Autoportret-nešto kao selfi

Alphonse Mucha (1860-1939)




800px-Alfons_Mucha_Selbstporträt.jpg

Self-portrait (1907)




Mucha je imao izuzetan dar, a to je bilo crtanje- - taj talenat omogućio mu je da počne zarađivati od njega.
Ispočetka je radio kao pozorišni dekorater - slikar,(oslikavao je kulise)
Grof Karl Khuen iz moravskog grada Mikulov angažirao je Muchu da mu dekorira unutrašnjost dvorca Emmahof, nedaleko mesta Hrušovan nad Jevišovkou, zidnim freskama, po završetku radova bio je toliko oduševljen, da je odlučio dati Muchi stipendiju za studije slikarstva na Minhenskoj Akademiji likovnih umetnosti.

Nakon studija slikarstva preselio se u Pariz i nastavio studije na Académie Julian i Académie Colarossi, istovremeno radio je ilustracije za magazine i reklamne agencije. Oko božića 1894., dobio je posao koji ga je izbacio u orbitu - narudžbu za plakat tada slavne glumice Sare Bernar.
Ovaj plakat (rađen potpuno u duhu ideala Art Noveau) donio mu je slavu i mnoge buduće narudžbe.

Alfons Mucha napravio je mnoštvo slika, plakata, reklama, ilustracija, dizajna nakita i pozorišnih scenografija.Njegovi radovi postali su zaštitni znak stila u umetnosti - Art-Noveau...
Najviše uspeha kod naručioca, imao je s motivima mladih žena, raskošne kose, okruženih stiliziranim cvećem i drugim ornamentalnim ukrasima.
Osobno je Mucha želio da ostane upamćen ne samo po plakatima ili ilustracijama, držeći da je zadatak umetnosti prikaz uzvišenih ideja i duhovnosti.
Stoga mu veliki komercijalni uspeh nije godio, čak ga je plašio.


plakat za Maude Adams u ulozi Ivane Orleanske iz 1909.


.Odmah po izbijanju II svetskog rata Mucha je uhapšen i držan u istražnom zatvoru
Umro je nekoliko dana nakon toga, 1939 godine u Pragu.

 
ace3d4cef2b17bbf6132b7f50b1e1934eugene delacroix self portrait.jpg

Eugene Delacroix- Self portrait
Autoportret kao Ravensvood ili Hamlet najstariji je portret Eugena Delacroix-a, koji ga prikazuje
kao mladića početkom 1820-ih. Intrigantno ga je videti tako mladalačkog tena. Delacroix je bio umetnik koji je tokom svoje karijere imao razne uticaje, a glavni element toga bila je književnost. Neko vreme je proučavao engleske pisce i Šekspir mu je postao jedan od omiljenih, poput
Lorda Bajrona.
 
Odd Nerdrum

1626703554498.png


Odd Nerdrum (rođen 8. aprila 1944) je norveški figurativni slikar, rođen u Švedskoj i smatra se jednim od najvećih živih klasičnih figurativnih slikara.
Teme i stil u Nerdrumovom delu odnose se na anegdotu i naraciju.
Primarni uticaji slikara Rembrandta i Caravaggia pomažu da se njegovo delo postavi u direktni sukob sa apstrakcijom i konceptualnom umetnošću .
Nerdrum stvori šest do osam slika godišnje. Uključuju slike malih života, svakodnevnih predmeta , portrete i autoportrete i velike slike alegorijske i apokaliptične prirode.
Likovi na Nerdrumovim slikama često su odeveni kao iz drugog vremena i mesta.

Nerdrum se školovao u školi Rudolfa Štajnera, a kasnije na Umetničkoj akademiji u Oslu.
Razočaran umetnošću koja se predaje na akademiji i modernom umetnošću uopšte,
Nerdrum je počeo da se uči da slika u postmodernom stilu sa Rembrantom i Caravaggio-om kao uticajem.

Nerdrum kaže da njegovu umetnost pre treba shvatiti kao kič, a ne kao umetnost kao takvu.
O kiču, manifestu koji je sastavio Nerdrum, opisuje se razlika koju pravi između kiča i umetnosti.
Nerdrumova filozofija je pokrenula kič-pokret među njegovim učenicima i sledbenicima,
koji sebe pre nazivaju slikarima kiča nego umetnicima.





Self-portrait (2005)
odd_nerdrum_selvportrett_med_pels_2005_samlingen_haugar_vestfold_kunstmuseum_vestfoldmuseet-14...jpg
 
Antoine Jean Gros(1771-1835)


Antoine_Jean_Gros_par_Gerard.jpg

Self-portrait







U rodnom Parizu Gros je počeo slikati kao šestogodišnjak u studiju svoga oca, minijaturista.
Koncem 1785. god. Gros je studirao na koledžu Mazarin.
Nakon revolucije i smrti oca, Gros se od 1791. morao sam financirati, te je na preporuku Francuske akademije likovnih umjetnosti (École des Beaux Arts) dobio posao portretiranja članova nacionalnog konventa.

Sam Napoleon mu naručuje slike: Napoleon obilazi kužnu kuću u Jaffi (Les Pestiférés de Jaffa, 1804.), te Bitka kod Aboukira i Bitka za Eylau...
Zahvaljujući ovim slikama Napoleon je u javnosti oslikan kao heroj koji se ne boji kuge da obiđe svoje vojnike, a Gros je općeprihvaćen u umjetničkim krugovima. Također, od tada je Gros uvijek bio okupiran vojnom tematikom.
Napoleon mu je zbog njegovih zasluga dodijelio titulu „Baron Carstva“, a 1815. god. njegov učitelj J.-L. David mu je prepustio svoju školu, te je imao jako mnogo sljedbenika. Čak je postao član Francuskog instituta i profesor na Likovnoj Akademiji (École des Beaux Arts) te je primio viteški Orden sv. Mihovila. Kako se vremenom vojska udaljila od naroda, tako se i on, koji je ovisio od njihovih narudžbi, našao bez sponzora i otpočeo je njegov pad.




Antoine_Jean_Gros,_Autoportrait,_1795.jpg

Self-portrait



U njegovim kasnijim slikama vidi se gubitak kvaliteta.
Kasnijim slikama je pokušao biti dio rastuće romantičarske scene, ali je izgubio svoju izvornu vitalnost i postao samo jedan od sljedbenika.
Nakon oštrih kritika i konstantnog osjećaja neuspjeha, Gros je 25. lipnja 1835. god. izvršio suicid bacivši se u rijeku Senu.
. Na papiru iz njegovog šešira pisalo je:

„Umoran od života, i izdan od svojih kolega koji su ga ocijenili podnošljivim, odlučio sam okončati ga“.
 
Valentin Serov(1865-1911)

800px-Serov_Self.jpg

Self-portrait (1880)



Ruski slikar , portretista.

Serov je rođen u Sankt Peterburgu, sin ruskog kompozitora i muzičkog kritičara Aleksandra Serova i njegove supruge i bivše učenice Valentine Serove, takođe kompozitorke.
Odgajan u visoko umetničkom miljeu, roditelji su ga podsticali da sledi svoje talente, a u detinjstvu je studirao u Parizu i Moskvi kod Ilje Repina i u Sankt Peterburškoj akademiji umetnosti (1880–1885) kod Pavla Čistjakova.
Rano stvaralaštvo Serova podstaknuto je realističnom umetnošću Repina i strogim pedagoškim sistemom Chistiakova.
Dalji uticaji na Serova bili su stare majstorske slike koje je gledao u muzejima Rusije i zapadne Evrope, prijateljstva sa Mihailom Vrubelom i (kasnije) Konstantinom Korovinom i kreativna atmosfera kolonije Abramtsevo, sa kojom je bio usko povezan.


Girl_in_the_Sunlight._Portrait_of_Maria_Simonovich._1888._Oil_on_canvas._The_Tretyakov_Gallery...jpg

Girl Covered By The Sun (1888)
 
717515e187b4621bffcf39787938226f karl bruillov.jpg

Karl Bruillov
Karl Pavlovich Bryullov,
Karl Pavlovič Brjulov, koga su njegovi prijatelji poznavali pod imenom „Karl Veliki“ ili „Car slikarstva“, bio je prvi ruski slikar sa međunarodnom reputacijom. Često se smatra osnivačem ruskog romantizma. Rođen od francuskih roditelja (poreklom od hugenota) u Sankt Peterburgu, nosio je ime Šarl Brulo do 1822. Njegov pradeda, deda, otac i dva starija brata, Fjodor i Aleksandar, bili su umetnici. Brjulov prvi učitelj slikanja bio je njegov otac vajar i član Akademije umetnosti u Sankt Peterburgu, gde su svi njegovi sinovi stekli obrazovanje.
 
Анри Фантен—Латур (18361904)

је био француски сликар и графичар на прелазу између реализма и романтизма.
И поред тога што је у Паризу припадао кругу импресиониста остаје доследан традицијама реалистичног сликарства.
Сликао је портрете сликара и песника париске авангарде и бројне аутопортрете.
Такође је сликао мртве природе, посебно слике цвећа где се угледао на сликарство Курбеа.
Значајне су и његове идеализујуће слике инспирисане Вагнеровим делима


800px-Henri_Fantin-Latour_autoportrait.jpg

Henri Fantin Latour
Self-portrait
 
Autoportret-Salvadora-Dalija-nastao-je-1941.-godine-foto-pinterest.com_.jpg

Autoportret-Salvadora Dalija nastao je 1941. godine

Neobični autoportret španskog umetnika Salvadora Dalija veran je odraz njegovog nadrealističkog stila. Rastopljeno lice podupiru drvene štake, oslonjene na postolje sa
nazivom slike i komadom pržene slanine. Slanina bi mogla da se protumači kao simbol
prolaznosti organske materije (iako se često nalazila na jutarnjem meniju umetnika), dok je rastopljeno lice potvrda Dalijevog uverenja da je koža najvažnija pri reprezentaciji čoveka.
 
Pogledajte prilog 984306
Autoportret-Salvadora Dalija nastao je 1941. godine

Neobični autoportret španskog umetnika Salvadora Dalija veran je odraz njegovog nadrealističkog stila. Rastopljeno lice podupiru drvene štake, oslonjene na postolje sa
nazivom slike i komadom pržene slanine. Slanina bi mogla da se protumači kao simbol
prolaznosti organske materije (iako se često nalazila na jutarnjem meniju umetnika), dok je rastopljeno lice potvrda Dalijevog uverenja da je koža najvažnija pri reprezentaciji čoveka.
Dali , Dali....
Ali slanina je vrh...
Mora se priznati da i liči na sebe pomalo.
 
REPIN_portret_REPIN.jpg

IIya Repin Self portrait

Ilja Jefimovič Repin (ruski: Ilʹa Efimovič Repin;5. avgust [O.S. 24. jul] 1844-29. septembar 1930) bio je ruski slikar realista. Bio je jedan od najpoznatijih ruskih umetnika 19. veka, kada je njegov položaj u svetu umetnosti bio uporediv sa položajem Lava Tolstoja u književnosti. Odigrao je veliku ulogu u dovođenju ruske umetnosti u glavni tok evropske kulture. Njegovi glavni radovi uključuju Barge Haulers na Volgi (1873), Versku povorku u Kurskoj guberniji (1883) i Odgovor zaporoških kozaka (1880–1891).
 
6-self-portrait-with-pipe-vincent-van-gogh (1).jpg

V.VanGogh
Self Portrait (1886)



Van Gogh je naslikao mnoge autoportrete više od 20 samo u Parizu. U svakom izgleda drugačije.
On je video ove autoportrete kao način vežbanja umetnosti portretiranja.
Tako je eksperimentisao sa izrazima lica, bojama i oblicima.

U Parizu je Van Gogh otkrio delo Adolpha Monticellija (1824-1886).
Divio se ovom starijem francuskom slikaru zbog bogate palete boja i guste nanošenja boje.
Na ovom autoportretu isprobao je Monticellijev pristup bojama i svjetlosnim efektima.
Bledi tonovi njegovog lica izrazito se ističu na toploj, tamnocrvenoj pozadini.
 
Pietro da Cortona (1596.-1669)

je bio italijanski barokni slikar i arhitekta. Bio je i važan dizajner enterijera.
Rođen je kao Pietro Berrettini, ali je prvenstveno poznat po imenu svog rodnog grada Cortona u Toskani.
Radio je uglavnom u Rimu i Firenci. Najpoznatiji je po svojim freskopisanim plafonima .


800px-Ajaccio_Da_Cortona_Autoportrait (1).jpg

Pietro Da Cortona
Self-portrait
 
2b98d6997c7d4665c53ee480985cbf9ajean auguste dominique ingres autorretrato.jpg

Jean Auguste Dominique Ingres autorretrato

Rođen u skromnoj porodici u Montobanu, otputovao je u Pariz da studira. Godine 1802, on je debitovao na izložbi Salon i osvojio Rimsku premiju za svoju sliku Ambasadori Agamemnona u šatoru Ahila. U vreme kada je 1806. odlazio na boravak u Rim, njegov stil otkriva njegovo blisko proučavanje italijanskih i flamanskih renesansnih majstora.
 
Autoportret-Milena-Pavlović-Barili-1.jpg

Self-portrait


Милена Павловић-Барили ( 1909 - 1945)
била је српска сликарка и једна од најинтересантнијих личности уметничке Европе између два рата.
Од 1932. године живи и ради у Паризу, а од 1939. у САД, где и умире, прерано, у 36. години живота.

Редовно је учествовала на изложбама павиљона Цвијета Зузорић и уметничке групе Лада, али је и поред тога, услед дугог боравка и смрти у иностранству, била у Србији готово заборављена. Своја дела успешно је излагала и на бројним самосталним и групним изложбама широм Европе, а касније и у Америци, где сарађује у модном часопису Вог.

Њено дело је домаћој јавности откривено тек 50-их година 20. века, захваљујући сликару, ликовном критичару, теоретичару и историчару уметности Миодрагу Протићу, који је њено дело открио српској (и југословенској) јавности 50-их година 20. века.
Са Радојицом Живановићем Ноем Милена Павловић-Барили је једини афирмисани представник надреализма у српском сликарству.
 

Back
Top