Lancier
Veoma poznat
- Poruka
- 14.439
Arhitektura i priroda – zelena arhitektura
Možda prvi primer stapanja prirode i arhitekture predstavlja kuća na vodopadu – Folingvoter Frenk Lojd Rajt-a .
Frenk Lojd Rajt (engl. Frank Lloyd Wright; rođen je u Ričlend Senteru, Viskonsin, 8. juna 1867 — umro u Feniksu, Arizona, 9. aprila 1959) bio je američki arhitekta, dizajner enterijera, pisac i predavač koji je dizajnirao više od 1000 objekata, od kojih su 532 realizovana. Rajt je verovao u oblikovanje struktura koje su u harmoniji sa ljudskom prirodom i okolinom, filozofiju je nazvao organska arhitektura. Ova filozofija je najbolje predstavljena Kućom na vodopadu Folingvoter (1935), koja je bila prozvana kao najbolje delo američke arhitekture svih vremena. Bio je vodeća ličnost Prerijske škole (Prairie School ), pokreta u arhitekturi i razvoju koncepta Usonijan kuće. Njegove vizije urbanog planiranja u Sjedinjenim državama su jedinstvene i ostavile su trag. Njegov rad uključuje originalne i inovatorske primere mnogih tipova zgrada, uključujući kancelarije, crkve, škole, solitere, hotele i muzeje. Rajt je takođe dizajnirao mnoge elemente enterijera u njegovim zgradama, takve kao nameštaj i obojeno staklo. Rajt je napisao 20 knjiga i mnogo članaka. Bio je popularan predavač u Sjedinjenim državama i u Evropi. Njegov živopisni lični život često je bio povod za novinske naslove, (najviše je istican zbog požara 1914. i ubistva u njegovom Taliesin studiju). Iako već dobro poznat tokom celog njegovog života, Rajt je priznat 1991. od Američkog instituta arhitekata kao najveći američki arhitekt svih vremena.
http://fs5.****************/images/170919/jj4ci5np.jpg
http://fs5.****************/images/170919/n2ma4gg7.jpg
Osnovna karakteristika ovog objekta je povezanost sa pejzažem, slobodna osnova koja je preko staklenih zidova povezana sa spoljnim prostorom i naglašena plastika krova. Mesto za objekat je pažljivo izabrano i u likovnom smislu može se posmatrati i kao deo prirodnog ambijenta i kao arhitektonski objekat sam po sebi. Dinamiku prostora upotpunjije reka koja teče ispod zgrade i čini da da slika ovog ambijenta nikad ne miruje.
http://fs5.****************/images/170919/44yj7f6q.jpg
http://fs5.****************/images/170919/3r9wbrcq.jpg
http://fs5.****************/images/170919/hjkf2d8a.jpg
U savremenoj arhitekturi pojam zelene arhitekture je mnogo širi i zapravo ne podrazumeva da objekat bude situiran u prirodi, već da prirodu sačuvamo što je moguće više naprednim tehnologijama u gradnji, ona je postala grana arhitekture koja obuhvata radnje planiranja, dizajniranja i gradnje različitih vrsta objekata uz što manji efekat na životnu sredinu. Za cilj ima graditeljstvo koje teži da stvori energetski efikasne zgrade, koje imaju što manji uticaj na okruženje, kao i efikasno korišćenje prirodnih resursa. Na zelenu arhitekturu se može gledati kao na umetnost, jer za cilj ima balansiranje i odmerenost tri osnovne osobine arhitekture koje građevine treba da imaju: lepotu (Venustas), čvrstinu (Firmitas) i korisnost (Utilitas), a da pri tome odgovorno rukovodi okruženjem i prirodnim resursima i tako postigne održivost. Težnja je da se, ukoliko je to moguće i u što većoj meri, koristite tehnike konstrukcije koje su nasleđene na lokaciji, kako bi se smanjli troškovi i zagađujuće dejstvo prevoza, i uzimaju znanja iz lokalne tradicije u pogledu materijala i projektovanja. Da bi ovakva gradnja minimalizovala upotrebu neobnovljivih izvora energije, okreće se pasivnim i aktivnim principima korišćenja sunčeve energije, zatim energiji vetra i drugim obnovljivim izvorima energije. U izgradnji objekata ovog tipa, koriste se ekološki ispravni materijali, koji u svojoj proizvodnji, primeni i raspodeli u što manjoj meri zagađuju zalihe vode, zemljišta i vazduha u okruženju. Izgradnja takozvnih “zelenih kuća” je u skladu sa pojmom o održivosti i pokušava da uravnoteži ekološke, ekonomske i socijalne potrebe. Održivo graditeljstvo uključuje celovit životni ciklus zgrade, uzimajući u obzir kvalitet okruženja, kvalitet funkcije i budućih vrednosti. Stoga je ideja održivosti, odnosno ekološkog dizajna, da osigura da naše delovanje i odluke danas, neće ugroziti mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Sa ovakvom željom stvoreni su osnovni principi na kojima se bazira ekološka gradnja u skladu sa životnim okruženjem.
Možda prvi primer stapanja prirode i arhitekture predstavlja kuća na vodopadu – Folingvoter Frenk Lojd Rajt-a .
Frenk Lojd Rajt (engl. Frank Lloyd Wright; rođen je u Ričlend Senteru, Viskonsin, 8. juna 1867 — umro u Feniksu, Arizona, 9. aprila 1959) bio je američki arhitekta, dizajner enterijera, pisac i predavač koji je dizajnirao više od 1000 objekata, od kojih su 532 realizovana. Rajt je verovao u oblikovanje struktura koje su u harmoniji sa ljudskom prirodom i okolinom, filozofiju je nazvao organska arhitektura. Ova filozofija je najbolje predstavljena Kućom na vodopadu Folingvoter (1935), koja je bila prozvana kao najbolje delo američke arhitekture svih vremena. Bio je vodeća ličnost Prerijske škole (Prairie School ), pokreta u arhitekturi i razvoju koncepta Usonijan kuće. Njegove vizije urbanog planiranja u Sjedinjenim državama su jedinstvene i ostavile su trag. Njegov rad uključuje originalne i inovatorske primere mnogih tipova zgrada, uključujući kancelarije, crkve, škole, solitere, hotele i muzeje. Rajt je takođe dizajnirao mnoge elemente enterijera u njegovim zgradama, takve kao nameštaj i obojeno staklo. Rajt je napisao 20 knjiga i mnogo članaka. Bio je popularan predavač u Sjedinjenim državama i u Evropi. Njegov živopisni lični život često je bio povod za novinske naslove, (najviše je istican zbog požara 1914. i ubistva u njegovom Taliesin studiju). Iako već dobro poznat tokom celog njegovog života, Rajt je priznat 1991. od Američkog instituta arhitekata kao najveći američki arhitekt svih vremena.
http://fs5.****************/images/170919/jj4ci5np.jpg
http://fs5.****************/images/170919/n2ma4gg7.jpg
Osnovna karakteristika ovog objekta je povezanost sa pejzažem, slobodna osnova koja je preko staklenih zidova povezana sa spoljnim prostorom i naglašena plastika krova. Mesto za objekat je pažljivo izabrano i u likovnom smislu može se posmatrati i kao deo prirodnog ambijenta i kao arhitektonski objekat sam po sebi. Dinamiku prostora upotpunjije reka koja teče ispod zgrade i čini da da slika ovog ambijenta nikad ne miruje.
http://fs5.****************/images/170919/44yj7f6q.jpg
http://fs5.****************/images/170919/3r9wbrcq.jpg
http://fs5.****************/images/170919/hjkf2d8a.jpg
U savremenoj arhitekturi pojam zelene arhitekture je mnogo širi i zapravo ne podrazumeva da objekat bude situiran u prirodi, već da prirodu sačuvamo što je moguće više naprednim tehnologijama u gradnji, ona je postala grana arhitekture koja obuhvata radnje planiranja, dizajniranja i gradnje različitih vrsta objekata uz što manji efekat na životnu sredinu. Za cilj ima graditeljstvo koje teži da stvori energetski efikasne zgrade, koje imaju što manji uticaj na okruženje, kao i efikasno korišćenje prirodnih resursa. Na zelenu arhitekturu se može gledati kao na umetnost, jer za cilj ima balansiranje i odmerenost tri osnovne osobine arhitekture koje građevine treba da imaju: lepotu (Venustas), čvrstinu (Firmitas) i korisnost (Utilitas), a da pri tome odgovorno rukovodi okruženjem i prirodnim resursima i tako postigne održivost. Težnja je da se, ukoliko je to moguće i u što većoj meri, koristite tehnike konstrukcije koje su nasleđene na lokaciji, kako bi se smanjli troškovi i zagađujuće dejstvo prevoza, i uzimaju znanja iz lokalne tradicije u pogledu materijala i projektovanja. Da bi ovakva gradnja minimalizovala upotrebu neobnovljivih izvora energije, okreće se pasivnim i aktivnim principima korišćenja sunčeve energije, zatim energiji vetra i drugim obnovljivim izvorima energije. U izgradnji objekata ovog tipa, koriste se ekološki ispravni materijali, koji u svojoj proizvodnji, primeni i raspodeli u što manjoj meri zagađuju zalihe vode, zemljišta i vazduha u okruženju. Izgradnja takozvnih “zelenih kuća” je u skladu sa pojmom o održivosti i pokušava da uravnoteži ekološke, ekonomske i socijalne potrebe. Održivo graditeljstvo uključuje celovit životni ciklus zgrade, uzimajući u obzir kvalitet okruženja, kvalitet funkcije i budućih vrednosti. Stoga je ideja održivosti, odnosno ekološkog dizajna, da osigura da naše delovanje i odluke danas, neće ugroziti mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Sa ovakvom željom stvoreni su osnovni principi na kojima se bazira ekološka gradnja u skladu sa životnim okruženjem.