Da li znate

IMG_20241023_194003.jpg


"The London Beer Flood of 1814" https://www.historic-uk.com/HistoryUK/HistoryofBritain/The-London-Beer-Flood-of-1814/
 
IMG_20241023_195102.jpg


Пастернак је наведен као добитник Нобелове награде за књижевност за 1958. годину. 25. октобра, два дана након што је чуо како је освојио ову престижну награду послао је телеграм следећег садржаја Шведској академији:

Неизмерно захвалан, дирнут, поносан, зачуђен, збуњен.

Четири дана након тога послао је још један телеграм Шведској академији:

Узимајући у обзир значење ове награде у друштву којем припадам морам је одбити. Молим Вас да се не увредите мом добровољном одбијању.

Шведска академија је на то објавила:

Ово одбијање, наравно, ни на који начин не мења исправност награде. Академији остаје још само, ипак, да најави са жаљењем како се презентација награде не може одржати.

Читајући између редова Пастернаковог другог телеграма јасно је како је одбио награду из страха од одузимања држављанства ако би отпутовао у Стокхолм како би преузео награду. Након што се целога живота трудио да избегне напуштање Русије ова могућност није напредак којему се надао, или којег је прижељкивао.
 
Feerija je vrsta pozorišne predstave

Nastala u 19. veku, feerija je najčešće prikazivala neobične, fantastične pojave, pri čemu je scenska mašinerija igrala veliku ulogu postižući fascinantne efekte. Bila je omiljena u doba romantizma, a neki njeni elementi našli su svoje mesto u varijeteu i u cirkusu tokom 20. veka. Svoje poreklo feerija vodi od komada sa natprirodnim pojavama, kakvih je u raznim oblicima bilo u antici, u srednjem veku i u renesansi.
 
Hiperborejci su mitski narod koji je živeo na krajnjem severu i po predanjima nije znao za ratove, već samo za blagostanje. U njihovoj zemlji vladalo je blago podneblje, koje je doprinelo prijatnom životu ovog pobožnog i vrednog naroda. Prema legendama, Hiperborejci su voleli pesmu i igru, a u njihovu zemlju nije bilo moguće doći ni kopnom ni morem, već su u nju mogli da uđu samo bogovi i njihovi miljenici.
 
Ričard lavljeg srca

Iako je rođen u dvorcu blizu Oksforda, Ričard je proveo u Engleskoj samo 6 meseci, a engleski su plemići tada uglavnom govorili francuski, jer je to bio jezik normanskih osvajača od kojih su potekli. Sam Ričard je smatrao Englesku zabačenom, ružnom i bednom zemljom, gdje je vrijeme stalno loše, (maglovito) te je preferirao Francusku. (dobar deo te zemlje bio je pod engleskom krunom). Nije bio neki naročit ljubitelj žena i više su ga privlačili jaki, divlji i bradati muškarci ratnici. Usput, kao Kralj Engleske uopšte nije znao njen jezik. Sve audencije i komunikacije sa svojim podanicima je pričao na francuskom
 
Pustinja Tar se prostire preko severozapadnog dela Indije i jugoistočnog dela Pakistana. Poznata je i kao velika Indiska pustinja ili pustinja Holistan. Zauzima površinu od 446.000 km kvadratnih. Veći deo pustinje se prostire preko Indiske države Radžastan. Klima je tropska. Česte su peščane oluje. Podzemnih voda ima u izobilju. Pustinja je većinom stenovita, dok je njen mali deo na krajnjem zapadu peskovit. U pustinji Tar živi: 25 vrsta zmija, 23 vrste guštera, nekoliko vrsta ptica i sisara. Tar pustinja je stara preko 10 000 godina.

Pustinja Tar je najgušće naseljena pustinja na svetu, sa gustinom naseljenosti od 83 st. po km kvadratnom.
474837725_1174241697660327_6266272042793844121_n.jpg
 
Veliki bazar je jednu od najstarijih natkrivenih pijaca na svetu
Izgrađen 1455. godine, Veliki bazar u Istanbulu ima preko 60 natkrivenih ulica i preko 4.000 trgovina, koje svakodnevno privlači između 250.000 i 400.000 posetioca.2014. godine uvršten je na broj 1 među najposećenijim svetskim turističkim atrakcijama s 91.250.000 godišnjih posetioca.
Veliki bazar se često smatra jednim od prvih trgovačkih centara.
474773375_2132272950523883_7122327025976641006_n.jpg
 
Želeći da napravi ruski prozor na Zapad, car Petar Veliki, u proleće 1703. godine, odlučio je da u sred močvare, na ušću Neve u Finski zaliv, podigne velelepnu, raskošnu prestonicu.Prvi kamen temeljac položen je 27. maja 1703. u Petropavlovsku tvrđavu na rečnom ostrvu u Nevi.

Petrograd, nazvan po svetom Simonu Petru, bio je dve stotine godina ruska prestonica.
Najseverniji milionski grad na svetu, poznat i kao Severna Venecija, smešten je na 42 ostrva koja su povezana kanalima.
Kažu da je za one koji su u ponoć gledali podizanje mostova na Nevi, igrali hokej na zaleđenom Finskom zalivu i dočekali zoru u Belim noćima,
Sankt Peterburg je najlepši grad na svetu.
475091624_2099354720509315_8440818313859529457_n.jpg
 
Bizoni su jedine životinje koje, suočene sa snežnom olujom, ne pokušavaju da joj pobegnu. Umesto da beže, oni se instinktivno okreću ka njoj i kreću pravo u njen centar. Ovaj naizgled paradoksalan postupak omogućava im da što brže prođu kroz najgori deo nevremena i izađu na drugu stranu, umesto da besciljno beže ispred oluje, produžavajući vreme provedeno u njoj.

Možda baš u ovom ponašanju bizona leži važna životna lekcija za ljude. Umesto da izbegavamo izazove, odlažemo probleme i bežimo od teških situacija, možda bi trebalo da se suočimo sa njima direktno. Prolazak kroz teškoće može biti bolan, ali što se pre suočimo sa njima, pre ćemo izaći na drugu stranu – snažniji, mudriji i spremniji za nove životne puteve.
474764502_9505399666145993_6523636676972672956_n.jpg
 
Crni jaguar živi u Južnoj Americi, uglavnom u tropskim šumama Brazila i Paragvaja…
Bio je i ostao predmet divljenja ne samo Indijanaca, nego i doseljenika koji su ga nazivali “crnim lavom”.
475548418_2134054573679054_2309207610394312486_n.jpg
 
Vrata u Palazzo Zuccari (Palazzetto Zucceri), izgrađene 1590 u baroknom stilu, na raskrsnici via Sistina i via Gregoriana, Rim, Italija su nebična i unikatna.
Dizajnirana od strane Federika Zukarija, ova kuća iz 16. veka poznata je lokalno kao "Kuća čudovišta" zbog ukrasa na vratima i prozorima koji gledaju na Gregorijanu.
475340581_10237892998090367_3442039447728813016_n.jpg
 
Pacifičko „ostrvo smeća“ 18x veće od Srbije

Količina mikroplastike u pacifičkoj zoni između Kalifornije i Havaja raste - na području Tihog okeana poznatom kao „Veliko pacifičko ostrvo smeća“ pluta oko 80.000 tona plastike, što je 16x više od nego što je procenjeno.

Istraživanje objavljeno u časopisu Sajentifik reports pokazuje da „ostrvo smeća“ zauzima površinu od 1,6 miliona kilometara kvadratnih i sadrži ukupno 1,8 milijardi čestica raznih veličina, a 99 odsto otpada čini plastika
 
Postojbina najviše vrsta lala su oblasti planina Pamir i Hindukuš, kao i stepe Kazahstana: Lala ili tulipan je naziv roda monokotiledonih biljaka. Rod obuhvata oko 100 vrsta, prirodno rasprostranjenih u Aziji, južnoj Evropi i severnoj Africi. Postojbina najviše vrsta su oblasti planina Pamir i Hindukuš, kao i stepe Kazahstana.
Kod lale je stablo predstavljeno lukovicom osrednje veličine. Cvetna drška je čvrsta, obla, visoka od 15 do 75 centimetara, što zavisi od sorte i vrste, okružena glatkim sedećim duguljastim sivkastozelenim listovima. Svaka cvetna drška nosi po jedan uspravan, zvonast krupan cvet koji može da bude jednostavan ili dupli. Cvetovi su raznih boja ili nijansi: beli, crveni, ružičasti, žuti, karmin ili tamnocrveni, purpurni, crni, ljubičasti, ili su po dve boje kombinovane: crvena sa belom ivicom, ili bela sa zelenom ivicom ili crvena sa žutom ivicom.
688z387_Lale.jpg
 
Lednik Aleč
alec-najveci-lednik-evrope-i-nalepsi-predeo-alpa-2.jpg


Pogled na najveći evropski lednik je neverovatan. Aleč izgleda kao reka leda koja krivuda sa visokih vrhova Alpa u središnjem delu Švajcarske. Lednik ima ukupnu dužinu od 20 km a debljina sloja leda na njegovoj najvišoj tački poznatoj kao Koknkordijaplac iznosi preko 900 m. Tačno na tom mestu, na visini od 2.800 m se spajaju 4 velika snežna polja koja snabdevaju lednik snegom i ledom. Lednik odatle klizi niz živopisne alpske padine do visine od oko 1.560 m. Posebnu lepotu predeo oko Aleča duguje planinskoj vegetaciji koja ga okružuje zbog činjenice da se lednik spušta duboko ispod gornje granice šume.
 
Glečer Grej

Sivi glečer je glečer u južnom Patagonijskom ledenom polju, zapadno od Kordiljera del Paine. Uliva se ka jugu u istoimeno jezero. Pre nego što se na svom prednjem kraju podeli na dva dela, glečer je širok 6 kilometara i visok preko 30 metara. Godine 1996. zauzimala je ukupnu površinu od 270 km2 (100 kvadratnih milja) i dužinu od 28 km (17 milja).U novembru 2017. veliki ledeni breg se odlomio sa glečera.
Njegova intenzivna plava boja posledica je visoke koncentracije vazduha zarobljenog u ledu, što stvara fascinantnu nijansu koja varira u zavisnosti od svetlosti. Ovaj fenomen se javlja i na drugim glečerima u regionu, ali je Glacier Grei posebno poznat po svom intenzitetu boje.
Glecer se i postepeno povlači , što znači da malo po malo nestaje. Svaki put kada se sante leda odlome, glečer postaje sve manji.

Grey_Glacier_icebergs_Stevage.jpg


1738490769528.jpeg
 
Koja je debljina kartona?

0,15 milimetara: Karton je naziv za papire deblje od 0,15 milimetara gramaže od 150 do 600 grama po kvadratnom metru.
Kartoni se upotrebljavaju za izradu teške ambalaže, kutija, korica knjiga i kao podloge za fotografije i grafike. Od plastificiranih ili parafiniranih kartona izrađuju se tanjiri i čaše za jednokratnu upotrebu, ambalaža za raznorazna pića (od mleka do voćnih sokova) prehrambenih i kozmetičkih proizvoda do cigareta.
Kartoni se u osnovi dele na jednoslojne i višeslojne. Jednoslojni kartoni se izrađuju na samo jednom uzdužnom situ, dok višeslojni obično sadrže tri sloja, a ponekad imaju i četvrti zaštitni sloj.

I kartoni su kao i papir počeli da se izrađuju u Kini od 15. veka, a prve kartonske kutije u Evropi izrađene su u Engleskoj 1817. godine.
 

Back
Top