Biblioteka

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
JA sam juce popodne u par sati sedenja na terasi procitala Amor porteño.
Onako...
Nije losa,ali nije ni nesto sto cu zeleti posle nekog vremena ponovo da procitam.
Imam utisak da je kraj nekako naglo i zbrzano zavrsila.

Hocu da uzmem Kros od Dzejmsa Patersona,
Nikom ni reci od Harlana Kobena
i eventualno Grncarevo polje od Patrise Kornvel.
Treba mi nesto deblje,sto cu citati tokom leta avionom da zaboravim da sam u oblacima
a i na plazi takodje.
Ako je neko citao neku od ove 3 navedene,neka napise svoje misljenje,interesuje me,kakvo god bilo :)
 
JA sam juce popodne u par sati sedenja na terasi procitala Amor porteño.
Onako...
Nije losa,ali nije ni nesto sto cu zeleti posle nekog vremena ponovo da procitam.
Imam utisak da je kraj nekako naglo i zbrzano zavrsila.

Hocu da uzmem Kros od Dzejmsa Patersona,
Nikom ni reci od Harlana Kobena
i eventualno Grncarevo polje od Patrise Kornvel.
Treba mi nesto deblje,sto cu citati tokom leta avionom da zaboravim da sam u oblacima
a i na plazi takodje.
Ako je neko citao neku od ove 3 navedene,neka napise svoje misljenje,interesuje me,kakvo god bilo :)

Nikom ni reci od Kobena, procitala i mogu da kazem da je dobra, kao i sve njegove knjige.
Drzace ti paznju, on je majstor za to.
 
JA sam juce popodne u par sati sedenja na terasi procitala Amor porteño.
Onako...
Nije losa,ali nije ni nesto sto cu zeleti posle nekog vremena ponovo da procitam.
Imam utisak da je kraj nekako naglo i zbrzano zavrsila.

Hocu da uzmem Kros od Dzejmsa Patersona,
Nikom ni reci od Harlana Kobena
i eventualno Grncarevo polje od Patrise Kornvel.
Treba mi nesto deblje,sto cu citati tokom leta avionom da zaboravim da sam u oblacima
a i na plazi takodje.
Ako je neko citao neku od ove 3 navedene,neka napise svoje misljenje,interesuje me,kakvo god bilo :)

meni su od Patersona mahom sve iz serijala o detektivu Kros dobre, dok su ostale malchice slabije....
sad ne mogu da se setim jesam li je chitala...
kakva je korica :lol:?
 
Neka tamna boja
sivo-maslinasto zelena,tako nesto,figura coveka je naslikana
Sad razmisljam da otrcim do knjizare po Krosa
al' ne znam da li radi,a mrsko mi je da se setam za dzabe....
:roll:
 
Neka tamna boja
sivo-maslinasto zelena,tako nesto,figura coveka je naslikana
Sad razmisljam da otrcim do knjizare po Krosa
al' ne znam da li radi,a mrsko mi je da se setam za dzabe....
:roll:

jesi li chitala od Patersona nehsto vec sa Kros-om?
ja se zivo secam Prikrade se pauk i Poljubi devojke, a chitala sam bar josh 2 ali ne mogu da se setim koje i o chemu se radi :think:
 
dok mi je još svježe, poslije ću vjerovatno zaboraviti...:mrgreen:

sad završila Partizanovu kči...i kao što ste i rekle, drage moje, vi koje ste čitale, bledunjavo
nisam ni sumnjala u vaš sud, al' već kad sam je uzele iz biblioteke, glupo mi bilo da je vratim nepročitanu (nisam ja takav čovjek)

a i odlučno je poslužila za čitanje na lokaciji (ovo pored avatara)..lako se drži u ruci..ovaj mali je ladno došao da mi naplati ležaljku...e nećeš vala..i spustim se na pijesak

i eto
 
A jesi li imala suncobrančić i koktelčić?
bruzzel_girl.gif
:lol:
 
ne ovaj put :mrgreen:

to tamo gdje su koktelčići mi je domaći teren

ovo danas je bila lagana periferija, vidiš da se zaletio k'o sav sretan da mi naplati..a ja k'o one babe..KOLIKO? ..jes' ti normalan, to je 1o sladoleda...govori on : pa nije do mene, ja samo radim...a vidiš li koliko je đece sa mnom..aha.. i odem i kupim svima sladoled, i njemu, mučeniku

i jes+ lijepo na pijesku, ama nije loše ni na ležaljki, da znaš
 
i sad vrtim što ću sutra...da čitam,naravno...ručak je inače polugotov
uzmem na kraju "Rubin u njenom pupku"..i naravno, čitam što piše pozadi na koricama, u redu..i o piscu piše nešto..napisao je čovjek još, između ostalog, i "Sveta glad"..i sad me to kopka..poznato mi skroz, dal' ste tu knjigu ovdje intezivno pominjali, ili sam je ja čitala...pitanje je sad
 
ne ovaj put :mrgreen:

to tamo gdje su koktelčići mi je domaći teren

ovo danas je bila lagana periferija, vidiš da se zaletio k'o sav sretan da mi naplati..a ja k'o one babe..KOLIKO? ..jes' ti normalan, to je 1o sladoleda...govori on : pa nije do mene, ja samo radim...a vidiš li koliko je đece sa mnom..aha.. i odem i kupim svima sladoled, i njemu, mučeniku

i jes+ lijepo na pijesku, ama nije loše ni na ležaljki, da znaš

Ja najviše volim da se izležavam na kamenju,tamo nema gužve :zcepanje:

:besna: Danas nisam stigla još ni jedan red da pročitam iz Bujnog leta.



Esterka,za tebe,pretraživač Sveta glad http://forum.krstarica.com/search.php?searchid=744454
 
Poslednja izmena:
Ne znam da li je neko vec preporucio, izvinjavam se ako jeste, nadam se da ne smeta:)

PREZIVETI S VUKOVIMA

Godine 1941, autorkini roditelji, izbeglice u Belgiji(Jevreji) deportovani su. Posto je porodica koja ju je sakrivala dosla u situaciju da je izruci nacistima, Misa odlučuje da pobegne (imala je samo sedm godina)..Prema istoku. Tamo gde su, kako joj je rečeno, odvedeni njeni roditelji. Nemacka, Poljska, Ukrajina (na karti se vidi i Jugoslavija, tacnije Dubrovnik)...

Od jednog sela do drugog, Misha krade da bi se prehranila i obukla. U sumi joj utociste pruza jedan par – vukova. Ona ce usvojiti njihovo ponašanje i copor će je prihvatiti. Neko vreme, neće više biti sama...

Istinita prica o cetiri stravicne godine golgote sedmogodisnje jevrejeske devojcice i njena lutanja kroz Evorpu, ogrezlu u plamenu i krvi... Misha otkriva divljastvo ljudi i humanost zivotinja

Na kraju jezive odiseje, pronalazi svet sebi slicnih gde je cekaju nova iskusenja, i kroz ceo kasniji zivot autorke, ljubav prema zivotinjama ostaje u srcu, i pored ljubavi supurga i sina, ona se sklanja od ljudi u svoju kosmarnu tisinu, voleci zivotinje, i kako sama kaze: "Knjigu sam posvetila mojim roditeljima, tim nepoznatim zrtvama holokausta, uspomeni na njih kao i na sve zivotinje koje zive u mom srcu, kako lik onih koje volim, nikada ne bi nestao iz mog srca"...

aln_preziveti_sa_vukovima.jpg
 
Medjutim...
Prijatelj (inace je forumas) mi je skrenuo paznju da prica nije istinita, odnosno da nije istinit dogadjaj, jos manje da ga je dozivela sama autorka. I sama je to priznala (jos uvek je ziva)...
Pravo ime joj je Monique De Wael, Istina je jedino da je ostala bez oca i majke koji su ubijeni kao pripadnici pokreta otpora.

Odbijala sam da prihvatim (rekose da sam nepopravljiv romantik) dobih dokaze, i sama sam podosta toga "istrazila", medjutim (ponovo), I pored svega, divna knjiga, potresna, i ne kajem se sto sam je procitala, makar me autorka i prevarila na neki nacin. To je spomen na strasna vremena koja su srecom prosla, ali ih ne treba zaboraviti. Hvala autorki na tome...
 
E da vam nesto reČem. Vi ste BRE mene razmazile:zag:

Dakle. Dok vas nisam znala ja lepo uzmeme knjigu, citam, nekad bude lepa pa ja uzivam, a nekada mi se i ne svidja, al ja citam i trpim. Sta ima ja da mislim: “Dal da citam il da ne citam. Jer mozda uzmem sledecu pa mi se opet ni ta sledeca ne svidi”. I tako sam ja lepo i poslusno citala sve sto mi dodje u ruke.

E, al ne lezi vraze. Pocela ja sa vama da se druzim i vi me pokvarile, razmazile, sta li. Svako malo ja knjizi trazim i nadjem mane. Nemoz mi covek udovoljiti. Jer cim mi se malo ne svidi ja se mislim:”Uh a onih 300-400 na spisku cekaju i ko zna koliko me tu lepih knjiga ceka a ja se smaram sa ovom”.
Eto tako.I jos samo da vam kazem, nije losa ova Potraga za srecom, jos sam uostalom na pocetku. I jos da vam kazem da stalno virim u ovo brdasce pored kreveta, i mislim se kakve li su :think:

PS. Ester, jest lepo na lezaljci, al na pesku :zaljubljena:
 
  • Podržavam
Reactions: Em.
Uh Biljo, ja sam nekada, negde, od nekoga, preko nekoga... :roll: (k'o Bole, ako znate o cemu pricam), cula za tu knjigu! Ali je nisam imala na spisku.
Bas ti hvala :hvala: Ide odmah :)

Veruj mi da je neces moci ostaviti, da ces je pamtiti i sama preporuciti svima kojima su i prilici da preporucis, zelim ti da je sto pre nabavis...
Ja sam clan Biblioteke (ne "one", znas:)) zapravo, clan dve, pa sam knjigu dobila na preporuku, a opet bukvalno bila upisana na cekanje...
Srecno:)
Laku noc:bye:
 
Ne znam da li je neko vec preporucio, izvinjavam se ako jeste, nadam se da ne smeta:)

PREZIVETI S VUKOVIMA

Godine 1941, autorkini roditelji, izbeglice u Belgiji(Jevreji) deportovani su. Posto je porodica koja ju je sakrivala dosla u situaciju da je izruci nacistima, Misa odlučuje da pobegne (imala je samo sedm godina)..Prema istoku. Tamo gde su, kako joj je rečeno, odvedeni njeni roditelji. Nemacka, Poljska, Ukrajina (na karti se vidi i Jugoslavija, tacnije Dubrovnik)...

Od jednog sela do drugog, Misha krade da bi se prehranila i obukla. U sumi joj utociste pruza jedan par – vukova. Ona ce usvojiti njihovo ponašanje i copor će je prihvatiti. Neko vreme, neće više biti sama...

Istinita prica o cetiri stravicne godine golgote sedmogodisnje jevrejeske devojcice i njena lutanja kroz Evorpu, ogrezlu u plamenu i krvi... Misha otkriva divljastvo ljudi i humanost zivotinja

Na kraju jezive odiseje, pronalazi svet sebi slicnih gde je cekaju nova iskusenja, i kroz ceo kasniji zivot autorke, ljubav prema zivotinjama ostaje u srcu, i pored ljubavi supurga i sina, ona se sklanja od ljudi u svoju kosmarnu tisinu, voleci zivotinje, i kako sama kaze: "Knjigu sam posvetila mojim roditeljima, tim nepoznatim zrtvama holokausta, uspomeni na njih kao i na sve zivotinje koje zive u mom srcu, kako lik onih koje volim, nikada ne bi nestao iz mog srca"...

aln_preziveti_sa_vukovima.jpg

Podsetila si me na izvanredan roman "Obojena ptica", Jeržija Kosinskog.
Mesto zbivanja: Poljska.
Vreme: uoči, za vreme i posle II sv. rata.
According to the filmmaker Agnieszka Piotrowska, the novel was "described by Arthur Miller and Elie Wiesel as one of the most important books in the so-called Holocaust literature."[2] Wiesel wrote in The New York Times Book Review that it was: "One of the best... Written with deep sincerity and sensitivity"[3] Richard Kluger, reviewing it for Harper's Magazine, wrote: "Extraordinary... literally staggering ... one of the most powerful books I have ever read".[3] And Jonathan Yardley, reviewing it for The Miami Herald, wrote: "Of all the remarkable fiction that emerged from World War II, nothing stands higher than Jerzy Kosinski's The Painted Bird. A magnificent work of art, and a celebration of the individual will. No one who reads it will forget it; no one who reads it will be unmoved by it. The Painted Bird enriches our literature and our lives".[4] "Cynthia Ozick later gushed" – wrote Norman Finkelstein – "that she 'immediately' recognized Kosiński's authenticity as 'a Jewish survivor and witness to the Holocaust'."[5] Time magazine included the novel in its "TIME 100 Best English-language Novels from 1923 to 2005",[6] accentuating the alleged atrocities perceived by the protagonist.

Reč je o šestogodišnjem dečaku koga roditelji (Jevreji), u osvit II sv. rata, odvode u zabačeno selo, na čuvanje kod stare rođake. Razlog: da dete, u "zdravoj, netaknutoj seoskoj sredini", bude pošteđeno ratnih strahota (selo je odsečeno od ostatka sveta). Međutim, ubrzo se ispostavlja da je primitivno, zatvoreno okruženje podjednaka opasnost po dečaka: lokalno stanovništvo, sklono sujeverju i opterećeno raznim degeneracijama usled incesta, dečaka smatra đavolom. Svi su plavi i svetloputi, on je crn; oni govore jednim dijalektom, on drugim; on je nov, oni su starosedeoci, nenavikli na pridošlice; što je najvažnije – on je Jevrejin. Stvari će se zakomplikovati kada umre dečakova starateljka, a kako će se dečak razvijati i – još važnije – opstati u neprijateljskom okruženju, ostaje da se vidi/pročita na par stotina stranica.
Roman ima hepiend.

Autor, Jerži Kosinski, bio je jedan od poznatih i priznatih pisaca i holivudskih scenarista, čuven i po romanu "Prisutnost", po kome je snimljen istoimeni, nagrađivani film sa Piterom Selersom u gl.ulozi. Takođe, bio je prijatelj Polanskog i pukim slučajem izbegao masakr, kada je Mensonova banda ubila glumicu i suprugu Polanskog, Šaron Tejt.
"Obojena ptica" je – iako ima različitih tvdnji i tumačenja – po njegovim rečima autobiografsko delo.
Iako je roman preveden na mnoge jezike i bio ovenčan nagradama, čitan i popularan, ideja i motiv su u par navrata plagirani u (nagrađivanim) romanima iz novijeg vremena a da, što je kuriozitet, stručni žiriji to nisu uočili.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top