da bi neko objasnio razvoj necega, morao bi da prvo objasni njegovo postanje,
А пази овај ЦИРКУС:
Vesti » Blic 11.09.2008
Sve je spremno za novi Veliki prasak
Uspešan start eksperimenta veka u laboratoriji CERN u Švajcarskoj
Blic četvrtak, 11. septembar 2008.
Blic
Tačno u 10.36 po centralnoevropskom vremenu u kontrolnoj sobi laboratorije Evropskog instituta za nuklearna istraživanja (CERN) kod Ženeve juče su odjeknuli povici oduševljenja, aplauzi i otvaranje boca šampanjca, kada su signalni uređaji pokazali da je prvi snop protona napravio počasni krug u mašineriji za „drugi Veliki prasak“, najvećem i najskupljem projektu u istoriji nauke, koji je izazvao brojne kontroverze i strah od smaka sveta.
„Postoje dva osećanja, zadovoljstvo zbog završetka velikog posla i nada u velika otkrića koja su pred nama“, izjavio je Robert Ajmar, generalni direktor CERN.
Posle brzo otklonjenih manjih problema sa elektronapajanjem, dr Lin Evans iz Velsa počeo je eksperiment u 9.30 po centralnoevropskom vremenu. „Pet, četiri, tri, dva, jedan, nula - ništa“, našalio se on pre nego što je kompjuterski monitor sigalizirao da su se isplatile duge godine rada i da mašinerija funkcioniše. Naučnici su u mukloj tišini sačekali da prođe prvih 48 sekundi, koliko je protonima trebalo da prevale prva tri kilometara.
Za manje od sat vremena, čestice su prošle čitav put duž kružnog tunela od 27 kilometara, smeštenog 100 metara ispod švajcarsko-francuske granice, u koji su bile uprte oči čitavog sveta. One će najpre ići u jednom, a zatim u drugom smeru, da bi se zatim izveo sudar, koji će osloboditi ogromnu energiju, slično situaciji nakon Velikog praska.
„Hvala vam, hvala svima“, srećno se osmehivao Evans, koji je rukovodio izgradnjom velikog hadronskog kolajdera (LHC), najmoćnijeg akceleratora čestica ikad napravljenog.
Projekat vredan devet milijardi dolara, u koji je bilo uključeno oko 20.000 naučnika, od toga 7.000 fizičara, obuhvatio je izradu četiri detektora, pri čemu su dva točka od nerđajućeg čelika na detektoru „Atlas“ napravljena u saradnji Instituta za fiziku u Beogradu i fabrike „Lola“, dok je u gradnji drugog detektora CMS učestvovao Institut „Vinča“ i fabrika „Goša“.
Dr Mihajlo Mudrinić iz Instituta „Vinča“ jedan je od onih koji čvrsto veruju da će naučni tim CERN, čiji je i on deo, uspeti u glavnom cilju eksperimenta - pronalasku svetog grala kvantne fizike, Higsovog bozona, hipotetičke čestice kojom se, po standardnoj teoriji čestica, objašnjava masa.
„Očekujem i više od toga - da se pronađu neke savremenoj fizici nepoznate čestice, koje bi skinule veo tajne sa zagonetki koje intrigiraju nauku, poput tamne materije i antimaterije, ali i nekih drugih oblika materije o kojima ništa ne znamo“, kaže za „Blic“ dr Mudrinić i napominje da materija kakvu znamo čini samo pet odsto svemira, a antimaterija 25 odsto. „Preostalih 70 odsto je prazan prostor, a šta je u njemu, možemo samo da nagađamo“, napominje naučnik, koji je sa dr Ivankom Božović-Jelisavčić i dr Petrom Adžićem iz istog instituta radio na projektu CERN.
„Naš zadatak je sada da selektujemo i analiziramo događaje u detektorima, pa i eventualne crne rupe, koje će, ako nastanu, biti veličine 10 na minus petnaesti stepen metra i trajati delić sekunde i zato će biti bezopasne“, naglašava dr Mudrinić.
Sin rudara pritisnuo dugme
Prolazak prvog snopa protona kroz džinovski akcelerator u CERN je kulminacija 14 godina rada dr Lina Evansa (63), koji je kao šef projekta radio na izgradnji velikog hadronskog kolajdera (LHC), naučnofantastične naprave na granici između Švajcarske i Francuske. „Vodio sam projekat od koncepcije, preko prototipa, do izgradnje“, kaže ovaj inženjer iz Velsa, poreklom iz rudarske porodice. Najveći izazov je, ističe Evans, bila izgradnja magneta, koja je trajala pet godina, a svaki je testiran na temperaturi od 271 stepeni Celzijusa. Naučnik planira da se penzioniše za godinu i po, čim se njegova mašinerija potpuno uigra.
Mogući rezultati eksperimenta?
registrovanje Higsovog bozona, Božje čestice
objašnjenje mase
objašnjenje nastanka i razvoja svemira
otkrivanje prirode tamne materije i antimaterije
novi nalazi o crnim rupama, koje usisavaju sve oko sebe
pronalazak paralelnih univerzuma
**************************************************
Данима су се рекламирали и ондаК :
"Veliki prasak" tek u junu, popravka LHC 23 miliona evra
Autor: Beta | Foto:AP | 05.12.2008. - 17:09
Popravka gigantskog akceleratora - Velikog hadronskog sudarača (LHC), koji bi trebalo da simulira "Veliki prasak", mogla bi da košta 23 miliona evra, saopštila je danas Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN).
Portparol CERN-a Džejms Gilis objavio je danas novo odlaganje početka rada Velikog hadronskog sudarača do juna 2009. i dodao da će popravka koštati 10 miliona, a zamena delova od 8 do 14 miliona švajcarskih franaka.
Izgradnja ogromnog sudarača, najveće i najsloženije mašine ikada napravljene, već je koštala sedam milijardi švajcarskih franaka i u njenom finansiranju učestvovalo je 20 evropskih članica CERN-a, kao i druge zemlje, uključujući i SAD i Rusiju.
"Nećemo od naših članica tražiti još novca, pokušaćemo da problem rešimo uz pomoć postojećeg budžeta kojim CERN raspolaže", rekao je Gilis.
Sudarač je stvoren da bi simulirao uslove koji su nastali odmah posle "Velikog praska", iz kojeg je, kako veruju mnogi astronomi, nastao svemir pre 13,7 milijardi godina. On omogućuje sudaranje subatomskih čestica skoro brzinom svetlosti. Naučnici nameravaju da prate rezultate ovih eksplozija, kako bi eventualno utvrdili stvaranje novih i otkrili dotad neviđene čestice, koje bi mogle da "otključaju mnoge naučne tajne".
Veliki hadronski sudarač, 27 kilometara dug tunel sa vakuumskom cevi smeštenom 100 metara ispod zemlje, prvobitno je pušten u pogon 10. septembra, ali je eksperiment 11 dana kasnije obustavljen i odložen zbog kvara. Gilis je rekao da je curenje helijuma uzrokovalo "potpuno razumljiv mehanički kvar na akceleratoru".
Popravka će zahtevati reinstalaciju 53 od 57 magneta u tunelu sudarača, koji se nalazi ispod švajcarsko-francuske granice, nedaleko od Ženeve. Do sada je zamenjeno 28 magneta, a Gilis je rekao da očekuje da preostali budu reinstalirani do kraja marta 2009.