Njihov osnivač je bivši baptista Vilijam Miler (William Miller, 1782-1849). O Mileru:
https://en.m.wikipedia.org/wiki/William_Miller_(preacher)
Privukao je određeni broj ljudi još kao baptistički propovednik i usudio se da izračunava vreme drugog Hristovog dolaska, iako sam Gospod Isus Hrist/os kaže da kada će biti taj dan na zna niko sem njegovog Oca (Matej 24:36 i Matej 24:42-44).
Kako Gospod nije došao po drugi put dolazi do velikog razočarenja među pristalicama, a situaciju spašava Elen Vajt (Ellen White, 1827-1915), inače talentovana za publicistiku, napisala je veliki broj članaka i knjiga koji su najčešće kompilacije tuđih radova iz oblasti teologije i zdravog života. Sama je tvrdila da ima vizije nebeskog sveta, boga i sa joj se sam bog obraća. O Elen Vajt:
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Ellen_G._White
Elen Vajt je veliko razočaranje zbog Hristovog nedolaska 1844. preokrenula među Milerovim pristalicama svojim objašnjenjem kako je tada Hrist/os ušao u "nebesko svetilište", a ne došao ponovo na Zemlju. Znači da treba još čekati Hrista da dođe opet na Zemlju i od tog stalnog iščekivanja, koje je glavna karakteristika te bivše baptističke zajednice, od latinske reči adventus (dolazak) je nastalo njihovo ime "Hrišćanska adventistička crkva" i "adventisti".
Elen Vajt razrađuje Milerovo učenje i uvodi neke judaističke elemente:
subotu kao Dan Gospodnji za odmor i bogoslužje,
zabranu jedenja svinjskog mesa
zabranu korištenja duvana, alkohola i čaja. Zato u svom bogoslužju umesto vina koriste sok od grožđa.
Zato što strogo svete (svetkuju) subotu, kod nas su prozvani u narodu subotarima.