Gedeon
Elita
- Poruka
- 16.940
Pitanje: Da li je Pravoslavna Crkva izvorna apostolska Crkva?
UVOD:
Pravoslavna Crkva se smatra neposrednim nastavkom apostolske Crkve, sa neprekinutim kontinuitetom u veri, liturgiji i episkopskom prejemstvu. Ovo nije stvar subjektivnog mišljenja, već istorijska činjenica koju potvrđuju izvori prve hiljade godina hrišćanstva.
1. APOSTOLSKO PREJEMSTVO
Svaki pravoslavni episkop rukopoložen je u neprekinutom duhovnom lancu koji vodi od Svetih Apostola.
Ovaj kontinuitet je potvrđen kanonima ranih vaseljenskih sabora kao ključni dokaz istinitosti Crkve.
Pravoslavna Crkva nikada nije prekidala svoju hijerarhiju niti menjala osnovnu strukturu episkopata.
2. NEPROMENJENA VERA
Pravoslavlje čuva originalni Nikejsko-carigradski simbol vere (iz 325. i 381. godine), bez kasnijih dodataka kao što je Filioque (“i od Sina”), koji je Rim dodao jednostrano.
Pravoslavna Crkva nije uvodila nove dogme posle prvog milenijuma.
Vera se ispoveda isto kao u vreme Svetih Otaca i Vaseljenskih Sabora.
3. LITURGIJSKI KONTINUITET
Liturgije Svetog Jakova (I vek), Svetog Vasilija Velikog (IV vek) i Svetog Jovana Zlatoustog (IV vek) služe se danas u Pravoslavnoj Crkvi u istom suštinskom obliku.
Tajne (sakramenti) imaju isto značenje kao u ranoj Crkvi – posebno Evharistija kao stvarno Telo i Krv Hristova, sa prizivom Svetoga Duha (epikleza).
4. SABORNOST CRKVE
Pravilo upravljanja Crkvom u Pravoslavlju je sabornost – zajedničko odlučivanje episkopa, isto kao što su Apostoli odlučivali na saboru u Jerusalimu (Dela apostolska, glava 15).
Ne postoji jedan čovek koji ima apsolutnu vlast nad celom Crkvom.
Vaseljenski patrijarh je “prvi među jednakima”, a ne nepogrešivi poglavar.
5. ISTORIJSKI KONTINUITET
Prvih 1000 godina hrišćanska Crkva je bila jedinstvena u veri, liturgiji i strukturi – i ta vera je ono što danas zovemo Pravoslavlje.
Apostolske stolice: Jerusalim, Antiohija, Aleksandrija i Konstantinopolj i dalje postoje u pravoslavnom obliku.
Rimokatolička Crkva se odvojila uvodeći nove dogme i promene u strukturi vlasti (papstvo kao vrhovna vlast) nakon 1054. godine.
ZAKLJUČAK
Na osnovu istorijskih činjenica, liturgijske prakse, nepromenjene vere i apostolskog prejemstva – Pravoslavna Crkva jeste izvorna apostolska Crkva.
Nije nastala reformom.
Nije nastala odvajanjem.
Ona je ostala u istom obliku verovanja i bogosluženja kakav je postojao u vreme Svetih Apostola i ranih Otaca.
UVOD:
Pravoslavna Crkva se smatra neposrednim nastavkom apostolske Crkve, sa neprekinutim kontinuitetom u veri, liturgiji i episkopskom prejemstvu. Ovo nije stvar subjektivnog mišljenja, već istorijska činjenica koju potvrđuju izvori prve hiljade godina hrišćanstva.
1. APOSTOLSKO PREJEMSTVO
Svaki pravoslavni episkop rukopoložen je u neprekinutom duhovnom lancu koji vodi od Svetih Apostola.
Ovaj kontinuitet je potvrđen kanonima ranih vaseljenskih sabora kao ključni dokaz istinitosti Crkve.
Pravoslavna Crkva nikada nije prekidala svoju hijerarhiju niti menjala osnovnu strukturu episkopata.
2. NEPROMENJENA VERA
Pravoslavlje čuva originalni Nikejsko-carigradski simbol vere (iz 325. i 381. godine), bez kasnijih dodataka kao što je Filioque (“i od Sina”), koji je Rim dodao jednostrano.
Pravoslavna Crkva nije uvodila nove dogme posle prvog milenijuma.
Vera se ispoveda isto kao u vreme Svetih Otaca i Vaseljenskih Sabora.
3. LITURGIJSKI KONTINUITET
Liturgije Svetog Jakova (I vek), Svetog Vasilija Velikog (IV vek) i Svetog Jovana Zlatoustog (IV vek) služe se danas u Pravoslavnoj Crkvi u istom suštinskom obliku.
Tajne (sakramenti) imaju isto značenje kao u ranoj Crkvi – posebno Evharistija kao stvarno Telo i Krv Hristova, sa prizivom Svetoga Duha (epikleza).
4. SABORNOST CRKVE
Pravilo upravljanja Crkvom u Pravoslavlju je sabornost – zajedničko odlučivanje episkopa, isto kao što su Apostoli odlučivali na saboru u Jerusalimu (Dela apostolska, glava 15).
Ne postoji jedan čovek koji ima apsolutnu vlast nad celom Crkvom.
Vaseljenski patrijarh je “prvi među jednakima”, a ne nepogrešivi poglavar.
5. ISTORIJSKI KONTINUITET
Prvih 1000 godina hrišćanska Crkva je bila jedinstvena u veri, liturgiji i strukturi – i ta vera je ono što danas zovemo Pravoslavlje.
Apostolske stolice: Jerusalim, Antiohija, Aleksandrija i Konstantinopolj i dalje postoje u pravoslavnom obliku.
Rimokatolička Crkva se odvojila uvodeći nove dogme i promene u strukturi vlasti (papstvo kao vrhovna vlast) nakon 1054. godine.
ZAKLJUČAK
Na osnovu istorijskih činjenica, liturgijske prakse, nepromenjene vere i apostolskog prejemstva – Pravoslavna Crkva jeste izvorna apostolska Crkva.
Nije nastala reformom.
Nije nastala odvajanjem.
Ona je ostala u istom obliku verovanja i bogosluženja kakav je postojao u vreme Svetih Apostola i ranih Otaca.