Битка код Сиска 1593

[Ride the lightning]

Godine 1522. Otomani dvaput razbijeni kod Klisa - dvostrukli poraz Otomana
Opsada Krupe 1522. Otomani razbijeni sa sedam tisuća otomanskih vojnika vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Krupa
Godine 1523. pošto nisu mogli osvojit Knin regionalnim snagama kreće carska vojska direktno iz Carigrada na Knin , čime otomanske trupe kod Knina narastaju na 25 000 vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Knin
1523. Otomani razbijeni kod Klisa i lijepo piše u članku da napada sultanova carska armija, dakle - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Klis
Opsada Jajca 1525. i prodor hrvatskih snaga do Jajca kojim je opsada razbijena - poraz Otomana
Napad na Osijek 1526. i njegovo uspješno osvajanje - otomanska pobjeda
Bitka na Mohačkom polju 1526. Od tri vojske sa dvije su upravljali Hrvati, ali hrvatsku vojsku pod knezom Krstom Frankopanom Ugari nisu dočekali nego su sami ušli u bitku što se smatra jednom od večih grešaka koja je dovela do ugarske katastrofe, dok su Hrvati Ivana Zapolje ostali sa transilvanijskim postrojbama. Pričuvnim hrvatskim postrojbama zapovjedao je senjski kapetan Grgur iz plemićke obitelji Orlovića. Iz svega nije jasno jesu li hrvatske posrojbe uopće sudjelovale u bitci - pobjeda Otomana
Godine 1526. Otomani razbijeni kod Klisa, ako je carska armija napadala prije pitamo se kakva je bila ova za koju nema podatak - poraz Otomana
Opsada Jajca - pobjeda Otomana
Godine 1528. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana
Otomani ogromnom vojskom upali u Liku 1530. i slijedi opsada brinjske tvrđave - poraz Otomana
Godine 1531. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana
Godine 1532. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana
Hrvati upali u Ugarsku 1532. i zauzeli Kiseg, slijedi opsada Kisega od strane 140 000 otomanskih vojnika, hrvatski ban Jurišić zaustavio ovime napad na Beč - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Güns
Godine 1534. Otomani razbijeni kod Klisa unatoč višemjesečnoj opsadi i topovskoj konstantnoj kanonadi - poraz Otomana
Godine 1535. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana
Godine 1536. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana
Godine 1536. Otomani iste godine započeli još jednom opsadu koja će trajat do pada Klisa 1537. ne znamo ukupne snage završne ofanzive, ali znamo da su samo otomanska pojačanja brojala 8000 vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Klis
Otomani godine 1536. vrše opsadu Požege i još nekih utvrda i osvajaju ih - pobjeda Otomana
Bitka kod Đakova 1537. jedina ozbiljna intervencija habsburških snaga u Hrvatskoj gdje su sa 24 000 habsburških vojnika brutalno poraženi od samo 8000 otomanskih vojnika i to na način da su imali 20 000 mrtvih habsburših vojnika, pa je bitka ostala zapamćena kao "austrijski Mohač" nakon kojega se Austrijanci više nikada u tom dijelu povijesti nisu oporavili za intervenciju van Austrije, nego su se buksali u Beču i navijali za drage Hrvate...
Otomani 1538. zauzeli Dubicu - pobjeda Otomana
Godine 1540. Hrvati oslobodili Jasenovac - poraz Otomana
Godine 1540. Turci vrše opsadu Zrina u pounju, ne mješati ovo s Novim Zrinom - poraz Otomana
Godine 1543. Otomani provalili u Slavoniju i osvojili Čazmu, Valpovo, Pakrac, Orahovicu, Voćin i Bijelu Stijenu - pobjeda Otomana
24.08.1543. god. - Ban Petar Keglević, Juraj Frankopan-Slunjski, Stjepan Blagajski i Nikola Frankopan-Tržački zajedno s braniteljima Otočca u bitci nedaleko od Otočca potukli su tursku vojsku koja se vraćala iz Kranjske s plijenom - poraz Otomana
Godine 1544. Otomani provalili u Božjakovinu i nanijeli nam poraz kod Konjščine. Usprkos neuspješne opsade Ustilonje osvojili su Moslavinu - pobjeda Otomana
1544. god. - Krajiška vojska pokušala je ljeti 1544. godine u silovitom napadu zauzeti tursku Udbinu, ali bez uspjeha. Tom prilikom dio turske Udbine bio je spaljen, a poginulo je i nekoliko stotina balkanskih Vlaha koji su branili ovo tursko uporište - pobjeda Otomana
Godine 1549. prva bitka kod Slunja - poraz Otomana
Godine 1550. velika turska ofanziva bez ikakvih rezultata - poraz Otomana
Godine 1552. Otomani osvojili Viroviticu i po drugi put osvojili Čazmu, Moslavinu i Kostajnicu - pobjeda Otomana
Bitka kod Đurđevca 1554. - poraz Otomana
Godine 1556. prva bitka kod Sigeta u koju su upali Hrvati, Turci je opsjedaju s 10 000 vojnika i razbijeni su potpuno - poraz Otomana
Opsada Zagreba 1557. i teški turski poraz u spomen na koji top svaki dan puca u Zagrebu i danas točno u podne - poraz Otomana
1559. god. - Htjedoše Turci osvojiti Drežnik, ali ih krajiški podpukovnik Hervart Auersperg među Drežnikom i Bišćem hametom potuče - poraz Otomana
Godine 1559. bitka kod Klane i veliki poraz Turaka - poraz Otomana
Bitka kod Žirovice 1560. - poraz Otomana
Bitka kod Hrastovice 1561. gdje je nekoliko stotina hrvatskih vojnika potuklo nekoliko tisuća Otomanskih vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Hrastovica
Bitka kod Slatine 1562. - poraz Otomana
Bitka kod Obreške 1565. gdje je 4000 hrvatskih vojnika potuklo čak 12 000 Otomanskih vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Obreska
Opsada Krupe 1565. sa 12 000 Otomanskih vojnika protiv preostalih iscrpljenih 28 Hrvata koji se nisu htjeli predati nego su izjahali u smrt - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Krupa
Godine 1566. Bitka kod Šikloša, 3000 Hrvata upalo u Ugarsku i porazilo Otomansku vojsku na putu za Beč kod Šikloša, drsko pogubili zarobljenog Sulejmanovog milljenika Senjak Bega - poraz Otomana
Godine 1566. Druga Bitka na Sigetu, Otomani sa najvećom vojskom ikad od 100 000 - 300 000 vojnika osvojili Siget i ubili sve Hrvate, ali sami imali 30 000 mrtvih, pa sa ranjenima brojka izbačenih iz stroja doseže i do 100 000 izbačenih iz stroja, nakon čega je Sulejman Veličanstveni najveći otomanski vladar ikad krepo od živčanog sloma, a europa obranjena. Povijest je pamti kao "bitku koja je spasila civilizaciju" pošto se nikada Otomani nisu više skupili u tako velikom broju i nikada protiv sebe nisu imali slabije konsolidirane protivnike (jer su Ugari tada iznenada prešli na stranu Otomana...), pa je europa bila potpuno nespremna i na koljenima spremna da se pokori kao Ugari...
https://www.warhistoryonline.com/ancient-history/battle-saved-civilization-szigetvar-1566.html

 

[Ride the lightning]

1569. god. - Senjski uskoci pokrenuše vojnu na Perušić, savladaše tursku vojsku od 2800 vojnika, ali utvrdu nisu mogli zauzeti - neriješeno
1574.-1576. god. - Turci su zauzeli područje južno od Slunja što je uzrokovalo veliko iseljavanje stanovništva - pobjeda Otomana
Godine 1575. zabilježeno je 60 otomanskih inkurzija u hrvatski teritorij Sultana Murada III. ništa nisu osvojili - poraz Otomana
Godine 1576. Turci razbijeni pored Gvozdanskog sa 7000 otomanskih vojnika, a onda doživjeli i poraz na Gvozdanskom u neuspjeloj trodnevnoj opsadi - dvostruki poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Gvozdansko
1577. Otomani osvojili Gvozdansko sa 12 000 otomanskih vojnika protiv 300 hrvatskih vojnika koji su se borili do zadnjeg - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Gvozdansko
1578. god. - 9.000 naoružanih Hrvata iz Krajine je otišlo u obranu Bihaća jer je izostala obećana kraljevska pomoć. Potukli su nadmoćnije Turke i tako privremeno zaustavili njihovo napredovanje - poraz Otomana
22.05.1578. god. - Vrhovni kapetan Hrvatske krajine Ivan Fernberger u bici kod Drežnika potukao je tursku vojsku (oko 2000 vojnika) koji su se vraćali s pljačkaškog pohoda u Kranjskoj - poraz Otomana
Druga bitka kod Slunja 1584. Hrvati sa 2000 vojnika nanijeli katastrofalan poraz Otomanskoj vojsci od 9000 vojnika, tako da su Otomani imali 4000 mrtvih - poraz Otomana
Bitka kod Bresta 1592. Otomani sa 8000 vojnika porazili 3000 hrvatskih vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Brest_(1592)
Opsada Bihaća 1592. Otomani ga osvajaju - pobjeda Otomana
Bitka kod Siska 1593. Hrvati sa 4000 vojnika uz pomoć 2000 habsburških vojnika porazili 16 000 Otomanskih vojnika, od čega 8000 Otomana mrtvo
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Sisak
Otomani 1593. ponovo napadaju Sisak i osvajaju ga - pobjeda Otomana
Godine 1594. Hrvati oslobađaju Sisak i Petrinju - poraz Otomana
Godine 1595. Hrvati nakratko gube Petrinju pa je opet oslobađaju - pobjeda i poraz Otomana
Druga bitka kod Bresta 1596. Hrvati sa 6000 vojnika pored siska porazili Otomane sa 8000 vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Brest_(1592)
1603. Otomansko-tatarska vojska sa 16 000 vojnika napada Varaždin, ali ih ban Trakoščanski razbija, te kreće hrvatski kontraudar u Ugarsku gdje ih razbija još jednom kod Kermieda skupa s ugarskim antihrvatskim protestantima, tzv. Bočkajevcima, nakon čega Otomani traže mir i u znak mira koji traže sami Hrvatima vraćaju Čazmu, Moslavinu, Petrinju i Rovišće - dvostruki poraz Otomana
23.09.1623. god. - Otomani su krenuli s 6000 vojnika na Otočac. 23.09.1623. god. stigli su pod Otočac. ali ga nisu napali. Otišli su osvojiti Prozor ali ih je 24.09.1623. god. porazio Vuk Frankopan i Sigismund Gusić koji su došli u pomoć iz Senja - poraz Otomana
Bitka kod Velike Kaniže 1637. Hrvati napali Otomane u Ugarskoj - neriješeno
1642. god. - Kod Otočca su teško poraženi Turci. Hrvate su predvodili Petar Keglević, Juraj Frankopan Slunjski, Stjepan Blagojski i Nikola Frankopan Tržački. To je jedna od presudnih bitaka na području Gacke koje su zaustavile Turke - Poraz Otomana
Treća bitka za Slunj 1649. - poraz Otomana
1651. god. - Senjski kapetan Petar grof Zrinski poduzeo je pohod na tursku Liku kada su porobili Široku kulu - poraz Otomana
1651. Bitka kod Kostajnice - Hrvati sa 2000 vojnika napali Turke i dvaput ih porazili, pobili 250 Turaka - poraz Otomana
1655. god. - Predvođeni grofom Petrom Zrinskim, Hrvati su prodrli do Korenice i vratili se s velikim plijenom. Te godine su dva puta pobijedili Turke. Turci su htjeli osvojiti Perušić ali ga je obranio Petar Zrinski. Iste godine je bilo nekoliko sukoba s Turcima u blizini Otočca. Zapovjednik krajiške posade u Otočcu bio je Andrija Gusić. Hrvati su se uspjeli obraniti - niz otomanskih poraza
1655. god. - Potukao je Petar Zrinski Turke kod Visibabe (Stari Perušić blizu Vrhovina), poznato kao "Bitka kod Perušiča" a nakon toga poharao Korenicu i sve turske posjede - dvostruki poraz Otomana
1657. god. - 1657. god. - Otočani i Senjani su na Gusić polju potukli 6000 Turaka koji su porobili Brezovac, Rudopolje, Vrhovine i Dabar - poraz Otomana
1659. god. - Potukao je Petar Zrinski Turke kod Senja koji su ponovo pokušali razbit i presijeć Hrvatsku kod Senja - poraz Otomana
1661. god. - Razorio je Petar Zrinski veliku tvrđavu (toranj na tri kata) u Širokoj Kuli i opustošio cijelo naselje. Razorio i susjedni Grebenar - poraz Otomana
Veličanstvena bitka kod Jurjevih stijena 1663. Hrvati sa 2500 vojnika smlatili Otomansku vojsku od 10 000 otomanskih vojnika - poraz Otomana
1663. god. - Pokrenut je prvi veliki protuturski rat. Petar Zrinski je provalio u Bosnu do Bihaća i porušio turske utvrde i domogao se bogatog plijena, kad su se Turci ukorijenili u Bosni više smo mi njih pljačkali nego oni nas - poraz Otomana
Bitka za Novi Zrin 1664. - Hrvati sa 3000 vojnika izvukli neriješeno protiv 100 000 Otomanskih vojnika, i tako prisilili Otomane da odustanu od velike ofanzive na Hrvatsku iz pravca Ugarske jer su Otomani imali 10 000 mrtvih vojnika - neriješeno, a zapravo jedan najtežih Otomanskih poraza
https://military.wikia.org/wiki/Siege_of_Novi_Zrin_(1664)
Spaljivanje strateški najvažnijeg mosta u europi, na Dravi gdje su hrvatske postrojbe potukle Otomane kod Osijeka 1664. - poraz Otomana
Godine 1689. Lika oslobođena prodorom hrvatske vojske pod koordinacijom popa Mesića - Otomanski poraz
Bitka za Cetingrad 1790.godine. 4000 hrvatskih i habsburških vojnika razbilo je 2000 Otomanskih vojnika, pri čemu su ih ubili 1000 i oslobodili Cetingrad - poraz Otomana

 

[Povijest]

Ne, bitka za Sisak deo je pet vekova dugog rata u kojem su Hrvati porazili Turke i Srbe - pošteno je da priznamo da smo mi Srbi ratovali isključivo na turskoj strani.
Od Stefana Lazarevića do hrvatsko-austrijske okupacije Srbije u 18. veku mi Srbi smo uvek bili na strani Turaka.

Posledica toga su i ovakve teme, gde moderacija tiho gura ljude koji su u stanju da svesno lažu, pričajući kao da je bilo obrnuto.
Naša izdaja hrišćanske vere i napad sa Turcima na Konstantinopol - srpski sveti grad - je rana koja ne zaceleva.

Srbi protiv Turaka:

http://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Dubravnica

Hrvati protiv Turaka:

http://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Krbava_Field

 

[Ride the lightning]

I dalje govorimo da su to velike snage. Hrvatsko-slovensko-njemačka vojska kod Siska 1593 je sastavljena samo od profesionalaca.

Sastavljena je od Hrvata.
Gotovo isključivo od Hrvata.
Zagreb je na brzinu okupio te snage, sem Slovenaca ostali su bili Hrvati iz Austrije i Mađarske.

 

[Ride the lightning]

Srbi protiv Turaka:

http://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Dubravnica

Hrvati protiv Turaka:

http://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Krbava_Field

Pa ne može se porediti hrvatsko i srpsko ratovanje protiv Turaka.
Hrvati su tata kad je u pitanju borba s Turcima, kako za nas Srbe, tako i za ostatak sveta.

 

[Лекизан]

Sastavljena je od Hrvata.
Gotovo isključivo od Hrvata.
Zagreb je na brzinu okupio te snage, sem Slovenaca ostali su bili Hrvati iz Austrije i Mađarske.

Колико је то Хрвата било, и којих Хрвата?

 

[Ovi jedan]

Mislim da bi tema Hrvatsko-osmanlijski ratovi bila jako interesantna jer smo imali brojne okršaje da bi mogli svaki dan slavit neku bitku. Skupi se toga u 500 godina.

 

[radoznao_62]

Mislim da bi tema Hrvatsko-osmanlijski ratovi bila jako interesantna jer smo imali brojne okršaje da bi mogli svaki dan slavit neku bitku. Skupi se toga u 500 godina.

Objektivno gledajući povijesno sjećanje je ostavilo 2025. malo toga. Teške bitke, najveće pomicanje stanovništva u povijesti ovih krajeva, promjene granica, stvaranje današnjih granica (BiH ne postojala da nije bilo turskih osvajanja), desetak riječi u jeziku. Kada nastane neka kastastrofa kao potres, prvo Turci u Hrvatsku šalju pomoć. Nešto je malo drugačija priča s Hrvatima u BiH i njihovim povijesnim sjećanjem.

Ali da zaustaviš čovjeka u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku i da ih pitaš da nabroji pet bitaka s Osmanlijama na teritoriju današnje Hrvatske, pitanje da li bi se netko prisjetio Krbave.

 

[Ovi jedan]

Objektivno gledajući povijesno sjećanje je ostavilo 2025. malo toga. Teške bitke, najveće pomicanje stanovništva u povijesti ovih krajeva, promjene granica, stvaranje današnjih granica (BiH ne postojala da nije bilo turskih osvajanja), desetak riječi u jeziku. Kada nastane neka kastastrofa kao potres, prvo Turci u Hrvatsku šalju pomoć. Nešto je malo drugačija priča s Hrvatima u BiH i njihovim povijesnim sjećanjem.

Ali da zaustaviš čovjeka u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku i da ih pitaš da nabroji pet bitaka s Osmanlijama na teritoriju današnje Hrvatske, pitanje da li bi se netko prisjetio Krbave.

Više naših zna za bitku na Kosovu polju nego neku našu

I tu se ponabolje vidi koliko je ta njihova propaganda jaka jer su od jedne bitke napravili toliki mit da je zasjenilo naš stogodišnji rat s tim istim Osmanlijama i još nebrojeno bitaka van njega u kojima smo sudjelovali..

PS manje više sve bitke sami ili s Mađarima, a komšije jedan put dale ruke u ovoj Kampanji i to je bilo sve od njih u ovih sto godina naših direktnih okršaja s Osmanlijama.



A vidite ove bitke i šta kažu stranci za nju https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Gvozdansko

Osmanska vojska opsjedala je Gvozdansko 3. listopada, čiji je garnizon brojao 300 vojnika i rudara, pod zapovjedništvom Damjana Doktorovića i još trojice hrvatskih kapetana. Zauzimanjem obližnje utvrde Zrin 20. prosinca, Gvozdansko je ostalo potpuno izolirano. Zbog nedostatka trupa nije bilo pokušaja oslobađanja Gvozdanskog.

Završna faza opsade započela je početkom siječnja 1578. U opsadi je sudjelovalo oko 5000 osmanlijskih vojnika, a sličan broj bio je postavljen na prilazima Gvozdansku. Pozivi na predaju utvrde odbijeni su. Tri velika osmanlijska napada odbijena su od 10. do 12. siječnja. Do posljednjeg dana opsade, 13. siječnja, cijeli hrvatski garnizon bio je mrtav, a osmanske snage ušle su u utvrdu rano ujutro.

Tri miseca se naših 300 vojnika i rudara opire vojsci od 10 tisuća Osmanlija i odbija im se predat nego se bore do kraja

 

[Ride the lightning]

Колико је то Хрвата било, и којих Хрвата?

Koji je tvoj stav o naslovu teme?
Naime, ti si moderator i sama činjenica da dozvoljavaš ovu lakrdiju od teme pokazuje da želiš nekome drugome pustit da odrađuje prljav posao, dok se ti praviš da nemaš veze s ovom laži.
A kako nemaš veze kad ti guraš temu?

Odgovori na pitanje:
Koji je to argument na temelju kojeg dozvoljavaš postojanje ove teme, koja propagira jasnu, namernu i očitu laž?


.

 

[Лички гусар]

Koji je tvoj stav o naslovu teme?
Naime, ti si moderator i sama činjenica da dozvoljavaš ovu lakrdiju od teme pokazuje da želiš nekome drugome pustit da odrađuje prljav posao, dok se ti praviš da nemaš veze s ovom laži.
A kako nemaš veze kad ti guraš temu?

Odgovori na pitanje:
Koji je to argument na temelju kojeg dozvoljavaš postojanje ove teme, koja propagira jasnu, namernu i očitu laž?


.

ко и ти што пропагираш да је то све хрватско
војска која је учествовала била је састављена од Крањаца, Аустријанаца, Мађара и Срба и Хрвата. ако се добро сјећам Крањаца је највише било..

 

[Zagor92]

ко и ти што пропагираш да је то све хрватско
војска која је учествовала била је састављена од Крањаца, Аустријанаца, Мађара и Срба и Хрвата. ако се добро сјећам Крањаца је највише било..

https://warhistory.org/@msw/article/battle-of-sisak-1593

Srbi se ne spominju ni kao pojam.
Jesu Srbi isto sudjelovali u bitci za Midway?

 

[Лекизан]

Koji je tvoj stav o naslovu teme?
Naime, ti si moderator i sama činjenica da dozvoljavaš ovu lakrdiju od teme pokazuje da želiš nekome drugome pustit da odrađuje prljav posao, dok se ti praviš da nemaš veze s ovom laži.
A kako nemaš veze kad ti guraš temu?

Odgovori na pitanje:
Koji je to argument na temelju kojeg dozvoljavaš postojanje ove teme, koja propagira jasnu, namernu i očitu laž?


.

Одговори ми на питање прво.

 

[radoznao_62]

Više naših zna za bitku na Kosovu polju nego neku našu

I tu se ponabolje vidi koliko je ta njihova propaganda jaka jer su od jedne bitke napravili toliki mit da je zasjenilo naš stogodišnji rat s tim istim Osmanlijama i još nebrojeno bitaka van njega u kojima smo sudjelovali..


Pogledajte prilog 1779388
PS manje više sve bitke sami ili s Mađarima, a komšije jedan put dale ruke u ovoj Kampanji i to je bilo sve od njih u ovih sto godina naših direktnih okršaja s Osmanlijama.



A vidite ove bitke i šta kažu stranci za nju https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Gvozdansko

Osmanska vojska opsjedala je Gvozdansko 3. listopada, čiji je garnizon brojao 300 vojnika i rudara, pod zapovjedništvom Damjana Doktorovića i još trojice hrvatskih kapetana. Zauzimanjem obližnje utvrde Zrin 20. prosinca, Gvozdansko je ostalo potpuno izolirano. Zbog nedostatka trupa nije bilo pokušaja oslobađanja Gvozdanskog.

Završna faza opsade započela je početkom siječnja 1578. U opsadi je sudjelovalo oko 5000 osmanlijskih vojnika, a sličan broj bio je postavljen na prilazima Gvozdansku. Pozivi na predaju utvrde odbijeni su. Tri velika osmanlijska napada odbijena su od 10. do 12. siječnja. Do posljednjeg dana opsade, 13. siječnja, cijeli hrvatski garnizon bio je mrtav, a osmanske snage ušle su u utvrdu rano ujutro.
Pogledajte prilog 1779389

Tri miseca se naših 300 vojnika i rudara opire vojsci od 10 tisuća Osmanlija i odbija im se predat nego se bore do kraja

Borili su se junački, nekad pobijedili junački, neki poginuli junački, a neki kao kanonik Filipović prešli na islam pa si u dvadesetom stoljeću dobio Muhameda Tunju Filipovića, najvećeg hrvatomrsca u BiH.

Zanimljivo je koliko narodne predaje vezano uz Turke (Kačića Miošića nam čiji kip stoji u istoj ravnini s Jelačićem u Zagrebu), ali da nema Thompsona i pokoje njegove pjesme, pokrio bi sve zaborav. Čudesno.

 

[Mrkalj]

Dakle,"stari hrvatski grad Petrinja" izmaštan je s istim ciljem i na isti način kao i " hrvatski kraljevi" Toma,Trpiguz i Držikur.

Svi gorenavedeni na okupu, pričešće primaju od Svete Gospe bogorodice Marije, kraljice Hrvata:

 

[Mrkalj]

Ta informacija, da je jedan Srbin osnivač grada koji se razvio nadomak Zagreba, "koji se golim okom vidi sa Slemena" pekla ih je decenijama, pa su za vreme Pavelića podmetnuli falsifikat da je postojala Petrinja u 13. veku, tobožnju povelju Bele IV da je Petrinji dodeljen status slobodnog kraljevskog grada u 13. veku. Kako je došla (u NDH 1941.) ta povelja je i otišla (u NDH 1945.); zvanično: "izgubljena je", ali su njene tekovine ušle u hrvatsku istoriografiju i ukorenile se toliko snažno da su, u odsustvu arheoloških tragova, tu "Staru Petrinju" smestili na drugo mesto, 30 km dalje od Petrinje te i do danas tu tzv. "Staru Petrinju" traže entuzijasti kao što traže Homerovu Troju.

Dakle, 1941. je rođena i nametnuta ta politički eksploitabilna ideja: "Petrinja je stari hrvatski grad" - a vidimo da je osnovao Srbin Nikola Predojević, po kojem bi trebalo da nazovu glavnu ulicu u toj varoši. Rezultat tog povijesnog narativa: etničko čišćenje Srba je "povijesno" opravdano. Ustaše su brozovci uklonili, ali su ustaške tekovine preživele u udžbenicima "povijesti", ali i "istorije", preživele i 1945. pa žive sve do danas.

Ovo je samo jedan mali odsečak koji izuzetno paradigmatično odslikava hrvatski koncept "povijesti" u kontekstu "znanosti" i takvih primera "povijest" je prepuna. Ono što je u Aleksandroslaviji i Brozoslaviji bilo naslonjeno na hrvatske institucionalne i mejnstrim laži bilo je srpsko istoriografsko ćutanje zarad mira u kući i isplativa lenjost naspram realno opasne istinoljubivosti.

 

[Mej bregami]

Od gradnje turske utvrde i mosta u Petrinji potkraj 16.st. došlo se do toga da je time Srbin osnovao Petrinju koja se kroz razne dokumente provlači od početka 13.st.

 

[Mrkalj]

Petrinju koja se kroz razne dokumente provlači od početka 13.st.

Zamisli kad bi tebi neko prodao priču - "Krapina je osnovana pre 900 godina, ali se nalazila 50 kilometara uzvodno jer je na mestu današnje Krapine bila prašuma, pri čemu je ime grada, ustvari, ime reke koja tuda protiče - Krapina."

Ili, ako se ti zoveš, recimo Dudek, da te neko nabedi da si rođen pre 140 godina jer je 50 kilometara uzvodno živeo jedan Dudek kojem je Kuen Hedervari overio krštenicu.

Isti je slučaj sa imenom reke Petrinja/Petrina po kojoj je varoš Petrinja dobila ime dok je originalno ime bilo Novi Grad (na turskom Jeni Hisar).

 

[Mej bregami]

Zamisli kad bi tebi neko prodao priču - "Krapina je osnovana pre 900 godina, ali se nalazila 50 kilometara uzvodno jer je na mestu današnje Krapine bila prašuma, pri čemu je ime grada, ustvari, ime reke koja tuda protiče - Krapina."

Ili, ako se ti zoveš, recimo Dudek, da te neko nabedi da si rođen pre 140 godina jer je 50 kilometara uzvodno živeo jedan Dudek kojem je Kuen Hedervari overio krštenicu.

Isti je slučaj sa imenom reke Petrinja/Petrina po kojoj je varoš Petrinja dobila ime dok je originalno ime bilo Novi Grad (na turskom Jeni Hisar).

Hisar znači tvrđava, nikakav grad. Postojala ni dvije godine.
Petrinja postoji svakako duže od prvog spominjanja 1201.
To što se vremenom lokacija prilikom ponovne izgradnje nakon uništenja pomaknula nekih dva do deset kilometara, u zavisnosti gdje se pretpostavlja da je bila stara Petrinja, na pogodnije mjesto za obranu od Turaka, nije ništa neobično.

 

[Mrkalj]

Hisar znači tvrđava, nikakav grad.

Dudek, kad god ne znaš srpski ti pitaj HJP:

Ništa ne znaš - ni ti ni "ovi jedan" Vlaj iz Zagore što ti udeljuje komplimente. Grad je prvobitno i označavao utvrđenje; up. Golubački grad. U tom korenu se i poima gradska zidina. Tek kasnije, u 17. veku sa upotrebom barutnog oružja zidine gube značaj i grad poprima oblik onoga što liči na današnji grad, odnosno na ono što danas smatramo gradom.

 

[Mej bregami]

Dudek, kad god ne znaš srpski ti pitaj HJP:

Pogledajte prilog 1780705
Ništa ne znaš - ni ti ni "ovi jedan" Vlaj iz Zagore što ti udeljuje komplimente. Grad je prvobitno i označavao utvrđenje; up. Golubački grad. U tom korenu se i poima gradska zidina. Tek kasnije, u 17. veku sa upotrebom barutnog oružja zidine gube značaj i grad poprima oblik onoga što liči na današnji grad, odnosno na ono što danas smatramo gradom.

Hasan paša Predojević je dao 1592. napraviti most preko Kupe i omanju utvrdu kraj njega za zaštitu. On stradava sljedece godine kod Siska, utvrda se spaljuje 1594. Turci će još kroz 1595. pokušavati povratiti područje gdje je bila ta spaljena utvrda, ali im neće poći za rukom.
Znači Turci nisu imali vremena da se osigura utvrda, kamoli izgradi grad.

 

[Mrkalj]

Hasan paša Predojević je dao 1592. napraviti most preko Kupe i omanju utvrdu kraj njega za zaštitu. On stradava sljedece godine kod Siska, utvrda se spaljuje 1594. Turci će još kroz 1595. pokušavati povratiti područje gdje je bila ta spaljena utvrda, ali im neće poći za rukom.
Znači Turci nisu imali vremena da se osigura utvrda, kamoli izgradi grad.

Ovo je druga tema, a izbegao si da napišeš u čemu je poenta kako bi prikrio da si promenio temu.

U čemu je tvoja poenta?

 

[Mej bregami]

Ovo je druga tema, a izbegao si da napišeš u čemu je poenta kako bi prikrio da si promenio temu.

U čemu je tvoja poenta?

Zna se što je tema, dok postavljač fantazira o srpskoj pobjedi kod Siska, ti fantaziraš kako su Srbi osnivali gradove po Hrvatskoj. Gradove koji se spominju stoljećima prije pojave Srba na tom području i to na turskoj strani.

 

[Лекизан]

Zna se što je tema, dok postavljač fantazira o srpskoj pobjedi kod Siska, ti fantaziraš kako su Srbi osnivali gradove po Hrvatskoj. Gradove koji se spominju stoljećima prije pojave Srba na tom području i to na turskoj strani.

Pogledajte prilog 1780736

То ће бити сређено када се постављач врати из бана.
Док неки маштају да је тада Хрватска постојала и да су се Хрвати нешто питали.
Могли су да оснивају градове само по Хабзбуршкој монархији а не Хрватској као прво, као друго Предојевић је пореклом Србин по свему другом је Османлија.Као треће тема је о битки код Сиска а не о оснивању неких градова.

 

[Mej bregami]

То ће бити сређено када се постављач врати из бана.
Док неки маштају да је тада Хрватска постојала и да су се Хрвати нешто питали.
Могли су да оснивају градове само по Хабзбуршкој монархији а не Хрватској као прво, као друго Предојевић је пореклом Србин по свему другом је Османлија.Као треће тема је о битки код Сиска а не о оснивању неких градова.

Kako onda pišeš da je Srbin osnovao Petrinju, a sad da je Osmanlija. Imaš pamćenje zlatne ribice.