Da li znate

Simbol žabe u različitim kulturama


Žaba kao simbol označava životne cikluse. Do pune zrelosti žaba prolazi kroz tri stadijuma: jaje, punoglavac i potpuno razvijeni vodozemac, pa nas stoga asocira na mnnoge cikluse … promena i “ponovnih rađanja” u našim životima…


Kako je povezana sa vodom smatra se i simbolom pročišćenja, a zbog činjenice da prilikom svakog leganja ona polaže ogroman broj jajašaca vekovima je predstavljala i simbol plodnosti i obilja.
Tako je u starom Egitpu boginja rađanja Heket imala je glavu žabe, a Rimljani su svoju boginju ljubavi Veneru često predstavljali sa žabom.

U keltskoj kulturi se žaba smatrala gospodarom Zemlje i zbog njene povezanosti sa vodom su verovali da ona predstavlja sile izlečenja.

Pogledajte prilog 1543301

U zapadnjačkoj kulturi su žabu više povezivali sa vaskrsenjem i duhovnim uzdizanjem, pa tako u hrišćanskoj kulturi se često nalaze umetnička dela na kojima žaba predstavlja vaskrsenje i sveto trojstvo.

Kinezi žabu smatraju simbolom sreće i ona predstavlja Yin energiju. Feng Shui savetuje da se slika žabe postavi u istočni prozor kuće kako bi se pospešilo rađanje i sreća u porodici.

U Japanu se također smatra simbolom sreće i obezbeđuje sreću i sigurnost na dugim putovanjima, na kojima su se nosile slike žabe ili figurice, kako bi se obezbedio siguran povratak kući. Male amajlijice u obliku žabe su također nošene u novčaniku, kako vlasnik ne bi gubio novac.
U nekim Azijskim kulturama se smatra da je energija žabe veza između sveta živih i sveta mrtvih, pa tako postoji običaj da se žaba od žada stavi u pokojnikova usta kako bi obezbedila siguran prelaz njegovoj duši u svet mrtvih.

Američki indijanci su verovali da žabe donose kišu i često su je prizivali kako bi kontrolisali vremenske prilike

Pogledajte prilog 1543302
usta moja hvalite me?
 
Interesantne činjenice o snegu i snežnim pahuljama

Prosečna pahuljica krije u sebi 180 biliona molekula vode.

Sneg poseduje karakteristike minerala, poput dijamanta ili soli.

Centralni deo svake pahuljice uglavnom čini zrnce prašine, koje može da potiče čak i od vulkanskog pepela ili svemirske prašine.

Postoje ljudi koji kada vide sneg zapadaju u izraženo panično stanje.

Strah od snega zove se hionofobija.

Dokazano je da ljudi više kupuju kolače, torte i uopšte slatkiše kada se putem vremenske prognoze najavi snežna oluja.

Bentli A. Vilson smatra se prvim čovekom koji je uslikao fotografije snežnih kristala daleke 1885. godine. On je zakačio fotoaparat za mikroskop, a pahulje je pomerao perom od ćurke. Napravio je oko 5.000 neverovatnih fotografija i ubrzo umro od upale pluća.

Svaka pahulja, bez obzira na sklop kristala i vrstu, ima pravilan šestougaoni oblik.

Otprilike, 12% Zemljine površine je konstantno prekriveno snegom.

Na Aljasci, u mestu Valdes, u proseku godišnje padne 10 metara novog snega.

Ginisova knjiga rekorda kaže da je najveća pahulja ikad zabeležena imala prečnik od 38 santimetara i nađena je u saveznoj državi Montani 1887. godine
 
Screenshot_20240511_181907_com.android.chrome_edit_21428477002979.jpg


Južnoamerička reka Amazon, divlja je, neukrotiva i spada u najduže svetske reke. Dugačka je 6.992 kilometra a, verovali ili ne, duž celog njenog toka ne postoji ni jedan jedini most.
 


Šumska žaba sa Aljaske, Lithobates sylvaticus kada postane suviše hladno, uspori rad srca, zaustavi svoje disanje i zamrzne se. U tom stanju provede 7 meseci. Na proleće, kada sneg počne da se topi, vraća se u normalno stanje, potpuno funkcionalna.
„Na nekom nivou one su, u stvari, mrtve. Pojedinačno, ćelije i dalje funkcionišu, ali bez međusobne komunikacije".
Vodozemac neverovatnih sposobnosti živi na teritoriji od američke savezne države Alabame na jugu pa sve do ledenih prostranstava Aljaske i krajnjeg severa Kanade.

Zaba,-foto-1.jpg
.



Žaba bik je zvanično najveća žaba na svetu.
Predstavlja poseban specijalitet, mada može biti prilično otrovna ukoliko se ne pripremi na adekvatan način.
Ova žaba je stvorenje koje nikad ne spava.

 
I, već poznato,
Da bi izbegle nasrtljive mužjake "oko 33 posto žaba se pravi da je mrtvo", (možda i više, ovo je procenat prilikom jednog istraživanja)

inbound9170118469762777166.jpg

Istraživači su otkrili nove podatke o evropskoj običnoj žabi, koja se ne predaje olako u borbi mužjaka za partnerke, izvodi predstavu i izbegava njihovu neželjenu pažnju tako što se - pravi mrtva
 
FB_IMG_1716488093466.jpg

Nekad smo imali 2,6 miliona stabala duda i bili peta sila u svetu u proizvodnji svile. Pojavom veštačke svile, to je od 1960. godine uništeno. Danas ima oko 2.000 stabala.

Najviše u Vojvodini oko Vršca. Duda je uvek najviše bilo u Vojvodini, jer u Vojvodini niko nije mogao da se venča dok ne zasadi dud. A gajio se uglavnom beli dud, jer lišćem belog duda se hrani svilena buba.

Crni dud ima veći plod od belog i ima duplo više gvožđa i drugih vitamina, ali crni dud ima dlakavo lišće, pa ga svilene bube ne jedu, te je crni dud bio za pekmeze, slatko, rakiju dudovaču i slično, a beli za gajenje svilene bube. Inače dud živi nekoliko stotina godina, dud u Bečeju danas ima 400 godina.

Danas se ta slika drastično izmenila, a dudova skoro da nema. U 18. veku je u Vojvodini bilo čak 2 miliona stabala, list belog duda je najbolja hrana za svilene bube koje su se koristile za proizvodnju svile u to vreme.

Beli dud sazreva u junu mesecu i ima sladak ukus. Crni dud stiže pred kraj jula meseca a njegov ukus plodova je blago gorkast. Obe vrste duda su se mnogo koristile u narodnoj medicini, koristili su se plod, list i kora. Najčešće je korišten u proizvodnji rakije dudovače, sokova i za razna slatka.

U Vojvodini u mestu Kovilj svake godine kad sazreva dud organizuje se tradicionalna rakijada u čast ove krasne biljke koja lagano izumire a od čijeg ploda su se nekad prehranjivale mnogobrojne porodice jer je proizvodnja svile bila na zavidnom nivou u to vreme.
 

Back
Top