BALŠA
Balša (prezime Balšić), pored Balto (prezime Baltić) može biti hipokoristik od Baltazar (ime judeo-hrišćanske provenijencije, vavilonskog porekla, u značenju "Baal štiti Cara"). Ovo prezime danas postoji i kod Grka kao Mπάλτσα (Baltsa), rekao bih od Μπαλτάζαρ. Kada uzmemo u obzir slovensku sufiksaciju, vidimo da je pitanju ime pravoslavno-hrišćansko-slovenskog tipa, dakle
srpsko ime.
"Balša je prema Orbiniju bio siromašni plemić, koji je u vrijeme cara Dušana posjedovao samo jedno selo."
Po porodici Balšićima dobilo je naziv poznato ribarsko - turističko naselje u opštini Herceg-Novi:
"Pri morskoj obali na Grabu iliti Grabima (Grab) u selu Baošićima (recte: na današnjoj granici baošićko-bijeljskoj, na mjestu gdje izvire jedan vrutak, a nešto podalje s obiju strana, dva druga (de tre fontane) vide se opale zidine (= muro antico, planimetričnog crteža 1752 g.), koje brštan oblaže. Ovo mjesto zovu i danas Balšina kula a vodu Balšin bunar, na kojem su kasnije podignute vodene mlinice (V: Herceg-Novi, T. K. Popović, Zadar, 1884, str. 132), jer su ovdje imali svoje ljetnjikovce Balšići kao god kasnije Mlečić. ... Po Balši (Baoši) iliti Balšićima (Baošićima) nazvano je kao što se priča, selo Baošići. ... O Balšićima ima uspomena ne samo u Baošićima, ama i u krajevima oko Lovćenske kose, a po prilici i u Kutima kao da ima brijeg, koji zovu: ''Balša'' (u tvrdo ne znam, ni vjerujem!). Ima ih, koji uzimaju Orjensku za Balšinu lokvu, ali je to sasvim pogrešno. Orjenska je lokva u dalmatinskoj granici između planine Orjena i planine Dobroštice kod sela Mokrina. Baošina lokva postoji blizu Orijenske lokve, ali i blizu dalmatinsko-ercegovačke granice: pri stazi, koja vodi s Graba (sr: s baošićkim Grabom!) na Kruševo, te na klanjac Vratilo /Vratilo pass/ = dakle u predjelu Altomanovića, koji je pritisnuo Đurađ I Balšić 1375.g." (Mladen Crnogorčević Đorđu Stratimiroviću, 1892)
http://www.rastko.rs/rastko-bo/istorija/mcrnogorcevic-pisma_l.html
