Obersturmfuehrer:
a zasto je taj sto je oblikovao zemlju ostavio mnostvo meteora, asteroida, eksplozija na suncu, zracenja i ostalih sra(a koje mogu da ugroze zivot na zemlji (koja je kako shvatam na super savrsenom mestu u suncevom sistemu)?
Evo jedan od mogućih odgovora.
Naučnici su, poslije dugotrajnih istraživanja i upoređivanja do sada otkrivenih detalja o nastanku života na Zemlji, zaključili da su mjehurići ugljenika u meteoritima, koji su padali na našu planetu, posijali klice života na njoj!
Kao dokaz za ovu smjelu tvrdnju poslužio im je uvećani snimak djelova meteorita, koji je pao pored jezera Tagiš u kanadskoj provinciji Britanska Kolumbija na kome su pod preciznim elektronskim mikroskopom otkrili ugljovodonične mjehure (globule) organske materije koju su označili kao "materiju G".
Život na Zemlji po svoj prilici nastao je uz pomoć majušne udubljene sfere koja je formirana u hladnim dubinama svemira - tvrdi se u najnovijoj studiji, čije je najzanimljivije detalje objavio časopis "Nju sajentist".
Analize mjehurića ugljenika nađenih u meteoritu pokazale su da oni nijesu "zemaljskog porijekla" i da su formirani na temperaturi blizu apsolutne nule.
Mjehurići, nazvani globuli, otkriveni su 2002. godine u krhotini meteorita koji se dvije godine zario u zaleđenu površinu jezera Tagiš, u kanadskoj provinciji Britanska Kolumbija.
Iako je meteorit bio krhke strukture poznat pod imenom karbonatni hondrit, mnogi njegovi komadići su bili iznenađujuće dobro sačuvani zato što su pokupljeni samo u roku od nekoliko dana po "slijetanju" na Zemlju tako da nijesu imali dovoljno vremena da podlegnu uticaju klime u tom području.
Međutim, uprkos relativno prastare prirode djelića meteorita, ne postoji dokaz da su globuli oduvijek bili prisutni u meteoritu i da nijesu rezultat "zemaljske kontaminacije".
Ipak, analiza atomskih izotopa pokazuje da globuli nijesu zemaljskog porijekla i da su se formirali u izuzetno hladnim uslovima - najvjerovatnije čak i prije nego što je "rođeno" Sunce! Ova istraživanja predvodila je astrofizičarka Keiko Nakamura-Mesindžer iz Vasionskog centra "Džonson" u Hjustonu, u Teksasu, koji je dio NASA.
Globuli su bogati teškim formama vodonika i azota, poznatih kao "deuterijum" i "azot 215", čime je isključena svaka pomisao da su stvoreni na Zemlji.
Relativna količina ovih izotopa je karakteristična za formiranje u izuzetno hladnoj sredini - između 10 i 20 Kelvina iznad apsolutne nule.
To znači da su globuli neka vrsta "preteča Sunca" jer su takve temperature karakteristične za oblake hladnog gasa od kojih je nastalo naše Sunce i počelo da sija. Postoji i mogućnost da su globuli nastali posle formiranja Sunca, dok su planete bile u početnoj fazi razvoja.
Odgovarajuća temperatura je takođe mogla da postoji daleko u spoljnim slojevima sunčevog sistema u nastajanju kad su, vjeruje se, stvarane i komete.
Zanimljivo je da postoje dokazi da komete sadrže djeliće organskog materijala iako oblik i veličina ovih djelića još nijesu poznati.
Ono što je nepobitno je činjenica da su globuli izuzetno stari.