Dobro, a kako misliš da su zvali severne Nemce?
Sasi (Saksonci). Ta je podela dosta dugo potrajala kroz čitavi srednji vek, ne mislim samo na nas, već i na Ugre. Domaći i erdeljski Sasi, koji dolaze u prvom redu kao rudari od XII i XIII stoleća, uglavnom su poreklom iz severnih krajeva; iz Flandrije, Frankonije i dr. Razlikovanje
Nemaca od
Sasa obuhvatilo je čitav nemanjićki period i našlo svoje mesto u sredinom XIV stoleća u Dušanovom zakoniku. Tako je i čl. 123. zakonika posvećen
Sasima.
čl. 123 DZ:
О трговима: Што су куда посекли Саси шуме до овога сабора, у земљу нека имају. Ако су некоме властелину без права узели земљу, да се суде с њима властела по Закону Светога краља, а од сада унапред Сас да не сече, а што посече, то да не обрађује, ни људе да насељава, само да стоји пусто, да расте шума. Нико да не забрани Сасима шуму [сећи]; колико је потребно тргу, толико да сече.
S druge strane, kada se radi došljacima iz
južnih krajeva, a što je bio slučaj sa najamnicima koje su Srbi dovodili (npr. proslavljeni vitez
Palman Braht dolazi iz Štajerske) radi se o
Nemcima. To se ogleda u 173. članu Zakonika cara Stefana:
čl 173 DZ:
Властела и властеличићи који долазе на двор царев, или је Грк, или Немац или Србин, или било који други властелин, ако доведе са собом разбојника или лопова, да се онај господар казни као лопов и разбојник.
Tu je, naravno, postojao i
alamanski etnonim. Kako se radi o pokrajini koja se nalazi na zapadu, naslonjena na francuske zemlje, te je vrlo jasno da taj naziv nije mogao ostaviti dubljeg značaja u istoriji slovenskih jezika. No, ono što možemo videti da je postojala percepcija u najstarija vremena o tri različita naroda, a koja je vremenom bila premošćena tako da smo došli do današnjeg dana da se sva tri naziva percipiraju kao sinonimi. Egzonim
Nemac imao kod slovenskih jezika istu sudbinu kao i
Aleman kod romanskih ili
Saksonac kod finskih.
Baš kao što Francuzi po Alemanima (koji su im najbliži bili) prozvali čitavu zemlju
Alemanj (
Allemagne), ili kao što ih Estonci i Finci iz potpuno istog razloga zovu
Saksamaa i
Saksa, tako se i nemački etnonim, koji je originalno označavao isključivo stanovnike južnih pokrajina, gde žive danas uglavnom nemački rimokatolici, proširen daleko na sever u novija vremena.
Sve to ukazuje da poreklo nemačkog egzonima najverovatnije treba tražiti negde na jugu. A za kraj i evo jedna interesantna stvar za razmišljanje.
Svestan sam izvesnih problema oko Švapske dok ovo pišem, ali — koga još ova etnografska slika, ta tri naroda (
Nemci,
Alamani i
Saksonci), ne podseća neodoljivo na podelu na
visoke,
srednje i
donje nemačke jezike?