Битка код Сиска 1593

Ako Hrvatska nije postojala jer je bila u Habsburškoj Monarhiji jel to znači da ni druge države koje su bile dio te zajednice također nisu postojale dok su bile u njenom sastavu?
Постојала је као Хабзбуршка провинција, и они су је чак и обележили тако шаховницом, и то измештена са територије ране хрватске кнежевине.
Чешка и Угарска такође нису били државе у том периоду али су се Хабзбуршки владари на посебним церемонијама крунисали за краљеве Чешке и Угарске, за краљеве Хрватске нису никада што довољно говори о статусу тих регнума и Хрватске, која је уосталом део круне Светог Стефана још од раније.Јел треба још нешто.
 
Постојала је као Хабзбуршка провинција, и они су је чак и обележили тако шаховницом, и то измештена са територије ране хрватске кнежевине.
Чешка и Угарска такође нису били државе у том периоду али су се Хабзбуршки владари на посебним церемонијама крунисали за краљеве Чешке и Угарске, за краљеве Хрватске нису никада што довољно говори о статусу тих регнума и Хрватске, која је уосталом део круне Светог Стефана још од раније.Јел треба још нешто.
Drugim ričima za vrime HM nije postojala ni jedna država u Europi koja je u tom trenutku bila dio te zajednice jer bi se u suprotnom ta država zvala Austrija, Češka, Poljska, Mađarska ili Hrvatska, a ne HM. Samo me to zanimalo zahvaljujem.
 
Колико је то Хрвата било, и којих Хрвата?
Pa podaci su poznati, sve se zna tačno postrojbe, zapovednici i brojke
Evo tačni podaci, imaš ih na internetu na svim izvorima.
Pored 800 Hrvata koji su tedan dana lomili Turke u Sisku - njima su zapovedali Hrvati Blaž Đurak i Matija Finić - na zadnji dan bitke pojavila se grupa od 5000-6000 boraca iz Zagreba, gde su dve trećine bili Hrvati iz Hrvatske
Međutem, od stranih trupa također su mnogi bili Hrvati ili Beli Hrvati (naprimer Silesija), samo šta o tome nema tačnih podataka.

HRVATSKE TRUPE
Croatian Ban Tamás Erdődy set out to relieve the besieged town with 1,240 of his soldiers.
Stjepan Grasswein, commander of the Slavonian Krajina, with 400 horsemen,
Petar Erdődy with 500 Žumberak Uskoks,
Georg Sigismund Paradeiser, commanding 160 musketeers from Karlovac
Following Croatian captains were present with their armies:
Army of Ivan Draskovic,
Army of Benedict Thuroczy,
Army of Franjo Orehovački,
Army of Vuk of Druškovca
Army of Count Stjepan X Blagajski
In all, such Croatian-Slovenian-German army, which came to the aid of the besieged Croatian town, gathered about 5,000–6,000 fighters, with more than two-thirds of them being Croatian.

STRANCI
Andreas von Auersperg with 300 mounted archebusiers from Kranjska and Carinthia,
Ruprecht Eggenberg with 300 German soldiers,
Melchior Rödern with 500 Silesian horsemen armed with firearms,
Adam Rauber of Weineck with 200 archebusiers,
Krštofor Obrutschan with 100 soldiers,
Stjepan Tahy with 80 hussars
Ferdinand Weidner with 100-foot soldiers,
Martin Pietschnik from Altenhof with 100 soldiers,
Count Montecuccoli with 100 horsemen.

Kad zbrojimo sve strane državljane to je ukupno 1800 vojnika, od kojih su također veliki deo bili Hrvati.
Dakle, kad zbrojimo Hrvate u utvrdi i vojsku pristiglu u pomoć iz Zagreba ukupno šest ili sedam hiljada vojnika beše na hrvatskoj strani, a ne-Hrvati su ovde maksimalno činili oko hiljadu vojnika.
 
Poslednja izmena:
Pominju se hajduci i krajišnici dakle Srbi
Srba je zaista bilo u bitci za Sisak, ali na strani Osmanlija, a zna se tačno i kojih Srba jer su podaci o sastavu turskih vojski također poznati.
Prvo su sudelovali Srbi iz Petrinje, gde je Srbin Hasan Paša Predojević podigao "novu Petrinju" sa jedinim zadatkom - osvajanje Siska, dakle Srbi koje je Hasan Paša Predojević doveo u Petrinju naseljeni su tamo od njega da unište Sisak u čemu nisu uspeli.
A pomagali su im i drugi Srbi iz područja koje sam boldao dole, jer ovo dolje je sastav vojske Hasan Paše Predojevića, pa se vide i mesta gde su Srbi tada živeli, a iz kojih je došla vojska u napad na Sisak.
Lako moguće da je ovde bilo i pet šest hiljada Srba u turskim redovima, i ti Srbi su bili baš iz ovih područja koje otvarač teme naziva Srbi krajišnici (Petrinja, Gradiška, Lika)

Ottoman army in battle of Sisak:​

Commander: Hassan Dervis, Pasha of Bosna

1) Hassan Dervis – 4000 foot and horse

2) Ferhad beg – 1000 men

3) Opardi Beg of Clissa – 3000

4) Mesni Beg - 2500

5) Zeffar Beg of Svornik – 700

6) Mehemed Beg of Hercegovina – 3000


7) Kurd Beg - 1500

8) Rustan Beg of Petrina – 500

9) Ibrahim Beg of Lika – 2000

10) Gradiska Captain – 1000


11) 2000 Siphai, unknown akindjis, 9 large cannon
 
Poslednja izmena:
Pa podaci su poznati, sve se zna tačno postrojbe, zapovednici i brojke
Evo tačni podaci, imaš ih na internetu na svim izvorima.
Pored 800 Hrvata koji su tedan dana lomili Turke u Sisku - njima su zapovedali Hrvati Blaž Đurak i Matija Finić - na zadnji dan bitke pojavila se grupa od 5000-6000 boraca iz Zagreba, gde su dve trećine bili Hrvati iz Hrvatske
Međutem, od stranih trupa također su mnogi bili Hrvati ili Beli Hrvati (naprimer Silesija), samo šta o tome nema tačnih podataka.

HRVATSKE TRUPE
Croatian Ban Tamás Erdődy set out to relieve the besieged town with 1,240 of his soldiers.
Stjepan Grasswein, commander of the Slavonian Krajina, with 400 horsemen,
Petar Erdődy with 500 Žumberak Uskoks,
Georg Sigismund Paradeiser, commanding 160 musketeers from Karlovac
Following Croatian captains were present with their armies:
Army of Ivan Draskovic,
Army of Benedict Thuroczy,
Army of Franjo Orehovački,
Army of Vuk of Druškovca
Army of Count Stjepan X Blagajski
In all, such Croatian-Slovenian-German army, which came to the aid of the besieged Croatian town, gathered about 5,000–6,000 fighters, with more than two-thirds of them being Croatian.

STRANCI
Andreas von Auersperg with 300 mounted archebusiers from Kranjska and Carinthia,
Ruprecht Eggenberg with 300 German soldiers,
Melchior Rödern with 500 Silesian horsemen armed with firearms,
Adam Rauber of Weineck with 200 archebusiers,
Krštofor Obrutschan with 100 soldiers,
Stjepan Tahy with 80 hussars
Ferdinand Weidner with 100-foot soldiers,
Martin Pietschnik from Altenhof with 100 soldiers,
Count Montecuccoli with 100 horsemen.

Kad zbrojimo sve strane državljane to je ukupno 1800 vojnika, od kojih su također veliki deo bili Hrvati.
Dakle, kad zbrojimo Hrvate u utvrdi i vojsku pristiglu u pomoć iz Zagreba ukupno šest ili sedam hiljada vojnika beše na hrvatskoj strani, a ne-Hrvati su ovde maksimalno činili oko hiljadu vojnika.
А који си ти извор користио за ово?
Томас и Петар Ердеди, Стефан Грасвеин, Сигисмунд Парадаизер, Бенедикт Талоци, Хрвати!
 
А који си ти извор користио за ово?
Томас и Петар Ердеди, Стефан Грасвеин, Сигисмунд Парадаизер, Бенедикт Талоци, Хрвати!
Ali zašto me to pitaš kad možeš i sam proveriti sve izvore na internetu za bitku za Sisak?
Nema nikakvih nepoznanica ili dilema oko te bitke.
Dilemu bi tek netko morao pokušati stvoriti.
Možeš li mi pokazati izvore svetske istorije koji upućuju na postojanje neke dileme oko bitke za Sisak?
Dakle već samo tvoje pitanje je u naravi besmisleno, jer ti zauzimaš stav kao da postoje neke nepoznanice A NEMA NIKAKVIH DILEMA!!!
Evo izvori svetske istorije za bitku kod Siska, sve lako proverljivo na internetu.

References​

  1. Oto Luthar: The Land Between: A History of Slovenia (Peter Lang GmbH, 2008), p. 215
  2. Joseph von Hammer-Purgstall, Geschichte des Osmanischen Reiches. Vol.4: Vom Regierungsantritte Murad des Dritten bis zur zweyten Entthronung Mustafa des Ersten 1574–1623, Budapest: C. A. Hartleben, 1829, p. 218.
  3. Luthar, O. (2008). The Land Between: A History of Slovenia. Peter Lang. p. 215. ISBN 978-3-631-57011-1.
  4. Bánlaky József: A sziszeki csata 1593 június 22.-én
  5. Gábor Ágoston, Bruce Alan Masters: Encyclopedia of the Ottoman Empire, Infobase Publishing, 2009, p. 164
  6. Alexander Mikaberidze: [1]Conflict and Conquest in the Islamic World: A Historical Encyclopedia, 2011, p. 188
  7. Gulhan, Muhammet. "Yeni Belgelerin Işığında Telli Hasan Paşa'nın Osmanlı-Habsburg Sınırındaki Faaliyetleri (1591–1593)". Akademik Tarih ve Düşünce Dergisi (in Turkish). 7: 1263 – via Dergipark.
  8. Moačanin, Nenad: Some Problems of Interpretation of Turkish Sources concerning the Battle of Sisak in 1593, in: Nazor, Ante et al (ed.), Sisačka bitka 1593 Archived 2011-07-16 at the Wayback Machine, Proceedings of the Meeting from 18–19 June 1993. Zagreb-Sisak (1994); pp. 125–130.
  9. Mikaberidze, A. (2011). Conflict and Conquest in the Islamic World: A Historical Encyclopedia [2 volumes]: A Historical Encyclopedia. ABC-CLIO. ISBN 978-1-59884-337-8.
  10. Hivzija Hasandedić (1990). Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini (Muslim heritage in eastern Herzegovina). El-Kalem, Sarajevo. p. 168.
  11. Mustafa Naima (1832). Annals of the Turkish Empire from 1591 to 1659 of the Christian Era. Oriental Translation Fund. pp. 14–15.
  12. Aleksije Olesnički, Tko nosi odgovornost za poraz turske vojske kod Siska 20. ramazana 1001. godine (22. lipnja 1593)? // Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, sv. 22–23, br. 1, (1942), pp. 115–173 [130].
  13. Stanford J. Shaw, History of the Ottoman empire and Modern Turkey. Vol. 1: Empire of Gazis, Cambridge: Cambridge University Press, 1976, p. 184; ISBN 0-521-29163-1.
  14. Selânikî Mustafa Efendi. (1999). Tarih-i Selânikî. İpşirli, Mehmet. Ankara: Türk Tarih Kurumu. ISBN 975-16-0893-7. OCLC 283479874.
  15. Alexander Mikaberidze: Conflict and Conquest in the Islamic World: A Historical Encyclopedia, 2011, p. 152–153
  16. "400 years anniversary of the battle at Sisak", bsi.si (1993); accessed 22 June 2014.
  17. Pošta Slovenije: 1993 Stamps – 400th anniversary of the Battle of Sisak, 22 June 1993; accessed 22 June 2014.
  18. Copland, Fanny S. (1949). "The Battle of Sisek". The Slavonic and East European Review. 27: 339–344.

Literature​

  • Stanford J. Shaw (1976), History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Vol. 1: Empire of Gazis, Cambridge: Cambridge University Press; ISBN 0-521-29163-1.
  • Joseph von Hammer-Purgstall, Geschichte des Osmanischen Reiches Großentheils aus bisher unbenützten Handschriften und Archiven. Vol. 4: Vom Regierungsantritte Murad des Dritten bis zur zweyten Entthronung Mustafa des Ersten 1574–1623, Budapest: C. A. Hartleben, 1829. Reprint: Graz: Akademische Druck-u. Verlagsanstalt, 1963.
  • Alfred H. Loebl, Das Reitergefecht bei Sissek vom 22. Juni 1593. Mitteilungen des Instituts für Österreichische Geschichtsforschung IX (1915), pp. 767–787. (German)
  • Peter Radics, Die Schlacht bei Sissek, 22. Juni 1593, Ljubljana: Josef Blasnik, 1861 (German)
  • Fanny S. Copland (translation from 18th century Slovene), The Slavonic and East European Review, vol. 27, no. 69, 1949, pp. 339–344, "The Battle of Sisek."
 
Stjepan Grasswein, commander of the Slavonian Krajina, with 400 horsemen

Petar Erdődy with 500 Žumberak Uskoks
Ove prve i najstarije naseobine u Žumberku brojile su oko šest stotina porodica ( kuća ), a duša do tri hiljade. Ali je našega naroda i poslije dolazilo ovamo u više mahova. Tako se zna, kako je car Ferdinand I. naredbom od 7. marta 1547. odredio posebne povjerenike, da kupe po što po to imanje »(Meihar) Mehovo« »jer je prijeka nužda, da {25→} se tu nasele još nenaseljeni Uskoci, radi pomoći i radi dobra sviju našijeh donjo-avstrijskijeh zemalja« – veli car u navedenoj naredbi (...damit angeregte unangesetzte Vsskhoken, allen unsern nidero-esterreichischen landen, zu bilfund guetem undergebracht werden mugen ) A da bi Uskoci bili na bliže, i da se ne bi raštrkali na daleko jedni od drugijeh, spućuje car svoje izaslanike, neka na udaljenija kućišta u Mehovu presele starosjedioce seljake, koji imaju svoje posjede oko Žumberka, pa onda neka nasele na ta zamijenjena sjedišta Uskoke. [Spomenici Hrv. Krajine I. VII.]

1757533773129.jpeg
1757533867118.jpeg
1757533950118.webp
 
Poslednja izmena:
Ove prve i najstarije naseobine u Žumberku brojile su oko šest stotina porodica ( kuća ), a duša do tri hiljade. Ali je našega naroda i poslije dolazilo ovamo u više mahova. Tako se zna, kako je car Ferdinand I. naredbom od 7. marta 1547. odredio posebne povjerenike, da kupe po što po to imanje »(Meihar) Mehovo« »jer je prijeka nužda, da {25→} se tu nasele još nenaseljeni Uskoci, radi pomoći i radi dobra sviju našijeh donjo-avstrijskijeh zemalja« – veli car u navedenoj naredbi (...damit angeregte unangesetzte Vsskhoken, allen unsern nidero-esterreichischen landen, zu bilfund guetem undergebracht werden mugen ) A da bi Uskoci bili na bliže, i da se ne bi raštrkali na daleko jedni od drugijeh, spućuje car svoje izaslanike, neka na udaljenija kućišta u Mehovu presele starosjedioce seljake, koji imaju svoje posjede oko Žumberka, pa onda neka nasele na ta zamijenjena sjedišta Uskoke. [Spomenici Hrv. Krajine I. VII.]

Pogledajte prilog 1782653Pogledajte prilog 1782656Pogledajte prilog 1782658
I ti uskoci sa Žumberka nisu bili Srbi, a ni grkokatolici sa žumberka nisu pravoslavni nego su katolici.
Hrvatske teritorije bile su okupirane - oni su prebegli sa hrvatske okupirane teritorije na slobodni deo, a bilo ih je i koji su tamo došli iz Senja koji nije bio okupiran od Turaka.
Istina među uskocima beše i pravoslavnih, ali to je sve.
Pravoslavni ne znači Srbin, pogotovo u srednjem veku. Bilo je tu Bizantinaca iz primorskih gradova, čak iz Albanije, koji su zbog vlasti bizanta nad gradovima ostali u pravoslavnoj veri. Bo je i pravoslavnih Slavena prebeglih iz najužnijih dalmatinskih oblasti. Bilo je i Vlaha.
Uskoci sebe nikada nisu identifikovali kao Srbi, ali mitomanijom se pokušava danas pravoslavne među njima proglasit Srbima, pa onda još protegnut to na ostale žumberčane koji nisu bili niti pravoslavni, kamoli Srbi.

U videu koji si postavio pominju se i katolici koji iz Hrvatske prelaze u Sloveniju, dakle i ratnici iz Slovenije kod Siska beše delimično Hrvati.
 
Poslednja izmena:
I ti uskoci sa Žumberka nisu bili Srbi, a ni grkokatolici sa žumberka nisu pravoslavni nego su katolici.
Hrvatske teritorije bile su okupirane - oni su prebegli sa hrvatske okupirane teritorije na slobodni deo, a bilo ih je i koji su tamo došli iz Senja koji nije bio okupiran od Turaka.
Istina među uskocima beše i pravoslavnih, ali to je sve.
Pravoslavni ne znači Srbin, pogotovo u srednjem veku. Bilo je tu Bizantinaca iz primorskih gradova, čak iz Albanije, koji su zbog vlasti bizanta nad gradovima ostali u pravoslavnoj veri. Bo je i pravoslavnih Slavena prebeglih iz najužnijih dalmatinskih oblasti. Bilo je i Vlaha.
Uskoci sebe nikada nisu identifikovali kao Srbi, ali mitomanijom se pokušava danas pravoslavne među njima proglasit Srbima, pa onda još protegnut to na ostale žumberčane koji nisu bili niti pravoslavni, kamoli Srbi.

U videu koji si postavio pominju se i katolici koji iz Hrvatske prelaze u Sloveniju, dakle i ratnici iz Slovenije kod Siska beše delimično Hrvati.
Prestani upotrebljavati reč Srbi i prestani lagati jel ti jasno velikohrvatu?
 
Ali zašto me to pitaš kad možeš i sam proveriti sve izvore na internetu za bitku za Sisak?
Nema nikakvih nepoznanica ili dilema oko te bitke.
Dilemu bi tek netko morao pokušati stvoriti.
Možeš li mi pokazati izvore svetske istorije koji upućuju na postojanje neke dileme oko bitke za Sisak?
Dakle već samo tvoje pitanje je u naravi besmisleno, jer ti zauzimaš stav kao da postoje neke nepoznanice A NEMA NIKAKVIH DILEMA!!!
Evo izvori svetske istorije za bitku kod Siska, sve lako proverljivo na internetu.

References​

  1. Oto Luthar: The Land Between: A History of Slovenia (Peter Lang GmbH, 2008), p. 215
  2. Joseph von Hammer-Purgstall, Geschichte des Osmanischen Reiches. Vol.4: Vom Regierungsantritte Murad des Dritten bis zur zweyten Entthronung Mustafa des Ersten 1574–1623, Budapest: C. A. Hartleben, 1829, p. 218.
  3. Luthar, O. (2008). The Land Between: A History of Slovenia. Peter Lang. p. 215. ISBN 978-3-631-57011-1.
  4. Bánlaky József: A sziszeki csata 1593 június 22.-én
  5. Gábor Ágoston, Bruce Alan Masters: Encyclopedia of the Ottoman Empire, Infobase Publishing, 2009, p. 164
  6. Alexander Mikaberidze: [1]Conflict and Conquest in the Islamic World: A Historical Encyclopedia, 2011, p. 188
  7. Gulhan, Muhammet. "Yeni Belgelerin Işığında Telli Hasan Paşa'nın Osmanlı-Habsburg Sınırındaki Faaliyetleri (1591–1593)". Akademik Tarih ve Düşünce Dergisi (in Turkish). 7: 1263 – via Dergipark.
  8. Moačanin, Nenad: Some Problems of Interpretation of Turkish Sources concerning the Battle of Sisak in 1593, in: Nazor, Ante et al (ed.), Sisačka bitka 1593 Archived 2011-07-16 at the Wayback Machine, Proceedings of the Meeting from 18–19 June 1993. Zagreb-Sisak (1994); pp. 125–130.
  9. Mikaberidze, A. (2011). Conflict and Conquest in the Islamic World: A Historical Encyclopedia [2 volumes]: A Historical Encyclopedia. ABC-CLIO. ISBN 978-1-59884-337-8.
  10. Hivzija Hasandedić (1990). Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini (Muslim heritage in eastern Herzegovina). El-Kalem, Sarajevo. p. 168.
  11. Mustafa Naima (1832). Annals of the Turkish Empire from 1591 to 1659 of the Christian Era. Oriental Translation Fund. pp. 14–15.
  12. Aleksije Olesnički, Tko nosi odgovornost za poraz turske vojske kod Siska 20. ramazana 1001. godine (22. lipnja 1593)? // Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, sv. 22–23, br. 1, (1942), pp. 115–173 [130].
  13. Stanford J. Shaw, History of the Ottoman empire and Modern Turkey. Vol. 1: Empire of Gazis, Cambridge: Cambridge University Press, 1976, p. 184; ISBN 0-521-29163-1.
  14. Selânikî Mustafa Efendi. (1999). Tarih-i Selânikî. İpşirli, Mehmet. Ankara: Türk Tarih Kurumu. ISBN 975-16-0893-7. OCLC 283479874.
  15. Alexander Mikaberidze: Conflict and Conquest in the Islamic World: A Historical Encyclopedia, 2011, p. 152–153
  16. "400 years anniversary of the battle at Sisak", bsi.si (1993); accessed 22 June 2014.
  17. Pošta Slovenije: 1993 Stamps – 400th anniversary of the Battle of Sisak, 22 June 1993; accessed 22 June 2014.
  18. Copland, Fanny S. (1949). "The Battle of Sisek". The Slavonic and East European Review. 27: 339–344.

Literature​

  • Stanford J. Shaw (1976), History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Vol. 1: Empire of Gazis, Cambridge: Cambridge University Press; ISBN 0-521-29163-1.
  • Joseph von Hammer-Purgstall, Geschichte des Osmanischen Reiches Großentheils aus bisher unbenützten Handschriften und Archiven. Vol. 4: Vom Regierungsantritte Murad des Dritten bis zur zweyten Entthronung Mustafa des Ersten 1574–1623, Budapest: C. A. Hartleben, 1829. Reprint: Graz: Akademische Druck-u. Verlagsanstalt, 1963.
  • Alfred H. Loebl, Das Reitergefecht bei Sissek vom 22. Juni 1593. Mitteilungen des Instituts für Österreichische Geschichtsforschung IX (1915), pp. 767–787. (German)
  • Peter Radics, Die Schlacht bei Sissek, 22. Juni 1593, Ljubljana: Josef Blasnik, 1861 (German)
  • Fanny S. Copland (translation from 18th century Slovene), The Slavonic and East European Review, vol. 27, no. 69, 1949, pp. 339–344, "The Battle of Sisek."
Волим више да питам саговорника да то уради сам, што је и у обавези КАда пише на овом подфоруму а преноси нечији текст.
Дакле све ти се своди на википедију!
И шта кажу тамо, како Томас и Петар Ердеди, Стефан Грасвеин, Сигисмунд Парадаизер, Бенедикт Талоци постадоше Хрвати!
 

Back
Top