Kafana Da li je bolje imati 400m2 u Kuli ili 50m2 u Beogradu? #14

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Sizif

Strani posmatrač
Moderator
Poruka
53.753

50 kvadrata u Beogradu kao 400 u Kuli


Zašto bankari i stručnjaci za nekretnine tvrde da je idealno vreme za kupovinu nekretnine upravo u Beogradu

Prosečna-kvadratura.png

DA li je ovo idealno vreme za kupovinu nekretnine, kako tvrde stručnjaci? Bankari ističu da su pale cene kredita, a agencije da kvadrati nikad nisu bili povoljniji. Međutim, da li je nešto skupo ne zavisi samo od količine novca u džepu potencijalnog kupca, već i od lokacije.

Stan od 50 kvadrata u centru Beograda, na Starom gradu, u proseku košta oko 84.500 evra, a za tu sumu se mogu pazariti skoro četiri nekretnine od po sto kvadrata u Kuli. Tamo je kvadrat oko 220 evra, pa ispada da se može kupiti čak sedam kvadrata za jedan u centru prestonice.
Prema podacima Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita (NKOSK), u opštinama i gradovima u Srbiji, najmanje košta kvadratni metar u Bačkom Petrovcu, svega 117 evra. Deluje da je povoljno kupiti nekretninu i u Bečeju, jer je kvadrat 212 evra, u Topoli 223, u Priboju 311, Šidu 313, Žablju 232 evra, a u Boru 335 evra. Toliko ih plaćaju kupci koji uzimaju stambene kredite osigurane u NKOSK.
Najjeftiniji kvadrat u centralnim beogradskim opštinama je u Rakovici, 922 evra, dok je u prigradskim opštinama najpovoljnije skućiti se u Barajevu, gde je kvadrat upola jeftiniji i košta oko 500 evra. Osim u prestonici, u svim ostalim gradovima i opštinama kvadrat je daleko ispod 1.000 evra. Jedini izuzetak je Čajetina, u kojoj je, zbog Zlatibora, kvadratni metar prošle godine bio “težak” 1.302 evra. Tako prosečna nekretnina na ovoj srpskoj planini košta više nego na Novom Beogradu.
Kaća Lazarević, iz istoimene agencije za nekretnine, smatra da je sada idealno vreme za kupovinu stana, jer, kaže, banke daju povoljne kredite sa niskim kamatama, a i stanovi su znatno jeftiniji zbog ekonomske krize.
– Osim u velikim gradovima u Srbiji, svi drugi manji gradovi imaju vrlo niske cene kvadrata, jer je i kupovna moć u njima vrlo slaba – objašnjava Lazarevićeva. – Cena kvadrata je u poslednjih pet godina niža od 20 do 30 odsto, što zavisi od lokacije, kvaliteta gradnje i strukture stana. Neki imaju stabilnu cenu već godinama, dok je određen broj stanova koji su sagrađeni pre 30 ili 40 godina niži za po 30 odsto. Cene kvadrata su već godinu dana stabilne i samo u nekim slučajevima hitne prodaje ili prodaje stana iz nasleđa, ili zbog razvoda, dešava se da cene budu niže nego tržišne. Ne postoji nijedan razlog da bi cene otišle nagore.
Bankari ističu da su kamatne stope na stambene zajmove znatno niže u odnosu na pre nekoliko godina.
– Na to je uticao pad promenljivog dela kamatne stope – euribora, ali i smanjenje fiksne marže banaka – kaže za “Novosti” Vlastimir Vuković, član izvršnog odbora NLB banke. – I cene nepokretnosti su u proteklom periodu značajno snižene.
Vuković ističe da je prošle godine zabeležen rast od oko 20 odsto u prometu nepokretnosti u poređenju sa 2015. godinom. Posledično, uvećano je i interesovanje građana za stambene zajmove.
– Ako analiziramo period od nekih desetak godina, nikada nije bio bolji trenutak za kupovinu nekretnine – ističe Vuković.
Prema njegovim rečima, klijenti NLB banke najviše su zaintersovani za kupovinu stanova od 40 do 60 kvadrata.
– Geografski, najveće interesovanje je u Beogradu – ističe naš sagovornik. – Cena kvadrata u glavnom gradu varira, a u proseku je oko 1.300 evra. Deo klijenata se opredeljuje za novogradnju, zbog mogućnosti povraćaja PDV-a. Što se Beograda tiče, Mirijevo je posebno popularno, jer je blizu centra grada, a kvadrat u novoj gradnji može se kupiti i za manje od 1.000 evra.
U Kredi agrikol banci ističu da su najtraženiji stambeni krediti sa promenljivom kamatnom stopom od 2,66 odsto plus šestomesečni euribor.
Prosečan stambeni kredit za koji se opredeljuju klijenti Kredi agrikol banke je u iznosu od oko 31.500 evra i sa rokom otplate od 22 godine.
U Rajfajzen banci ističu da u ponudi imaju i dinarski stambeni kredit, sa kamatnom stopom od 1,4 odsto plus šestomesečni belibor, a trenuno je stopa na ove kredite na nivou od 5,08 odsto. Unikredit banka je tokom tri meseca prošle godine dodatno snizila kamatnu stopu u toku prvih 15 meseci otplate. Za to vreme odobrili su gotovo isti broj kredita kao ranije tokom devet meseci.
STATISTIKA KREDITA
Podaci o cenama nekretnina po regionima i opštinama u Srbiji zasnovani su na odobrenim stambenim zajmovima, koji su osigurani kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita – NKOSK. – U pitanju su podaci o ostvarenim cenama, a ne o cenama oglašenim od strane agencija za promet nepokretnosti – ističu u NKOSK. – Van naših mogućnosti ostaju podaci o nepokretnostima koje su finansirane gotovinom ili neosiguranim kreditima.

MOŽE I BEZ UČEŠĆA

IZNOS neophodnog učešća kod stambenih kredita je 20 odsto u slučaju da se hipoteka uspostavlja na nekretnini koja se kupuje – ističu u Unikredit banci. – Ukoliko je predmet hipoteke neka druga nepokretnost, učešće nije neophodno i iznos kredita može da dosegne do 70 odsto procenjene vrednosti nepokretnosti koja se stavlja pod hipoteku.
Inače, kamatna stopa u ovoj banci je tri odsto plus šestomesečni euribor, što je trenutno na nivou od 2,871 odsto godišnje.
RATA BANCI UMESTO STANODAVCU
NAJVEĆE interesovanje za kupovinu stanova na kredit vlada u univerzitetskim centrima, gde se klijenti neretko odlučuju za kupovinu druge ili treće nekretnine budući da sada plaćanje mesečne rate kredita može biti povoljnije nego plaćanje zakupa u nekim gradovima, a na kraju stan ostaje u vlasništvu – kažu u Kredi agrikol banci.
I u Rajfajzen banci navode da je najveća potražnja za stambenim kreditima u Beogradu i drugim većim gradskim centrima – Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu.

Ključno pitanje je zapravo da li je bitniji kvalitet ili kvantitet?

Na ovo pitanje odgovor daju stanovnici Srbije koji se već godinama listom sele iz manjih mesta u veće, u potrazi za boljim životom.



Link ka prethodnoj temi:

https://forum.krstarica.com/threads...uli-ili-50-kvadrata-u-beogradu-vol-13.932051/
 
Menjam babu od 60 godina za 3 devojke od po 20 godina.

Sifra: glava za glavu.

Tako i nasi iseljenici . Vecina prodali dedovinu i ocevicu stotine kvadrata za po 20-30.000 evra i dali te pare kao ucesce za garniseru na spijunku kod Starog Merkatora , uz kredit na 20-30 godina.

GOLIJA GREŠKE NE PRAŠTA! Ovde ima smetova visokih i po 6 metara! Planinčina je ovo, okreneš se, IZA TEBE SVE ZAVEJANO (VIDEO)

https://www.kurir.rs/vesti/srbija/3...h_notification&utm_campaign=push_notification

Nije Prijeko brdo vec Preko brdo. Prelepa je priroda tamo. Put je isto uradjen perfektan al imaju problema kad zaduva jak vetar ko danas i hladno je prave se smetovi. To treba da se resi izgradnjom snegobrana. Ispod prekog Brda od Golijske reke do Ivanjice nije problem jer je svuda okolo suma pa kad se ocisi put nema nanosa , ali taj deo kod prekog brda je brisan prostor i otuda tu toliki smetovi.

Ovaj Zoran Saponjic mora da je povukao litar rakije u gusu, dok je pricao sa ovim mojim gorstacima - pa mu se sve izmesalo.

Ne kaze se znaci Prijeko Brdo vec Preko Brdo.

I izreka nije Ne zna Golija sta je delija - vec Ne zna Delija, sta je Golija....

Drugo napisao je "Ne krecite preko odvracenice" . Preko odvracenice nije problem tu je sve cisto problem je DO odvracenice od Ivanjice.

Ko hoce na Goliju treba da krene ili pravcem od Novog Pazara koji je najcistiji jer je juzna strana planine , ili od Raske .
 
Poslednja izmena:
Menjam babu od 60 godina za 3 devojke od po 20 godina.

Sifra: glava za glavu.

Tako i nasi iseljenici . Vecina prodali dedovinu i ocevicu stotine kvadrata za po 20-30.000 evra i dali te pare kao ucesce za garniseru na spijunku kod Starog Merkatora , uz kredit na 20-30 godina.



Nije Prijeko brdo vec Preko brdo. Prelepa je priroda tamo. Put je isto uradjen perfektan al imaju problema kad zaduva jak vetar ko danas i hladno je prave se smetovi. To treba da se resi izgradnjom snegobrana. Ispod prekog Brda od Golijske reke do Ivanjice nije problem jer je svuda okolo suma pa kad se ocisi put nema nanosa , ali taj deo kod prekog brda je brisan prostor i otuda tu toliki smetovi.

Ovaj Zoran Saponjic mora da je povukao litar rakije u gusu, dok je pricao sa ovim mojim gorstacima - pa mu se sve izmesalo.

Ne kaze se znaci Prijeko Brdo vec Preko Brdo.

I izreka nije Ne zna Golija sta je delija - vec Ne zna Delija, sta je Golija....

Drugo napisao je "Ne krecite preko odvracenice" . Preko odvracenice nije problem tu je sve cisto problem je DO odvracenice od Ivanjice.

Ko hoce na Goliju treba da krene ili pravcem od Novog Pazara koji je najcistiji jer je juzna strana planine , ili od Raske .
Čekaj Tiksi, zar u toj priči ne prodaju dedovinu (babovinu) staru i preko 100 godina, da bi kupili stan u novogradnji? Znači menjaju nešto staro i neperspektivno za mlado i obećavajuće.
 

KUPOVALI BITKOIN, A SADA SE HVATAJU ZA GLAVU! Oko 200.000 Srba ne zna gde udara: Za nedelju dana zbrisano je 500 milijardi $, profit se bukvalno topi pred očima​

sGAk9kpTURBXy9kNjE3NGJmZmNlN2M0N2MxZDQyZTliM2QyMTYxOGM0MC5qcGeRkwLNAuQAgaEwAQ
FOTO: SHUTTERSTOCK
Tržište kriptovaluta već četvrti dan za redom trpi ogromne gubitke. Prema podacima sajta koingeko, tržištna kapitalizacija je samo danas pala za oko 8,4 odsto i trenutno iznosi 1,62 biliona dolara. U poslednjih 24 sata je sa tržišta nestalo 130 milijardi, za nedejlu dana povučeno je 490 milijardi dolara.

Opšta rasprodaja na tržištu direktno se oslikala i na cene svih kriptovaluta kojima se trguje. Tako je Bitkoin, koji je vredeo i preko 60.800 dolara samo danas izgubio 7,3 odsto vrednosti i pao, u vreme pisanja teksta, na nivo od 33.251 dolara. U proteklih nedelju dana izgubio 22 odsto svoje vrednosti.
Itirijum je za nedelju dana izgubio 33 odsto svoje vrednosti i sada se ceni na 2.201 dolar. Oko trećine, i više, vrednosti izgubili su i alternativni novčići kao što su Kardano (30,6 odsto), XRP (27,1 odsto), Solana (43,6 odsto).
Prema poslednjim procenama oko 200.000 ljudi iz Srbije poseduje neku od ovih kriptovaluta, te se s obzirom na pad cena, ako nisu i sami prodali, trenutno nalaze u nezavidnoj situaciji.
Profiti od investiranja u digitalna dobra im se bukvalno tope pred očima. Ovaj pad na tržištu su najviše osetili oni koji su odlučilil da investiraju u neku od kriptovaluta u trenutku korekcije cena u odnosu na istorijske maksimume (npr. ulaganje u bitkoin kada mu je cena pala ispod 50.000 dolara, sa predumišljajem da neće padati dalje).
Kretanje cene bitkoina prema podacima sajta Koingeko
FOTO: COINGECKO / SCREENSHOT
Kretanje cene bitkoina prema podacima sajta Koingeko

Kriptovalute se generalno kreću u tandemu sa akcijama, najviše onih vezanih za tehnološke kompanije, i one padaju od početka ove godine. Glavni razlog, prema mišljenju analitičara, je taj da investitori biraju da prodaju rizične hartije i dobra u sklopu pripreme za strožiju monetarnu politiku, tj. za podizanje kamatnih stopa kako od strane američkog FED-a, tako i ECB.
- Potrebno je istaći i da je još jedna centralna banka u svetu, ruska, predložila da se ne koriste kriptovalute, što je pored nervoze usled podizanja kamatnih stopa dodatno podstaklo rasprodaju kripta na tržištu, kaže za "Blic Biznis" analitičar tržišta digitalnih dobara, Igor Mirković.

Kripto-zima ili kripto-ledeno doba​

Veliki broj analitičara tržišta kriptovaluta navodi da će sledeća stabilizacija cena na kriptotržištu, služeći se bitkoinom kao reperom, 30.000 dolara za jedan bitkoin, piše CNBC, ali isto tako i navode da se cene neće oporavljati na duži rok, nešto što je među poznavaocima prilika na tržištu nazvano "kripto-zima".
PROČITAJTE JOŠ:

Central banka Rusije PRELAŽE ZABRANU KORIŠĆENJA KRIPTOVALUTA, evo i zašto

DA LI DOLAZI KRIPTO-ZIMA? Podizanje kamatnih stopa i nagli padovi cena prete da zamrznu aktivnost na tržištu

BITKOIN JUTROS BLIZU ŠESTOMESEČNOG MINIMUMA Vrednost tržišta u slobodnom padu, valute u ozbiljnim gubicima


- Pad od 78 odsto u odnosu na istorijski maksimum od skoro 69.000 dolara implicira da donja granica može biti i 15.000 dolara, kaže analitičar kompanije 22V Risrč, Džon Roug i dodao da niko u to ne veruje ni investitori ni analitičari, ali da treba imati i to na umu.
- Bitkoin i kripto generalno su burno reagovali, s obzirom na njihovu prirodu. Najizvesnije je da će se sada testirati opseg cena od 30.000 do 32.000 dolara, uzimajući u obzir trenutni momentum na tržištu, rekao je analitičar Vijaj Ajar, i dodao da ako bi se cene zadržale na tom nivou, da bi se mogao očekivati rast cena u budućnosti.
Ali moglo bi biti gore. Tržište kriptovaluta bi zapravo moglo da ide u pravcu "ledenog doba", gde cene ostaju niske godinama, a investitori postepeno gube interesovanje, kazao je nedavno Pol Džekson, rukovodilac istraživanja raspodele sredstava kompanije Invesco.
FOTO: SHUTTERSTOCK
Džejms Malkolm, šef strategije deviznog kursa u UBS-u, izjavio je da misli da bi problemi sa kripto tehnologijom mogli biti jedan od nekoliko faktora, uz strožu regulativu, koji bi mogli da uvuku svet kriptovaluta u takav jedan period. Malkolm je podsetio na zaključke da je tehnologija blokčejna nezgrapna i daleko od decentralizovane. U međuvremenu, korisnike itirijum kripto mreže razbesnelo je zagušenje i visoke naknade za transakcije, što je teško rešiti.

- Čini se da se mnogi ljudi pitaju da li je tehnologija toliko efikasna ili ne. Postavlja se pitanje - ako je to bila tako očigledno tehnologija sledeće generacije, zašto onda nema mnogo velikih tehnoloških kompanija u tome? Zašto Gugl nije investirao?, kazao je Malkolm
 
Чекај, а од кад су ове цене са слике?

Сада је све бар 50 % скупље.

Квадрат вреди далеко више од биткојна.
To je tačno. Ko je uložio u kvadrat BGDH2O u vreme kad je ova tema prvi put zaživela, danas ima duplo više kapitala.

Na drugu stranu, ko je kupio BTC sa nadom da zaradi kad je bio 65k$, danas masti štranjku.

To je razlika između prave vrednosti (nekretnine) i lažne vrednosti (ponzi šeme).
 
Čekaj Tiksi, zar u toj priči ne prodaju dedovinu (babovinu) staru i preko 100 godina, da bi kupili stan u novogradnji? Znači menjaju nešto staro i neperspektivno za mlado i obećavajuće.

Ne prijatelju . Obicno se prodaju kuce koje su gradili roditelji za decu od po 200-300 kvadrata i ulozili u njih desetine hiljada maraka za ono sto trenutno moze da se dobije na trzistu. A to je u vecini slucajeva ne vise od 30.000 evra. A to bude tek za ucesce za neki stan od 40-50 kvadrata na Novom Beogradu.
 
Ne prijatelju . Obicno se prodaju kuce koje su gradili roditelji za decu od po 200-300 kvadrata i ulozili u njih desetine hiljada maraka za ono sto trenutno moze da se dobije na trzistu. A to je u vecini slucajeva ne vise od 30.000 evra. A to bude tek za ucesce za neki stan od 40-50 kvadrata na Novom Beogradu.
Pazi, to samo pokazuje koliko ljudi najiskrenije ne žele da žive na selu. Čim se kvadrat prodaje budzašto. Nije to slučajno.

Koju Insigniju ?
Pa onu sa kamiona, stavljao si neke slike, čini mi se da je bio Audi i Opel.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top