Ateističke mudrosti

  • Začetnik teme Začetnik teme Sizif
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Jedan od zakletih ateista Richard Dawkins, autor mnogih naucnih dela temeljenih na evoluciji u svom delu The Selfish Gene ovako opisuje svoja zapazanja:"...a particularly remarkable molecule was formed by accident-a molecule that had ability to reproduce itself. Though admitting that such an accident was exceedingly improbable, he maintains that it must nevertheless have happened. Similar molecules clustered together, and then, again by an exceedingly improbable accident, they wrapped a protective barrier of other protein molecules around themselves as a membrane. Thus, it is claimed, the first living cell generated itself.

Ovo je poenta:

At this point a reader may begin to understand Dawkins' comment in the preface to his book:" This book should be read almost as though it were science fiction!"

Materijal: The Selfish Gene, by Richard Dawkins, 1976, strana 16 i predgovor knjige!

:kpozdrav:

P.S. Ovo nije mudrost, ovo se zove iskrenost a iskrenost i poniznost su pocetak mudrosti i znanja!

z;)
 
The word god is for me nothing more than the expression and product of human weaknesses, the Bible a collection of honourable, but still primitive legends which are nevertheless pretty childish. No interpretation no matter how subtle can (for me) change this.

Albert Einstein, Gutkind Letter (3 January 1954), "Childish superstition: Einstein's letter makes view of religion relatively clear", The Guardian, 13 May 2008.
 
It seems to me that the idea of a personal God is an anthropological concept which I cannot take seriously. I also cannot imagine some will or goal outside the human sphere. ... Science has been charged with undermining morality, but the charge is unjust. A man's ethical behavior should be based effectually on sympathy, education, and social ties and needs; no religious basis is necessary. Man would indeed be in a poor way if he had to be restrained by fear of punishment and hope of reward after death.

Einstein, Albert. "Religion and Science", New York Times Magazine, 9 November 1930, pp. 1–4.
 
It was, of course, a lie what you read about my religious convictions, a lie which is being systematically repeated. I do not believe in a personal God and I have never denied this but have expressed it clearly. If something is in me which can be called religious then it is the unbounded admiration for the structure of the world so far as our science can reveal it.

Albert Einstein, quoted in Dukas, Helen (ed.) and Banesh Hoffman (ed.) (1981). Albert Einstein: The Human Side. Princeton University Press.
 
I cannot conceive of a god who rewards and punishes his creatures or has a will of the kind we experience in ourselves. Neither can I nor would I want to conceive of an individual that survives his physical death; let feeble souls, from fear or absurd egotism, cherish such thoughts. I am satisfied with the mystery of the eternity of life and a glimpse of the marvelous structure of the existing world, together with the devoted striving to comprehend a portion, be it ever so tiny, of the Reason that manifests itself in Nature.


Albert Einstein
 


.............................


Stari hrišćanski kompleks stoji kao sitna filigranska izrada u Marksovim spisima

Približno negde u isto vreme on piše u svom spisu pod naslovom "Razmatranja jednog mladog čoveka pri izboru poziva": - "Religija nas sama uči da se Ideal kojem svi ustremljuju svoje težnje Sam žrtvovao za čovečanstvo. Ko bi se smeo usuditi da mu suprotstavi nešto drugo? Ako smo, dakle, izabrali situaciju u kojoj za Njega možemo učiniti maksimum, nikada više nećemo biti smrvljeni teretom jer on, teret taj, neće biti ništa drugo već svesna žrtva u ime ljubavi za sve".


Nema obraćeništva ni apostazije koje čoveka mogu izmeniti sto posto. Događa se često da, potom, stara verovanja ili neverovanja ponovo stignu u polje svesti, potvrđujući tako da još uvek nisu u potpunosti izbrisana iz čovekovog duha već samo potisnuta u sferu podsvesnog. Stari hrišćanski kompleks stoji kao sitna filigranska izrada u Marksovim spisima dugo vremena nakon što je on postao ljuti borac protiv religije.





Ocena iz gimnazije

Čak i u onoj gustoj, debeloj knjizi posvećenoj političkoj ekonomiji, kakva je "Kapital", knjizi u kojoj su razmišljanja o religiji u potpunosti deplasirana, Marks, taj hladnokrvni protivnik religije piše sasvim izvan predmeta kojim se bavi: - "Hrišćanstvo sa svojim kultom apstraktnog čoveka, i posebno sa svojim građanskim oblicima i vidovima kakvi su protestantizam, deizam i tome slično, jeste najsavršeniji oblik religije" - glava prva, deo četvrti "Kapitala".
Ne treba zaboraviti da je Marks najpre bio ubeđeni hrišćanin. Kada je završio gimnaziju, u njegovoj diplomi, u rubrici "verska pouka", stajala je sledeća ocena - zapažanje: - "Njegovo poznavanje vere i hrišćanskog morala je lucidno i dobro utemeljeno. Jednako vlada u jednoj određenoj i istorijom Crkve".


Malo vremena nakon dobijanja te diplome u njegovom se životu događa nešto tajanstveno. Zapravo, mnogo vremena pre nego što ga je Moses Hes godine 1841. privoleo socijalističkim uverenjima, on je već bio duboko i strasno antireligiozan.
Tokom godina studija na univerzitetu pojavljuje se jedan drugi Marks. I sam beleži u jednoj pesmi: - "Želim da se osvetim Onom koji vlada nad nama". On je dakle ubeđen da "gore Neko vlada" i on ima zamerke koje upućuje njemu. Ipak, taj Neko mu nije bio učinio nikakvo zlo. Marks je pripadao jednoj porodici koja je bila relativno dobrostojeća. On nije upoznao glad u svom detinjstvu i bio je povlašćeniji među većinom svojih školskih drugova. Ko je dakle učinio da se u njemu rodi ta neuteživa mržnja naspram Boga? Lični njegovi motivi nam izmiču. Da li bi trebalo odatle zaključiti da je Marks s takvom izjavom jednostavno bio nečiji glasnogovornik?
U godinama kada svaki mlad čovek sanja prekrasne snove o tome da treba nešto dobro učiniti svom bližnjem, da se valja pripremati za budući poziv, koji razlozi njega navode da napiše sledeće stihove u svojoj poemi Zov jednog očajnika:




I tako mi bog neki iščupa "moje sve"
U kletvama i udarcima sudbine.
I svi svetovi ti iščezoše
Bez nade da će se vratiti,
I odsada meni ostaje osveta samo".
Želim da uzdignem tron svoj na visinama,
Vrh njegov biće leden i ogroman,
Zid će mu biti teror užasni,
A čuvar vojnik borba najgroznija".
Onaj ko tronu tom ustremi pogled svoj sigurni,
Okrenuće ga, nem i bled kao smrt,
Pašće on međ kandže smrtnosti slepe i zadrhtaće
Svom srećom će sebi grob iskopati!"





Zar reči "želim da uzdignem tron svoj" i priznanje da od Onoga koji tamo sedi proizilaze strepnja i teror ne podsećaju na Lucifera i njegov program: - "A govorio si u srcu svom: izaći ću na nebo, više zvijezda Božijih podignuću prijesto svoj, i sješću na gori zbornoj na strani sjevernoj".
Zbog čega Marks želi jedan takav tron? Odgovor se nalazi u jednoj malo poznatoj drami, koja je napisana takođe u godinama studija, i koja je naslovljena Ulanem. Da bismo objasnili taj naslov potrebno je da načinimo jednu digresiju.
Postoji Satanina crkva. jedan njen obred je i crna misa koju u ponoć služi sveštenik Zla. Sveće su postavljene na svećnjaku čija je glava okrenuta dole. Sveštenik je ogrnut odeždom sa postavom - izvrnutom, spolja. On čita sve što je propisano u molitveniku ali naopačke, počinjući od kraja.
Sveta imena Boga, Isua i Marije čitaju se obrnuto. Osvećena nafora ukradena u nekoj crkvi ima natpis Satana i služi kao ruganje pričešću. Za vreme te crne mise jedna Biblija gori na vatri. Svi prisutni se zaklinju da će počiniti sedam smrtnih grehova koji su pobrojani u katoličkom katihizisu. Služba se završava orgijanjem.





Kult đavola

Kult đavola je veoma star. U petoj knjizi Mojsijevoj koja se zove Zakoni ponovljeni, čitamo - "Prinosiše žrtve đavolima..." a i kasnije - kaže se o Jeroboamu kralju izrailjskom - i u Drugoj knjizi dnevnika - "I postavi sebi sveštenike za visine i za đavole i za teoce, koje načini". Ulanem je namerna inverzija jednog svetog imena - to je anagram od reči Emanueli, biblijskog imena Isusovog koje na hebrejskom jeziku znači "Bog je s nama". Takava izokrenuta imena su efikasna u crnoj magiji.
I sada, mi nećemo biti baš u stanju da razumemo dramu Ulanem ako najpre ne čujemo Marksovu čudnu ispovest iz njegove pesme Svirač:


Isparenja paklena do mozga mi stižu
Pune ga, skoro ću poludeti sasvim
A srce se moje sasvim promenilo.
Pogledaj mač ovaj:
Knez tame mi ga prodade".


********************************************************


из књиге:

"Карл Маркс и Сатана"
Ричард Вурмбрант


 
Ova tema je više zamišljena kao kolekcija sažetih izreka nego kao copy-pastovanje delova knjiga, te bih sve učesnike molio da se u okviru svojih mogućnosti toga i pridržavaju...

Mito, ako si baš hteo Marx-a, mogao si i ovako:

"Religion is the impotence of the human mind to deal with occurrences it cannot understand”
 
The essence of Christianity is told to us in the Garden of Eden history. The fruit that was forbidden was on the Tree of Knowledge. The subtext is, All the suffering you have is because you wanted to find out what was going on. You could be in the Garden of Eden if you had just kept your fuсking mouth shut and hadn't asked any questions.

Frank Zappa, (1940-1993)
 
@sale@:
што има овако мало атеистичких мудрости?
Kliknite za proširenje...
Ovo je samo neki naš mali izbor... Mogao bi i ti da napišeš neku izreku koja ti se sviđa, bez obzira što nisi ateista. (Isto kao što ja mogu da navedem neku lepu stvar iz Biblije, Kurana ili Tore, na primer, a svakako ih ima.)

Hajde obraduj svoje prijatelje ateiste! Imaš tušta i tma poznatih autora - Stendal, Volter, Epikur, Bertrand Rasel, Mark Tven, Galilej, Ernest Hemingvej, Isak Asimov....
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Back
Top