Балшићи

:D:D:D:D:D:D
I ćorava kokoš nađe zrno! Možda će mo na kraju i nešto naći.

Pa zar nije tako. Svi znamo sta je balvan i znamo da je to nasa domaca rijec. Vucamo se od Fenicana do Vlaha i Albanaca, a hajde nek nam neko pokaze etimologiju rijeci balvan. Eto ga bal u korijenu. Ako nesto znamo, onda bismo bezuslovno morali makar znati sta je i otkuda je ime balvana. Ima i rijec balega. Je li i to romansko-fenicansko-albanskog korijena? Sta o etimologiji rijeci balvan i balega kazu nasi poznati istoricari koji su tumacili porijeklo imena Balsa? :mrgreen:

PS Jasno je da istoricari cesto seru iz neznanja i svoje sranje pokusavaju proturiti kao istinu.
 
Poslednja izmena:
Неко је питао има ли код Руса имена са кореном бал-.

http://www.onomastikon.ru/proishogdenie-familii-balshov.htm

И још бар 20 презимена са тим кореном. Занимљиво је да нигде - не само код Руса - нема објашњења за порекло тог имена.

И град Балашов који је добио име по оснивачу.
 
Poslednja izmena:
Stari Mongoli, koji su osvojili pola svijeta, dospjeli su i do ovoga našega poluostrva
Na tom jeziku je BAL=BOG a KAN = VLADAR.
Zar nema logike u svemu tome.

Jer onaj njemački putopisac iz 15 vijeka kaže samo to, da stanovnici tu teritoriju zovu Balkan.

Mrčo, nema logike ni u čemu što si do sada napisao, uopšte, tako da nema ni u ovome. Drugi putopisci pre njega ne pominju Balkan nego Hum.

A Balije se ljute kad ih tako zovemo.

Evo ja tvrdim da Balšići i Blešići imaju isti koren.
 
U Crnoj Gori imamo mjesta:

Balabani u zetskoj ravnici nedaleko od Skadarskog jezerea:

http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D0%B1%D0%B0%D0%BD%D0%B8

Baloči u Lješanskoj nahiji, takođe nedaleko od Skadarskog jezera:

http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%BE%D1%87%D0%B8

Balosave na granici Crne Gore sa Hercegovinom:

http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%B2%D0%B5_(%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D1%88%D0%B8%D1%9B)

Balotići u rožajskoj opštini:

http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%BE%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B8

ovo što pišeš nema nikakve veze..Balotići su poreklom iz Klimenata-katolika, koji su, došavši u Rožajsku župu primili islam i vremenom i srpski jezik, a sada se nacionalno osećaju "Bošnjacima".
 
Pa zar nije tako. Svi znamo sta je balvan i znamo da je to nasa domaca rijec. Vucamo se od Fenicana do Vlaha i Albanaca, a hajde nek nam neko pokaze etimologiju rijeci balvan. Eto ga bal u korijenu. Ako nesto znamo, onda bismo bezuslovno morali makar znati sta je i otkuda je ime balvana. Ima i rijec balega. Je li i to romansko-fenicansko-albanskog korijena? Sta o etimologiji rijeci balvan i balega kazu nasi poznati istoricari koji su tumacili porijeklo imena Balsa? :mrgreen:

PS Jasno je da istoricari cesto seru iz neznanja i svoje sranje pokusavaju proturiti kao istinu.

O slovenskom korenu bal

Balvan je praslovenska reč (prasl. *bъlvanъ (rus. bolván, polj. bałwan: idol, kumir)), a vuče mi na glagol obvaliti (obvaliti → obalviti, obalvan → balvan). Balega je, po svemu sudeći autohtona južnoslovenska reč, a po mom mišljenju, njen koren dolazi od obloga, zbog načina gradnje u kojem se koristi (obъlъga → bъlъga ili bolъga→ balega).

Balša bi mogao imati isti koren kao balvan, a to je glagol obvaliti, odnosno obaliti po čemu bi značenje imena Balša bilo srodno imenu Rastko (Hrastko) ili Hrvoje u značenju krupnog muškog deteta, a prezime Balšić srodno sa prezimenima i toponimima Baljevac, Baljenac, Balinac dok bi dalmatinsko Balinović moglo dolaziti i od imenice obala, istog korena. Mislim da bismo i anketom među roditeljima koji deci daju ime Balša ustanovili da ovo ime doživljavaju upravo kao ime jakog, snažnog i krupnog muškog deteta.

Ali imamo još jedan dobar ukazatelj slovenskosti korena "bal" - prema legendi, jedna devojka zvala se Balša i bila je kći bugarskog cara Samuila:

"Balša je staro selo u Sofijskom polju. Iznad sela nalaze se ostaci starog rimskog utvrđenja, a lokalna crkva datira iz perioda IX-X veka. Veruje se da je selo nazvano u čast jedne od triju ćerki cara Samuila — Balše, Jane i Bojane, koje su izvršile samoubistvo odbijajući da prihvate stranu veru." (Moj prevod sa Wikipedije na bugarskom.)


Još jednom vidimo Balšu, ovog puta kao žensko ime, u porodici sa sestrama slovenskih imena (Jana i Bojana).

Usput, po pomenutom selu na obroncima Stare planine nazvano je i jedno antarktičko ostrvo:
Balsha Island (Bulgarian: остров Балша, ‘Ostrov Balsha’ \'os-trov 'bal-sha\) is an ice-free island in the Dunbar group off the northwest coast of Varna Peninsula, Livingston Island in the South Shetland Islands, Antarctica. It is situated 1.5 km (0.93 mi) northwest of Slab Point and 2.8 km (1.7 mi) north of Kotis Point. Extending 600 by 300 m (660 by 330 yd), surface area 17 hectares (42 acres).[1] The area was visited by early 19th century sealers.

The island is named after the settlement of Balsha in western Bulgaria.
 
Poslednja izmena:
ovo što pišeš nema nikakve veze..Balotići su poreklom iz Klimenata-katolika, koji su, došavši u Rožajsku župu primili islam i vremenom i srpski jezik, a sada se nacionalno osećaju "Bošnjacima".

Kako nema veze? Pa ja postavljam toponime sa korjenom -bal upravo u blizini zemalja Balšića? Pa šta ako su Balotići porjeklom od Klimenata - kasnija oblast Klimenata je pripadala državi Balšića.

Poenta je da se korjen -bal srijeće praktično svuda, i da zaista nije romanskog korjena kako su zaključili ovi naši istoričari. Evo primjera imena Balaban - ono se javlja u grčkom u znečenju medvjed, u ruskom u značenju sokolar, u turskom i persijskom u značenju krupan čovjek, balaban je kod Turaka i instrument (duduk), balaban je štap za udaranje u bubnjeve. Znači riječ se javlja kod mnogih naroda u potpuno različitim značenjima.

Tako jedino možemo zaključiti da ne možemo odrediti kojeg je porjekla ime Balša, i da može biti i ilirskog, slovenskog, latinskog, grčkog korjena (da preskočimo Turke, Arape, Feničane, Germane itd) ... Kod svih se javljaju imena sa korjenom -bal.

Ono što bi pomoglo je da to ime i prezime (kao i slična) potražimo u srednjovjekovnim spisima XIII i XIV vijeka da vidimo đe se sve javlja - da li u katunima, ili kod stočara, u gradovima, ili kod svih podjednako; na kojim sve tada prostorima?
 
Kako nema veze? Pa ja postavljam toponime sa korjenom -bal upravo u blizini zemalja Balšića?

Evo da i ja postavim materijal za razmišljanje iz moje zbirke.

TOPONOMASTIKA

SRBIJA I CRNA GORA

NASELJA
Balačka, Balajinac, Balajnac, Balance, Balanovac, Balčak, Bale, Balej Pivnica, Baletiće, Balić, Baličevac, Balići, Balinac, Balinac, Balince, Balince, Balinovac, Balinovac, Balinovce, Balinović, Baljački Do, Baljen, Baljen, Baljevac, Baljevac, Baljevička Mahala, Baljević Mahala, Baljkovac, Baloči, Balosave, Balosave, Balotići, Balovac, Balović Mahala, Gornje Baliće, Gornji Baliće, Mahala Baljevac, Moračko Trebaljevo, Rovačko Trebaljevo, Trebaljevo.

RELJEF
Bala Stena, Balavan, Balbakan, Balčina, Bali Kamen, Balina, Balinovački Breg, Balj, Baljački Do, Baljenovac, Baljenski Krš, Baljestajski Del, Baljevac, Baljica, Balkan, Balkan, Balšin Grad, Baltija, Mali Balanovac.

VODE
Balabanska Reka, Balanovačka Reka, Balinačka Reka, Balinački Potok, Balješina Lokva, Baljina Stava, Baljov Ubao, Baluna, Proni Baljaj.


BOSNA

NASELJA
Balaći, Balaći, Balaći, Balaći, Balačić, Balagića Brdo, Balatun, Balčakovići, Bale, Balibašići, Balibegovići, Balići, Balići, Balići, Balići, Balići, Balići, Balići, Balići, Balihodžići, Balijevići, Balina Njiva, Balinovac, Balj, Baljak, Baljci, Baljci, Baljevac, Baljevac, Baljići, Baljivac, Baljkovica, (( Baljkovica Donja )), Baljkovići, Baljvine, Balmazi, Balte, Baltići, Baltići, Baltići, Baltići, Baltići, Baltići, Baltine Bare, Balukovići, Donja Baljkovica, Donje Baljci, Donji Balići, Gornji Balići, Gornji Balvani, Mali Baljevac.

RELJEF
Balegije, Balevnice, Balića Brdo, Balića Do, Balića Draga, Balijevina, Balin Dol, Baline Doline, Balinjača, Balinska Draga, Baljak, Balja Stijena, Baljava Glavica, Baljevac, Baljuševčin Grič, Baljvinski Vis, Balkan, Balmaski Vis, Balova Glavica, Balta, Balvan, Balvan, Donji Balvani.

VODE
Balačka Lokva, Balaklagija, Balatin, Balavac, Baletina Voda, Balihodžićki Potok, Balinski Potok, Balinuša, Baljkovička Reka, Balkana.


HRVATSKA

NASELJA
Balaćeva Lisina, Balajić Marmun, Balanovići, Baldasan, Baldaši, Bale, Balenija, Baleta, Baletići, Baletine, Balići, Balinac, Balinci, Baljci, Baljevac, Baljkuša, Balte.

RELJEF
Balaćev Vršak, Balantrovac, Balatini, Bale, Balenski Dočići, Balinka, Baljkuša, Balun, Balun.

VODE
Balatin, Balenica, Plićak Balina.


Nemam sad vremena za obradu, kasnije ćemo.
 
radoslav_rotkovic.jpg


balsa.jpg
 
Poslednja izmena:
TOPONOMASTIKA
SRBIJA I CRNA GORA
NASELJA

Balačka, Balajinac, Balajnac, Balance, Balanovac, Balčak, Bale, Balej Pivnica, Baletiće, Balić, Baličevac, Balići, Balinac, Balinac, Balince, Balince, Balinovac, Balinovac, Balinovce, Balinović, Baljački Do, Baljen, Baljen, Baljevac, Baljevac, Baljevička Mahala, Baljević Mahala, Baljkovac, Baloči, Balosave, Balosave, Balotići, Balovac, Balović Mahala, Gornje Baliće, Gornji Baliće, Mahala Baljevac, Moračko Trebaljevo, Rovačko Trebaljevo, Trebaljevo.
Мени је речено да назив Баљевац потиче из турског периода,бар се тако сматра,не значи да је тачно.Не видим неку везу ни са Балшићима ни са романима.

Е ако је он то написао онда значи да је тачно!!!!!!!!!:eek:,само ми није јасно како је до тог закључка дошао пред сам крај свог живота,такорећи са једном ногом у гробу,где ли је био раније.
 
Први пут у животу чујем да је ј прешло у л. Тај ми је гласовни процес потпуно непознат, а знам за разне.

Х може да пређе у ј и у в, б може да пређе у м, мн може да пређе у мл, л наравно прелази у о, разне палатализације и јотовања да не помињем... али ј у л? Има ли још који пример тога?
 

R. Rotković: "Balšići su izašli iz anonimnosti vjerovatno kao vidari, prasl. balь = vidar, balьstvo = liječenje; imamo i starusko (starorusko?) balša = vidar. (R. M. Cejtlin 1977 : 79, 145, 156; S. Nikolić 1976 : 78)"




Ima kod Cejtlina balovanie i baljstvo.


baljstvo.gif


Djačenko ima baja, balia, balij, balovanie, baljstvo, baljstvovati.

bajadjacenko.jpg


Niko od njih nema balša. Ostaje da se pogleda u Svetozar Nikolić, Staroslovenski jezik, "Naučna knjiga", Beograd, 1976.
 
Poslednja izmena:
Vlasi su tada pričali i romanskim i slovenskim, a Srbi samo slovenskim.

^^ као и данас у источној Србији. али то не мења чињеницу да је Власима матерњи језик- романски (па макар га и лошије говорили од српског), а Србима- словенски. с обзиром да је у 14. и 15. веку то једина разлика између две групе- у односу на Влахе, ''Србин'' је језичка категорија. да ли је то твоје мишљење?

Niko ne govori o nacijama u XIV ili XV vijeku - govorimo o određenim srednjovjekovnim narodima. Da ti narodi postoje i da postoji svijest o njima (koja nije samo svijest ratničke elite) možeš pogledati recimo u spisu Teodora Metohita u VIZINJ, tom VI, str. 63. Tamo Metohit opisuje svoje putovanje u Tribaliju (Srbiju) i tamo srijeće i opisuje i obične ljude. Jedan od njegovih saputnika je Tribal (Srbin). Prepznaje među običnim ljudima recimo jednog Skita (Tatar) lutalicu - Bugari su mu Mizi, a Ugari Peonci. Znači obični ljudi možda i nisu imali neku jaku narodonosnu svijest, ali su znali da raspoznaju ko je u njihovom dobu bio pripadnik njihovog naroda, a ko nije. Naravno - tada pripadnost određenom narodu uopšte i nije bila bitna u smislu novog vijeka, a pogotovo najnovijeg doba.

средњовековни народи нису политичка категорија. једина политичка категорија је нација, а у средњем веку је то владајући сталеж- племство и свештенство (једино је оно имало свест о припадности одређеном политичко-правном пројекту, тј. држави). међутим, ти си горе рекао да су Срби у односу на Хрвате и Бошњане- ''политичка категорија'' (при чему ниси мислио на један сталеж, него на цео народ). средњовековни сељаци тешко да су имали неку свест о припадности одређеној политичкој творевини, тим пре што су се границе тих творевина често мењале, а они у политичком животу нису ни учествовали. ако су имали неку свест, она сигурно није могла бити ''политичка'', а ако није била политичка, каква је онда била? (у том смислу и пример који си навео)

Ukoliko su Bošnjani samo pripadnici (državljani) bosanske srednjovjekovne države, kako to da u poveljama u bosanskoj državi od XIV vijeka jasno nalazimo uz Bošnjane i Vlahe ("Vlachi et Bosgnani"). Pa onda imamo Hrvate i Vlahe u hrvatskoj državi. Pa konačno imamo Srbe, Vlahe, Arbanase, Sase itd. u srpskoj državi, ali imamo i Srbe i Vlahe u oblastima Kosača. A u raznim stranim istrorijskim izvorima toga i nešto kasnijeg doba imamo prepoznate Bošnjane i Srbe uz ostale narode.

е па зато ја и инсистирам да се тим појмовима да и одговарајуће значење (у временском оквиру о коме се говори). ако употребљавамо појмове које нисмо у стању да дефинишемо- онда долази до забуне, а неретко и до сасвим погрешних закључака.
дакле, ко су Срби у 14. и 15. веку, и шта их разликује у односу на Влахе, Арбанасе, Сасе, Латине, Хрвате и Бошњане?

Pa Balšići jesu sebe ponekad smatrali srpskim plemstvom, ali ponekad nisu. Ta njihova pripadnost određenom plemstvu je bila vrlo labilna što se njih samih tiče.

као што се тиче и данашњих Црногораца- у периоду од 100 година, бар 4 пута су променили нацију. осећај политичке припадности одређеном државној идеји је променљиве природе, јер је руковођен интересима.

Recimo Đurađ I Balšić je jednio vrijeme sigurno bio pokoran caru Urošu. Ali kasnije znamo iz istorijskih izvora da ga car Uroš smatra za buntovnika. Oni će zajedno sa Dubrovčanima (strancima) ratovati protiv Vojislava Vojinovića i Kotora koji je bio Urošev carski grad. Pa će kasnije opet napadati i opsjedati Urošev grad Kotor. Kasnije kad opet ne bude bilo srpskog cara oni će se ponovo smatrati srpskim plemićima - recimo Đurađ I Balšić će učestvovati na radu sabora u Peći u oktobru 1374. godine kada će biti izabran patrijarh Jefrem. Uprkos što će tada sam Đurađ biti rimokatolik, on će pomagati i pravoslavne manastire u svojoj državi. Sa druge strane Balšići neće pripadati samo srpskom plemstvu, već i dubrovačkom i venecijanskom. Đurađ II Stracimorović Balšić će 1391. godine recimo tražiti od rimskog pape da mu dozvoli da izradi i istakne grb rimske crkve po njegovim gradovima i varošicama, kao i da može da upotrebljava zastave rimske crkve u svojim ratovanjima protiv Turaka. On će u svom testamentu cijelu svoju državu ostaviti rimskom papi ako eventualno ne bude imao muškoga poroda. Balša III će u julu 1415. tražiti od mletačkog senata da može da koristi venecijansku zastavu Svetog Marka. Pod tom zastavom, koju će dobiti uz vojvodsku palicu u Kotoru, će ratovati i Stefanica Crnojević - pod njom je skršio grbaljsku bunu 1452. godine, a pod istom će ratovati i protiv srpske despotovine, kada će i izvjestiti Senat da je istakao zastavu Svetog Marka posred Podgorice, Da li zbog jasne pripadnosti venecijanskom plemstvu (pa čak i ratovanja pod venecijanskom zastavom) Balšiće ili Crnojeviće možemo zbog toga smatrati Venecijancima (Italijanima)?

овим примерима само си потврдио оно на шта ја све време указујем- политичко опредељење није трајно одређење. самим тим појам ''Србин'' (кад се мисли на цео један народ у 14. и 15. веку) не може имати политички карактер. тим пре што те Србе срећемо на простору од Вардара до Цетине.

Etničko porijeklo Balšića je zaista upitno, i to ne samo porijeklo, već i njihova tadašnja etnička pripadnost. Jer sam već naveo ko sve Balšiće smatra arbanaškom gospodom (i to baš Đurađa II Stracimirovića i Balšu III koji nisu vladali jugom Albanije, a ovaj poslednji čak ni skadarskim krajem) - evo da dodam da i Đon Musaka u spisu iz 1515. godine jasno ubraja Balšiće u arbanaško plemstvo. Naravno - ovo ne znači automatski da su Balšići tada bili Arbanasi a ne recimo Srbi ili Vlasi (sad ne ulazim u njihovo dalje etničko porijeklo, već na pretpostavku šta su bili tada dok su vladali Zetom i jugom Albnije - koji im je jezik bio primarni?).

у ову тему не улазим, јер сматрам да је дискусија о етничком пореклу племићких породица средњег века бесмислена (ни њима то није било од нарочитог значаја), тим пре што су се оне гранале и међусобно мешале. Балшићи су били српска властела док су се наслањали на традицију српске средњовековне државе. оног тренутка кад су прихватили Венецију- постали су венецијанско племство, као и Косаче, Црнојевићи, Кастриоти и други.
 
Poslednja izmena:
^^ као и данас у источној Србији. али то не мења чињеницу да је Власима матерњи језик- романски (па макар га и лошије говорили од српског), а Србима- словенски. с обзиром да је у 14. и 15. веку то једина разлика између две групе- у односу на Влахе, ''Србин'' је језичка категорија. да ли је то твоје мишљење?

Današnji Vlasi u sjeveroistočnoj Srbiji su uspjeli da očuvaju svoj maternji jezik, i to je vjerovatno spriječilo njihovu asimilaciju u Srbe (a sižgurno ih je dosta i zaista asimilovano na drugim prostorima). Međutim čak ni jezik ne mora biti garant da će neko biti asimilovan - najveći dio današnjih Škota, čak i Iraca, i ne znaju da govore maternjim jezicima svojih predaka, pa su ipak očuvali svijest da su oni Škoti, odnosno Irci. Ti procesi etnogeneze su jako čudni i neravnomjerni - u nekom kraju uspiju, u drugom ne uspiju. U nekom kraju je bitan jedan faktor, u drugom potupuno drugi.
Ne mogu reći da su Srbi isključivo jezička kategorija - kad bi to jedino bili, onda bi oni bili i tada jedan narod sa Hrvatima, bar sa čakavcima (kajkavce bi možda i mogli isključiti, kao što bi eventualno morali isključiti i torlake).

средњовековни народи нису политичка категорија. једина политичка категорија је нација, а у средњем веку је то владајући сталеж- племство и свештенство (једино је оно имало свест о припадности одређеном политичко-правном пројекту, тј. држави). међутим, ти си горе рекао да су Срби у односу на Хрвате и Бошњане- ''политичка категорија'' (при чему ниси мислио на један сталеж, него на цео народ). средњовековни сељаци тешко да су имали неку свест о припадности одређеној политичкој творевини, тим пре што су се границе тих творевина често мењале, а они у политичком животу нису ни учествовали. ако су имали неку свест, она сигурно није могла бити ''политичка'', а ако није била политичка, каква је онда била? (у том смислу и пример који си навео)

Ne mogu se baš u potpunosti složiti sa tobom. Srednjovjekovni narodi jesu bili u određenoj mjeri i političke kategorije - čak i tada. Evo primjera - da li su Englezi u srednjem vijeku bili narod? Znamo da su oni bili sastavljeni od više etničkih grupa (Angla, Sasa, Jita, Friza, Normana, poengleženih Brita itd.). E sad je pitanje da li su u početku sve te etničke grupe imale svijest da predstavljaju jedan narod? U početku vjerovatno ne, imaće ga samo politička elita koja je takođe bila etnički homogena. Ali vremenom će ga bar ovi Germani i pogermanjeni Briti steći zahvaljujući pripadnosti državi. Jedan Sas iz Britanije i onaj njegov srodnik iz Saksonije više neće imati svijest da pripadaju istom narodu, bez obzira i na tadašnju bliskorodnost. A oni koji su uspjeli da se odupru potpunoj germanizaciji neće postati Englezi, bez obzira što će živjeti u Engleskoj i čak govoriti engleskim jezikom.
Slažem se da u srednjem vijeku običnim ljudima tada etnička pripadnost uopšte nije bila bitna. Zaista imamo dvije vrste narodno-etničkih identifikacija. Jedna je politička - po državama. Svi stanovnici Srbije su tada Srbi, svi stanovnici Bosne su tada Bošnjani, svi stanovnici Romejskog carstva su tada Romeji itd. Sa druge strane imamo razne etničke grupe u toj državi- Da li ljudi razaznaju u samoj državi ko je ko? Razaznaju (iako im to nije bilo mnogo bitno). Tako će neki Srbin, zemljoradnik sebe zaista po jeziku (negdje su bitni i običaji) odvojiti od nekog Arbanasa, Vlaha, Sasa, Grka, čak i Bugarina. Naravno moguće je i vrlo vjerovatno da će svi ovi ljudi u srpskoj državi govoriti i srpski jezik (većina čak odlično taman kao i Srbi), ali će očuvati i svoje maternje jezike (koje će možda čak govoriti i gore od srpskog).
Ali hajde sada da vidimo šta se zbiva kada neki Srbin recimo susretne Hrvata - da li je on po njemu pripadnik njegovog naroda u tom srednjem vijeku? Vrlo vjerovatno da jeste - ali će onaj Srbin nazivati onog Hrvata - Srbinom, a Hrvat Srbina - Hrvatom. U njihovim glavama će postojati svijest o vlastitom imenu koje je bilo dio državno-pravne tradicije.
Znači u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi Sloveni se nazivaju Hrvatima, u srednjovjekovnoj srpskoj državi se nazivaju Srbima. Stranci ih zato pogotovo u tom srednjem vijeku i nazivaju najčešće samo Slovenima ili nekim drugim zajedničkim imenom (naravno, ne uvjek - oni ipak i tada razlikuju njihove političke tvorevine, ali ih etnički vrlo vjerovatno ne razlikuju).
U pravu si da se upravo zato u pojedinim područjim to etničko ime i mjenjalo. Tako se vjerovatno uslijed dugotrajnog pripadnja Bosne Srbiju u ranom srednjem vijeku, u Bosni bilo odomaćilo srpsko ime za Slovene u njoj. Pa ćemo to ime imati očuvano još u prvoj polovini XIII vijeka, iako je Bosna bila i nezavisna sklavinija (u odnosu na Srbiju) sigurno od sredine XII, a moguće čak i od sredine X vijeka. Međutim u vrijeme uspona bosanske države u XIV vijeku u njoj se ustaljuje za Slovene naziv Bošnjani. Ali to ne znači da će se taj naziv ustaliti u svim djelovima bosanske države podjednako - u Zahumlju će se i dalje češće upotrebljavati naziv Srblji jer je taj kraj bio znatno duže u sastavu srednjovjekovne srpske države.
Ovo su sve pretpostavke - ali osnovane. Jer mi znamo da se Sloveni u Srbiji u ćirilskim poveljama nazivju Srblji. Taj naziv sigurno nije zapisao neki običan čovjek, već neki obrazovani pisar pri vladarevom dvoru, Znači taj naziv Srblji je vjerovatno bilo ime koje je koristila elita, ali se sasvim sigurno ustalilo i u narodu odavno. Kada se u Bosni počne koristiti ime Bošnjanin -- tu se vjerovatno izražava stav elite o imenu njihove države, ali vrlo vjerovatno i ljudi u onim krajevima đe je ta država uhvatila čvrst korjen. Tamo đe nije uhvatila čvrst korjen, čisto sumnjam da se to ime primilo. Kada je Stjepan Kotromanić osvojio Zahumlje od Srbije 1326. godine, čisto sumnjm da se neki obični Sloven, stanovnik Zahumlja koji se do tada nazivao Srbljem, preko noći nazvao Bošnjaninom - vjerovatno je u njegovoj svijesti još uvjek bilo prisutno ono prvo ime.

овим примерима само си потврдио оно на шта ја све време указујем- политичко опредељење није трајно одређење. самим тим појам ''Србин'' (кад се мисли на цео један народ у 14. и 15. веку) не може имати политички карактер. тим пре што те Србе срећемо на простору од Вардара до Цетине.

Upravo tako - ime se mijenjalo. Neretljani su nekada bili Srbi, pa onda Neretljani, pa onda Hrvati - etnička bliskost Neretljana je bila podjednaka i sa Hrvatima sa kojima će se lako stopiti, iako su po DAI na Balkan došli kao Srbi, pa su onda razvili sopstvenu posebnost, pa su se stopili sa Hrvatima, pa su potom čak i sami Hrvati u Dalmaciji zaboraviti svoje ime i zamjeniti ga dalmatinskim, da bi tek u XIX vijeku opet postali Hrvati.
Ime se mijenjalo i bilo je vezano za političke tvorevine.

у ову тему не улазим, јер сматрам да је дискусија о етничком пореклу племићких породица средњег века бесмислена (ни њима то није било од нарочитог значаја), тим пре што су се оне гранале и међусобно мешале. Балшићи су били српска властела док су се наслањали на традицију српске средњовековне државе. оног тренутка кад су прихватили Венецију- постали су венецијанско племство, као и Косаче, Црнојевићи, Кастриоти и други.

Sa ovim se slažem. Samo treba i zapaziti - mogao je i vladar sopstvene države da bude plemić i neke druge. Neki plemići su bili pripadnici i više plemstava istovremeno, ali se znalo kom regnumu pripadaju njihovi posjedi - čak su mogli da imju posjede i u više regnuma (država). Što se tiče ovog perioda Balšića, Srpsko carstvo/kraljevstvo zapravo još uvjek postoji u Zeti, ali samo na papiru (a Zeta se često svrstava tada i u Albaniju - ne znam zašto) - ali suštinski Zeta je tada samostalna srednjovjekovna držvica - Balšići potpuno samostalno vladaju njom.
 
Rjesenje je u keltrkom jeziku:

ball
a spot, Irish, Middle Irish ball, white-spotted on forehead (of a horse), Breton bal (do.). The Gaelic suggests a stem bal-no-, Celtic root bal, white, Greek @Gfalós, shining, fálaros (phala@-ros), white-spotted (of animals); Indo-European bhe@-l: bhale, shine; whence English bale-fire. Stokes says the Irish ball seems allied to the Romance balla, a ball, English bale and ball(?). Hence ballach, spotted. Welsh bal, spotted on forehead.

Po ovome BAL je BILJEG . To je znacenje i rijeci BALKAN: obiljezena tacka, biljeg.
 
Poslednja izmena:
Logičnije je da to važi za balegu-padne na zemlju i obilježi tačku.

Evo i ovo:

"Bal" - in Gaelic the word "baile" means a town or a village so it crops up in the names for many such places including Balnagowan (village of the blacksmiths), Balquhidder (fodder village) and Balmore (big village - which it is not!) and Balmoral.

Ili je BILJEG ili je GRAD, SELO (a i to je vidno obiljezeno mjesto): BALEC je bio grad blizu Skadarskog jezera, zar ne?

Balec, Balesanin ili Balsic? Je l'moze?

http://books.google.ca/books?id=7xI...ed=0CGYQ6AEwCA#v=onepage&q=bal gaelic&f=false


BAL = dweling = mjesto, stan, tacka (biljeg) boravista: BALEC

Bilo kako bilo, to je BAL keltska rijec.Moze da znaci i SUNCE, jer rijec BALCOMBE znaco OBLO tijelo (sjetimo se balvana):

http://books.google.ca/books?id=tCF...ed=0CFAQ6AEwBA#v=onepage&q=bal gaelic&f=false

"Belcarra was a traditional camping area for the Tsleil-waututh, the local First Nations people who liked its beach and exposure to the afternoon sun. The site was abandoned in the early 1860s when smallpox decimated the Indian population. The community was named in the 1870s by Judge Norman Bole, combining the Gaelic words for sun and rock, bal+carra..."

http://webcache.googleusercontent.c...a.htm+Bal+sun+gaelic&cd=3&hl=en&ct=clnk&gl=ca

Kelti su Cimbri, Simbri, Simbri su Sirbi, Serbi, SRBI.

Ovdje mozete naci odakle je rijec BALKAN (str. 51):

http://books.google.ca/books?id=kQN...CFoQ6AEwBQ#v=onepage&q=Bal sun gaelic&f=false

BALC: a boundary,a ridge of erath between two furrows.

Balkan je zemljiste ograniceno vodom od Save i Dunava pa izmedju Jadrana, Crnog mora i onih grckihi mora.

Eto, pa sad...nastaje cutanje?

PS Sva nasa prezimena sa BAL su keltskog porijekla.
 
Poslednja izmena:

Back
Top