Балшићи

attachment.php

Duklja nije isto kao i Diokletia, ni etimoloski ni morfoloski.

Kad sam pomenuo latinske izvore rijeci Duklja, mislio sam na izvore iz rimskog vremena, a ne izvore fratara i grckih vladika.
 
Laze taj Skaljic. Muslimani su nazivani balijama sirom Bosne i Hercegovine i od Srba i od Hrvata, jer po hriscanskom vjerovanju nisu sluzili biblijskom Bogu, nego Balu.

Никада нисам чуо да балијама називамо и Турке, Албанце, Иранце, Ирачане итд. дакле, то није назив за све муслимане већ за босанске муслимане.
 
"Balto" na latinskom znači - "pojas, kaiš, traka".

Gradić Ballsh u Albaniji:

http://en.wikipedia.org/wiki/Gllavenica

Navodi se da je dobio ime po Balši II, ali se dovodi u vezu i sa antičkim graom Byllis koji se nalazio blizu Ballsha - njegovo latinsko ime je bilo Baletium. Čini mi se da Popa i Selašćev od ovog antičkog grada izvode i lično ime Balša.

Postojao je još jedan Baletium - u Apulji:

http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0006:id=baletium

http://en.wikipedia.org/wiki/Alezio

Naravno, da ne zaboravimo grad Baleč blizu Skadarskog jezera:

http://en.wikipedia.org/wiki/Bale%C4%8D
 
Za Turke nisi u pravu. Bili su i oni balije dok su bili u Bosni, a kad su oni otisli, ostali su samo domaci turci balije.

Нису они ''домаћи Турци''. Сви су овдје свјесни њиховог поријекла( укључујући и њих саме), а Турцима их зовемо ни сами не знамо зашто, због вјере ваљда. А Турке, праве, Срби никада балијама нису звали, Турци су били Турци...''Море, Турци, не газите орања''...
 
"Balto" na latinskom znači - "pojas, kaiš, traka".

Gradić Ballsh u Albaniji:

http://en.wikipedia.org/wiki/Gllavenica

Navodi se da je dobio ime po Balši II, ali se dovodi u vezu i sa antičkim graom Byllis koji se nalazio blizu Ballsha - njegovo latinsko ime je bilo Baletium. Čini mi se da Popa i Selašćev od ovog antičkog grada izvode i lično ime Balša.

Postojao je još jedan Baletium - u Apulji:

http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0006:id=baletium

http://en.wikipedia.org/wiki/Alezio

Naravno, da ne zaboravimo grad Baleč blizu Skadarskog jezera:

http://en.wikipedia.org/wiki/Bale%C4%8D

Mora da ima nesto i na Tasmaniji ili kod Eskima. :eek:
 
Duklja nije isto kao i Diokletia, ni etimoloski ni morfoloski.

Kad sam pomenuo latinske izvore rijeci Duklja, mislio sam na izvore iz rimskog vremena, a ne izvore fratara i grckih vladika.

Što se tiče rimskog grada na ušću Zete u Moraču, ona je za Rimljane čini mi se samo Doclea (nisam baš pretraživao izvore da vidim ima li i kakvog drugog naziva). Ja sam mislio da me pitaš kako se u latinskim izvorima nazivala slovenska državica koju danas nazivamo Dukljom.
 
Нису они ''домаћи Турци''. Сви су овдје свјесни њиховог поријекла( укључујући и њих саме), а Турцима их зовемо ни сами не знамо зашто, због вјере ваљда. А Турке, праве, Срби никада балијама нису звали, Турци су били Турци...''Море, Турци, не газите орања''...

"Oj Turcine od nevolje kume,bez nevolje posrana balijo." (Narodna izreka)
 
Što se tiče rimskog grada na ušću Zete u Moraču, ona je za Rimljane čini mi se samo Doclea (nisam baš pretraživao izvore da vidim ima li i kakvog drugog naziva). Ja sam mislio da me pitaš kako se u latinskim izvorima nazivala slovenska državica koju danas nazivamo Dukljom.

Tacno si nasao: u latinskim (ne u rimokatolickim) izvorima je Doclea. Dioklitia je od lazivih Grka u srednjem vijeku.
 
Mora da ima nesto i na Tasmaniji ili kod Eskima. :eek:

Ako je Balša posjedovao grad Baleč, valjda je logično da ga povežemo i sa njim? A Baletium sam postavio jer Popa i Selaščov taj naziv povezuju sa Balšićima. Uostalom to dokazuje da je bilo rimskih gradova sa korjenom -bal (bez obzira da li je taj korjen tuđenica kod Rimljana), i to nedaleko od posjeda Balšića (da ne idemo u Španiju i Fenikiju).
 
Interesantno je i šta piše na ustašopediji (bez ikakve reference):
Balšići nemaju slavensko podrijetlo. U Zetu su vjerojatno došli između 1272. i 1280. godine iz pokrajine Provansa (Francuska) sa prezimenom De Balls kao plemićka obitelj.

Konstantin Jiriček:
"Najpre neki Barbat Balšić u vlaškom selu Đuraševcima ili Sremljanima, oko 1330. godine; Dečanska povelja 56, 125. Pored imena Balša, u XV veku Baoša, slična imena u Srbiji - Bal, Bala, Balija, Baleta, Baloje, Baloslav. U Moldavskoj - Balomir, Balosin; Ballaios - ime ilirskog kralja."

(Istina ovdje je Jiriček napravio grešku, naravno nenamjernu, jer tada nije mogao znati da se javlja ime Mata Balšića u Zeti 1304. godine.)


Katun Đuraševci Sremljani (Đuraševci iz Srema) pominje se 1330, u blizini Peći, a stanovnici su doseljenici iz Srema. Imajući tu migraciju u vidu, teško da su u pitanju Romanovlasi, još teže Albanci, kamoli Francuzi.

Balšići su do 1369. bili su pravoslavni, a tada su konvertirali i pristupili Rimokatoličkoj crkvi. Papa Urban V. poslao je 26. jula 1369. pismo trojici sinova Balše I. povodom njihove konverzije u rimokatoličku veru (citat kod našeg Dupljanina http://www.montenegrina.net/pages/p.../pismo_pape_urbana5_trojici_sinova_balse1.htm ):

Priredio: Fransoa Lenorman (1837-1883), francuski istoričar i publicista:

Plemićima, braći Stracimiru, Đurđu i Balši, županima Zete, milost u sadašnjem vremenu, po kojoj će steći slavu u budućnosti.

Duh naš kliče u Gospodinu, jer se milosrdno udostojio da vam podari spoznaju, pa ste vi, koji ste do sada ostali nesjedninjeni hrišćani u greškama mraka i sjeni vječne smrti, otpočeli mudro savjetovati sopstvenim dušama i dušama vaših podanika, da bi svjetlost istine prihvatili. Shvatili smo iz izvještaja našeg časnog brata Petra, biskupa Svača, koji je sada o tome predlagač u vaše ime, da ste odlučili da nam pristupite.

Namjeravate, sa poštovanjem i iskrenim srcima pridružiti se poslušnosti i pobožnosti prema presvetoj Rimskoj Crkvi, majci i učiteljici svih vjernika, da u njoj trajno ostanete i da se učite od nas, koji smo bez zasluga Hristovi namjesnici na zemlji, na koji način treba da se krećete putem božijih izaslanika.

U onim načelima, dakle, koja hvale Boga, do kojih vi njegovom milošću dolazite i (ako čista namjera čvrsto postoji u vašoj svijesti), slijedite bez sumnjanja, tada vama pobožnu zahvalnost izražavamo i čvrsto vam povjeravamo da namjeravamo vas, ako se budete naređenjima našim i naše crkve pobožno pkoravali, za duhovne sinove primiti, držati i nadariti odovarajućim naklonostima.

Da bi, pak, zaslužili da budete prepušteni milosti pomirenja i da steknete naklonost i zaštitu Apostolske stolice u vezi teškoća oko crkava, crkvenih lica i drugih katolika koji su vjerni rečenoj Rimskoj crkvi, odobito grada Kotora, za koji saznajemo da je već dugo vremena od vas, ili tebe Đurđe, neprijateljski uznemiravan, nastojte s tim stvarima odmah prestati, da se u tim i drugim vašim namjerama, čisti pokažete. A o tome i drugim vašim postupcima u poslu ovog vašeg pomirenja, bićemo obaviještavani od spomenutog biskupa, prema kome treba da imate puno povjerenje, kada se radi o onome što vas od naše strane obaviještava.

Pisano u diacezi kod Monteflaskona Balneoregienzisa, godine VI, VIII kalende juna. /26. juna 1369/


Pismo sa latinskog preveo dr Miloš Milošević





PS. Kazino, zamolio bih te te da citiraš uvlačenjem (pomoću komande "INDENT") kako bi se ono što ti citiraš, na koje se najčešće odnosi moja replika, videlo u ukupnom citatu tvog posta.
 
Interesantno je i šta piše na ustašopediji (bez ikakve reference):
Balšići nemaju slavensko podrijetlo. U Zetu su vjerojatno došli između 1272. i 1280. godine iz pokrajine Provansa (Francuska) sa prezimenom De Balls kao plemićka obitelj.


Интересантно је да су и мене у школи учили да су Балшићи из Провансе. Не знам одакле им основа за такво што.​
 
Интересантно је да су и мене у школи учили да су Балшићи из Провансе. Не знам одакле им основа за такво што.

Mutljavina.

Sada bi bio zgodan trenutak da zaključim pitanjem. Budući da su naši Balšići sve samo ne Sloveni (valjda bi to značilo i Srbi) - oni su i Romanovlasi i Italijani i Francuzi i Arbanasi - pitam se koji je to dokaz njihovog neslovenstva? Šta ukazuje na to da Balšići nisu Sloveni?
 
Sada bi bio zgodan trenutak da zaključim pitanjem. Budući da su naši Balšići sve samo ne Sloveni (valjda bi to značio i Srbi) - oni su i Romanovlasi i Italijani i Francuzi i Arbanasi - pitam se koji je to dokaz njihovog neslovenstva? Šta ukazuje na to da Balšići nisu Sloveni?

Указује то да ''бал'' романска ријеч :mrgreen:
 
Заиста, нико није изнио нити један јасан доказ по којем они нису Славени. Најлуђа ми је она теорија о француском поријеклу. Да ли су они ичим нагласили то ________(које год) поријекло?
 
Katun Đuraševci Sremljani (Đuraševci iz Srema) pominje se 1330, u blizini Peći, a stanovnici su doseljenici iz Srema. Imajući tu migraciju u vidu, teško da su u pitanju Romanovlasi, još teže Albanci, kamoli Francuzi.

Što se tiče da su Balšići prešli iz pravoslavlja u rimokatoličanstvo 1369. godine - to je jasno. Taj dio nije sporan.

Pa katun Đuraševaca Sremljana je katun Vlaha iz povelje manastira Svetih Arhanđela u Prizrenu (1348.). Prema tome Đuraševci Sremljani su Vlasi, dobrim djelom slovenizovani te 1330. godine, ali još uvjek dijelom romanofoni Vlasi - ne Srbi. Dio tih Vlaha Đuraševaca Sremljana kasnije nalazimo i u zeleđu Dubrovnika u Hercegovini
 
Заиста, нико није изнио нити један јасан доказ по којем они нису Славени. Најлуђа ми је она теорија о француском поријеклу. Да ли су они ичим нагласили то ________(које год) поријекло?
Odakle su Balšići ili Balša to se ne zna i takvih prezimena u Zeti nema. Vjerovatno da njihovo porijeklo nije slovensko.
To čak može biti i neki nadimak ???????????
Imena su im bila hrišćanska-slovenska
Straciomir,Đurađ, Balša, Jelena,
A valjda su im odive bile često Albanke kao i Srpkinje.
 
Što se tiče da su Balšići prešli iz pravoslavlja u rimokatoličanstvo 1369. godine - to je jasno. Taj dio nije sporan.

Pa katun Đuraševaca Sremljana je katun Vlaha iz povelje manastira Svetih Arhanđela u Prizrenu (1348.). Prema tome Đuraševci Sremljani su Vlasi, dobrim djelom slovenizovani te 1330. godine, ali još uvjek dijelom romanofoni Vlasi - ne Srbi. Dio tih Vlaha Đuraševaca Sremljana kasnije nalazimo i u zeleđu Dubrovnika u Hercegovini

Dobro. Znači nisu Francuzi, Albanci i Italijani. I to je nešto. Otkud znaš da su vlasi u Đuraševacima Sremljanima romanofoni?
 
Mutljavina.

Sada bi bio zgodan trenutak da zaključim pitanjem. Budući da su naši Balšići sve samo ne Sloveni (valjda bi to značilo i Srbi) - oni su i Romanovlasi i Italijani i Francuzi i Arbanasi - pitam se koji je to dokaz njihovog neslovenstva? Šta ukazuje na to da Balšići nisu Sloveni?

Указује то да ''бал'' романска ријеч
mrgreen.gif

Polako, možda ljudi stvarno nađu odgovor na to pitanje. Imamo vremena.
 
Pa katun Đuraševaca Sremljana je katun Vlaha iz povelje manastira Svetih Arhanđela u Prizrenu (1348.). Prema tome Đuraševci Sremljani su Vlasi, dobrim djelom slovenizovani te 1330. godine, ali još uvjek dijelom romanofoni Vlasi - ne Srbi. Dio tih Vlaha Đuraševaca Sremljana kasnije nalazimo i u zeleđu Dubrovnika u Hercegovini

Što ne veliš ka pravi Krstaš, da su Vlasi Sermijane Rimljani iz Srijema, jado? Održali se 1000 godina sjeme junačko.
 
Što se tiče da su Balšići prešli iz pravoslavlja u rimokatoličanstvo 1369. godine - to je jasno. Taj dio nije sporan.

Pa katun Đuraševaca Sremljana je katun Vlaha iz povelje manastira Svetih Arhanđela u Prizrenu (1348.). Prema tome Đuraševci Sremljani su Vlasi, dobrim djelom slovenizovani te 1330. godine, ali još uvjek dijelom romanofoni Vlasi - ne Srbi. Dio tih Vlaha Đuraševaca Sremljana kasnije nalazimo i u zeleđu Dubrovnika u Hercegovini

ко су Срби?
 

Back
Top