaštitu UNESCO-a.
481450235_122098995344790263_5188083937263312285_n.jpg
 
Da bi sahrana Džingis Kana ostala u tajnosti, pogubljeno je svih 2.000+ ljudi koji su prisustvovali njegovoj sahrani.
Dželate su potom ubili članovi njegove pratnje, koji su sebi oduzeli život kada su stigli na odredište. Grob je do danas ostao neotkriven
481021948_4025609391050167_8344330843037967068_n.jpg
 
Evropski Amazon

Postoji projekat za osnivanje ogromnog rezervata biosfere koji će nositi naziv "Evropski (dunavski) Amazon". Rezervat bi na ukupnoj površini od preko milion hektara zahvatao delove Srbije, Hrvatske, Mađarske, Austrije i Slovenije. Delovi koji se nalaze u Mađarskoj i Hrvatskoj već su upisani na UNESCO listu 2012. godine, nešto kasnije je to učinjeno sa rerervatom "Bačko Podunavlje" u Srbiji a potom sa rezervatom "Mura" u Sloveniji. Ukupna površina za sada prelazi 850000 hektara a kada Austrija završi svoj proces dobiće se jedinstveni rezervat biosfere oko tokova Dunava, Mure i Drave od evropskog značaja.
 
Jezero Viktorija je jedno od Velikih afričkih jezera.
Sa površinom od približno 59.947 km², jezero Viktorija je najveće jezero u Africi po površini,
najveće tropsko jezero na svetu i drugo po površini slatkovodno jezero na svetu.
Viktorijino jezero je poznato po grupi ostrva Sese.
Viktorijino jezero se smatra izvorom reke Nil, jedne od najpoznatijih i istorijski najznačajnijih vodenih puteva na svetu.
481458082_2158112184606626_9093595828476123912_n.jpg
 
Tuširanje bez vode u Himba plemenu.

Pre svitanja i pre sumraka žene pale grančice odabranih biljaka iznad čijeg dima pare svoju kožu.
Takođe dim skupljaju u kutijicu koju mešaju sa smesom crvenog okra i maslaca te istu nanose na kožu u svrhu zaštite od sunca, ali i ugodnog mirisa.
481905163_635011995942038_276958604913197316_n.jpg
 

Back
Top