ala je lep ovaj svet!

Novi Zeland (3,4 miliona stanovnika) po povrsini 2.5 puta veca od bivse Jugoslavije, privredno je visoko razvijena zemlja. Novi Zeland se sastoji iz dva velika ostrva, Severnog i Juznog koje razdvaja Kukov moreuz, i niza malih ostrva. Ostrva Novog Zelanda udaljena su od Australije 1700 km. Novi Zeland karakterisu pretezno planinski reljef, brojni ugaseni i neki aktivni vulkani, gejziri, vrela mineralne vode i cesti zemljotresi. Severno ostrvo je manje planinsko od Juznog, na njemu se nalaze najplodnije i najgusce naseljene nizije ravnice Novog Zelanda. Severno ostrvo ima suptropsku, Juzno umerenu, a na krajnjem jugu subpolarnu klimu.

slide0006_image033.jpg


Stanovnistvo je uglavnom britanskog porjekla. Stanovnici Novog Zelanda su uglavnom Maori koji su polinezijskog porekla.
 
Australia-NewZeland-large2.jpg


Popularno maorsko ime za Novi Zeland je Aotearoa, sto se cesto prevodi kao Zemlja Dugog Belog Oblaka.

v39783p0rc9.jpg



Istorija Novog Zelanda relativno je kratka: on je zadnje naseljeno kopno na Zemlji. Prvi ljudi koji su se doselili na Novi Zeland bili su sa prostora istočne Polinezije u 13. veku. Polinežani su zemlju otkrili na svojim istraživačkim plovidbama, a kasnije su u malim grupama počeli dolaziti na ostrva. Danas poznati kao Maori, u početku su bili podeljeni u brojna plemena, sve do dolaska Evropljana kada su im dali ime Maori što znači „obični“.

Holandski istraživač Abel Tasman otkrio je Novi Zeland 1642. godine. Tek posle 127 godina, tačnije 1769., Džejms Kuk je, stigavši do Novog Zelanda na svom prvom putovanju, napravio mapu oba ostrva i vratio se u Veliku Britaniju s izveštajima o stanovnicima i o bogatstvima Novog Zelanda. Prve evropske baze na Novom Zelandu bili su ogranci kitolovnih kompanija. Od 1839. do 1841. godine Novi Zeland bio je deo australske kolonije Novi Južni Vels. 1840. godine Maori su ustupili suverenitet Novog Zelanda Britancima u zamenu za zaštitu njihove zemlje od Francuske koja ih je želela kolonizovati. Povremene borbe između plemena Maora i doseljenika oko prava na zemlju i trgovinu trajale su skoro 20 godina, sve do 1860. kada su britanske snage uspele suzbiti sav otpor Maora kolonijalnoj administraciji. Zlato je otkriveno sredinom 19. veka na Južnom ostrvu i privuklo je velik broj evropskih doseljenika.

Preuzeto sa: http://sr.wikipedia.org/sr-el/Нови_Зеланд
 
Devicanska ostrva..

500_d0655068a69d125b98fd75662abb7061.jpg


..ostrvska grupa u Karibima koja pripada Sjedinjenim Američkim Državama. Američka Devičanska
ostrva (ostatak pripada Britancima) se sastoje iz 4 glavna ostrva Sent Tomas, Sent Džon, Sent Kroa i
Voter kao i više manjih ostrva.
Ovo je jedini deo teritorije SAD gde se vozi levom stranom.

BN14265_28.jpg


Ostrvima je dao ime Kristofor Kolumbo, na svom drugom putovanju u Novi svet 1493, po legendi o Svetoj Ursuli i njenih 11000 devica. U narednih 300 godina, ostrvima su vladale Španija, Velika Britanija, Nizozemska, Francuska, Malteški vitezovi, i Danska.
 
Nije tako tesko otici u Spaniju,Italiju,Francusku...Nije ni verovatno na ta egzoticna ostrva.Mislim da vecina moze da priusti sebi boravak,samo je karta do odredjene destinacije verovatno koliko i celo letovanje.Slaze se za Devicanska ostrva,tu su i Tenerifi,i Karibi,hm..Havaji...:)

Nastavi da igras loto mozda ti se posreci pocecu i ja:) Nikad se ne zna....
A onda,malo srece i ...
 
eh, Vesna, ja igram Loto vec oooooodaaaavno i sad Bingo i ............ nishta :-(............za sad;) Pored onih prikazanih slika malo vise iznad mene, volela bih da odem u Spaniju prvenstveno i jos neke (mahom sve) drzave po centralnoj ali i severnoj Evropi :-D
 
Seychelles


Arhipelag, drzava Indijskog okeana, 1600 km obale, koja se granici sa Afrikom, na severu ostrvom Madagaskar, zatim Mauricijus i Reunion na jugu, Komorska ostrva jugo-zapad i Maldivi severo-istok (divan komsiluk).

Glavni grad je Victoria, na najvecem ostrvu Mahe, na kojem zivi cak 60 % stanovnistva.

image

Slika: Victoria, gde se vidi i jedini semafor na ostrvu i u celoj drzavi, zapravo na ostalim ostrvima i nema automobila.

Oficijalni jezici: Engleski, Francuski i Sejselsko-Kreolski (koji je nastao od Francuskog).

Arapski trgovci su bili prvi koji su ugledali tada nenaseljene Sejsele a prvi Evropljani koji su stupili na ova ostrva su bili Portugalci pocetkom 16 vek.

Kako se nalaze na tranzitnoj liniji za trgovanje izmedju Afrike i Azije, uglavnom su korisceni kao baza piratima, dok Francuzi nisu preuzeli kontrolu nad ostrvima 1756 i nazvali ih Sejseli po tadasnjem ministru finansija Jean Moreau De Sechellesu.

Zatim dolaze Britanci 1814 sve do 1976 kada Sejseli postaju "nezavisna" drzava.

Sejseli se sastoje od 115 ostrva, od kojih su samo 33 naseljena.
Ostrva koja cine srce arhipelaga su: Mahe, Praslin i La Digue, nisu ni koralnog ni vulkanskog porekla, nego se sastoje od granita, dok su ostala manja vecinom koralnog.

Kako ne postoje starosedeoci, na Sejselima lokalno stanovnistvo se sastoji od dosljaka: Francuza, Engleza, Afrikanaca, Indijaca, Kineza,...
Vecina stanovnistva oko 90 % su Hriscani od kojih je najvecim delom Rimokatolicke veroispovesti.

Narodna muzika je mesavina raznih uticaja, ukljucujuci, Polka, Mazurka, Francuski folk i pop, Sega sa Mauricijusa i Reunion , Polinezanska, itd.

La%20Digue%20small%20x%2050.JPG

Slika: Najfotografisanija plaza na svetu Ance Source na ostrvu La Digue


madagascanfody2.jpg

Slika: Druzeljubivi stanovnik inace poreklom sa Madagaskara (Madagascar Fody)






 

Back
Top