Будизам...

  • Začetnik teme Začetnik teme Jasna
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
1476477_399403866829987_1791741884_n.jpg

Divni, divni Lopon Čečul, još nosim Mahakalin čvor koji je on napravio a ti si mi donela. Hvala još jednom :heart:
 
Mentalna akrobatika

Ako govorimo o transformaciji neznanja, moramo se suočiti sa tim da ne mogu svi razumeti kvantnu fiziku niti budističko učenje o šesnaest nivoa praznine. Pojam PRAZNINE (tib.Tongpanji, san. Šunjata), otkriva kako ništa ne postoji samo po sebi, već se rađa iz određenih okolnosti. On opisuje krajnju prirodu (suštinu) svega spoljašnjeg i unutrašnjeg. Iako Prazninu možemo spontano, na tren, prepoznati u bljesku uvida između dve misli (najčešće u veoma neuobičajenim situacijama da bismo je razumeli kroz pojmove i koncepte), neophodno je beskrajno strpljenje i prava mentalna akrobatika. Na svu sreću u tom traganju mogu se uposliti skupa svi delići našeg uma integrisani kroz potpuno iskustvo meditacije, a intelektualna analiza fenomena može da pojasni, podstakne i čak obogati naš svakodnevni život. Ako se ne opterećujemo previše sporim radom sopstvenog uma, već se maksimalno okrenemo praksi, kvaliteti kao što su saosećanje, samopouzdanje i hrabrost, nadomestiće naš skromni IQ.

http://4.***************/_jjnSNE-Icn4/TLHlX2FVu6I/AAAAAAAAGI8/bthXn6KWBb0/s1600/Mahakala-yantra1.jpg
MAHAKALA YANTRA
 
Odvojili nas, pa nas zalepili :D

- - - - - - - - - -

836. Darovi dobrote u nama

Buda nas je ohrabrivao da mislimo o dobrim stvarima koje su za nas učinili naši roditelji ili učitelji, prijatelji, bilo ko drugi; da to radimo namerno, da negujemo u sebi, umesto što dopuštamo da se to događa slučajno.

Ađahn Sumedho


dsc_0023_300dpi.jpg
 
Jel sad treba da u'vatimo deset razlika? :D

--------------------------------------


838. Budi spreman za promenu

Budi spreman za bilo kakvu promenu koja se može pojaviti, fizičku ili mentalnu, kao i za one oko tebe. Ako insistiramo da promena treba da se odvija prema našim željama, tada nas svaka promena koja ih ne sledi vodi u patnju. Ali ako shvatimo da je takva priroda života, da se on menja i da mi ne kontrolišemo taj proces, ako smo otvoreni za svaku moguću promenu, u nama ili oko nas, tada će rezultat biti sloboda.

Prema Budi, ova činjenica promene i nepostojanosti, kao i ideja nepostojanja trajnog sopstva jesu tesno povezane, međusobno zavisne. On je to obrazlagao na vrlo zanimljiv način. Ako nešto posedujemo, ako zaista postoji ego, sopstvo, tada bismo bili u stanju da mu naređujemo. Stvari bi trebalo da se odvijaju prema mojim željama. Neka moje telo ostane večno mlado! Neka moj um bude uvek ispunjen ljubavlju! Ali, pošto ne postoji trajno sopstvo, ego, mi to ne možemo da mu naredimo. Dakle, na osnovu činjenice da se sve menja možemo da uvidimo da ne postoji nekakav trajni entitet u nama, nema nekakvog aktera, već samo proces promene, koja se odvija sam od sebe.

Zanimljivo je da kad god postoji patnja, razlog patnje je to što očekujete da stvari budu u skladu sa vašim željama, a vaše želje, moje želje, jesu posledica osećaja da ste Neko. Zato, kada sutra krenete da patite, jednostavno utvrdite šta je ideja, šta je model za koji ste se vezali i koji se sada menja. Uvek je to neka ideja kako bi nešto trebalo da bude, kako mora da bude u skladu sa zamisli koju je stvorilo sopstvo.

Godwin Samaratne
 
Nije utihnuli mudrac onaj ko ćuti,
ako je pun zabluda i neizvežban,
već onaj ko i korisno i štetno,
tačno odmerava, kao da u ruci vagu drži.
Ko prozre oba sveta, unutrašnji i spoljašnji,
taj se utihnulim mudracem zove.

Dhammapada, stihovi 268-269

Buda je govorio o zadovoljenosti i koristi koja dolazi od življenja na tihim i lepim mestima.
Manje podražaja za čula može nam pomoći na putu ka slobodi od neznanja. Međutim,
on time nije hteo da nam kaže kako treba da budemo protiv sveta čula. Ađan Ča često
je govorio: „Ako nisi u stanju da vežbaš u gradu, tada nećeš moći da vežbaš ni u šumi.“
Takođe bi dodao: „Ako nisu u stanju da vežbaš kad si bolestan, tada nisi u stanju da
vežbaš ni kad si zdrav.“ Drugim rečima, sve je naša praksa; uključujući i taj osećaj da
nismo u stanju da vežbamo sa „tim“. To je mudrost koja prepoznaje istinu.

Ađan Munindo
 
839. Pojmovi

Svesnost nam pomaže da prepoznamo stvari koje dođu u polje naše percepcije, tako da uz pomoć nje možemo da vidimo na koji način se javlja opažanje zahvaljujući čulima. U tom procesu interakcije sa spoljašnjim svetom vidimo kako opažaji podstiču nastanak pojmova, a pojmovi podstiču nastanak naše patnje i naših problema. Vrlo je zanimljivo posmatrati taj proces.

Kada nešto vidimo, istog trenutka jave se asocijacije u nama, a iz naših prošlih asocijacija, naših sviđanja i nesviđanja, nastaju i naša poistovećivanja: sve će naše žudnje iz toga nastati, naš ego, a isto tako i naša predubeđenja i predrasude. Sve to nastaje, sprečavajući nas da stvari vidimo upravo onakvim kakve jesu, bez iskrivljavanja. Ovo je vrlo važna i zanimljiva oblast posmatranja u vezi sa funkcijom percepcije.

Uzmimo na primer hranu: vrlo je zanimljivo pronaći u kojem trenutku mi okusimo hranu. U određenom smislu, to je kada je prvi put vidimo; a tek potom počnemo da je jedemo, zajedno sa svim prošlim asocijacijama, sa privlačnostima i odbojnostima. Čak i pre nego što smo počeli da jedemo, mi smo mentalno već okusili svoju hranu. Ovo je primer kako percepcija podstiče nastanak pojmova ili kako predubeđenja nastaju.

Godwin Samararatne
 
PUN MESEC – Utorak, 17. decembar 2013.

Izvan kontrole

Napustio je i dopadljivost i odbojnost,
ohlađen, bez gomilanja,
pobednik nad čitavim svetom, heroj,
njega ja bramanom zovem.

Dhammapada, 418


Sviđanje i nesviđanje se mogu dogoditi tako brzo, osećamo da ih ne kontrolišemo. Neko kaže nešto prijatno i ta osoba nam se dopada. Neko drugi kaže nešto uvredljivo i mi ga ne volimo. Možda i jeste istina da ne možemo zaustaviti nastanak sviđanja i nesviđanja, ali ako malo usporimo, primetićemo da postoji izbor: hoćemo li ih slediti ili ne -- hoćemo li od njih načiniti "ja". Kada je svesnost učvršćena, sviđanje i nesviđanje možemo videti kao pokrete koji se događaju u jednoj široj stvarnosti. Šta je ta stvarnost?

S ljubavlju,
monah Munindo
 
Važno je iskusiti, a ne verovati. A da bi nam se to dogodilo,
moramo biti sa svojom pažnjom... i to je prvi korak kojim
stupamo na Plemeniti osmostruki put... Svesnost je ključ
razumevanja, jer bez nje nismo u stanju da vidimo suštinu
bilo koje stvari.

Ayya Khema, Awake and Aware.
 
To što smo i vi i ja morali da pređemo
mukotrpno dug put možemo zahvaliti tome
što nismo otkrili, nismo shvatili četiri istine. Koje četiri?
To su: plemenita istina o patnji, plemenita istina
o nastanku patnje, plemenita istina o prestanku patnje i
plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje.


(Digha nikaya, 16)
 
"Želje vezane za osnovne nužnosti života moguće je zadovoljiti, dok sebične
želje nije moguće bilo kada umiriti. One ne izviru iz hemije tela, već su čiste
mentalne konstrukcije – biti sve više i više, imati sve više i više: novca, moći,
ugleda, ljubavi; preteći i zaseniti sve druge, biti naj-naj. To je jedan nemoguć
san, koji i ako se ostvari neće sobom doneti ni spokojstvo ni trajnu sreću.
Pohlepni, ljubomorni, zavidljivi nikada ne mogu biti zadovoljni, jer njihovo
nezadovoljstvo i nesreća ne izviru iz bilo kakve stvarne uskraćenosti u
pogledu nečeg neophodnog za život, već iz nedostataka i deformacija
njihovog karaktera".

("Metta")
 
Dalai Lama je na pitanje šta ga je najviše iznenadilo o čovečanstvu odgovorio: “Čovek... jer on žrtvuje svoje zdravlje kako bi zaradio novac... Onda žrtvuje novac kako bi ozdravio, a onda je toliko zabrinut za budućnost da ne uživa u sadašnjosti... Rezultat toga je da ne živi ni u sadašnjosti ni u budućnosti... živi kao da nikada neće umreti, a potom umire kao da nikada nije stvarno živeo.” Namaste.
 

Back
Top