Nemacki i francuski

Francuski se u pocetku cini teskim a kada se nauci kako se sta cita lako je :)
[a] = a
= ou
= i, y
[o] = o, au, eau
[e] = è, ê, ai, ei (u principu e s kvačicom (osim é ))
[é] = (isto kao i e, samo su malo usta razvučenija, može se čitati isto kao i e) é, ed,
ez, er (na kraju riječi, npr parler i parlez se izgovaraju [parlé ]
[ü]= (ili fućkajuće i), kaže se i, samo se skupe usne u krug kao da će se reći u
[ø]= (ili muklo e), englesko e u the=
e (bez ikakve kvačice, osim kad je prvo slovo u riječi, tad se čita normalno), eu
[ö]= (ili muklo eu). Glas sličan hrvatskom poluglasu ugh, kada je neko zbunjen, kad se ne zna što je neko rekao, ugh = eu, œ, (npr. provocateur [provokat r]

a, o i ö imaju 2 verzije otvoreniju i zatvoreniju, ali se na to manje-više ne obraća neka pažnja.

[j] = i +samoglasnik (npr. ie=je)
[wi] = ou+i (npr. oui [wi])
[vi] = ui (npr. huit [vi])
[wa] = oi (npr. moi [mwa])

[š] = ch
[k] = qu, k, c (uvijek osim ispred e & i)
[g] = g (uvijek osim ispred e & i)
[nj] = gn
[r] (malo se drugačije izgovara, vuče na rh) = r
[f] = f, ph
= s, c sa cedillom (kvačicom ispod slova), c ispred e & i
[z] = s između samoglasnika, z
[ž] = j, g ispred e & i

[ej], [aj] = ail, eil, eille, aille, ille, il (npr. chandail [šandaj], vermeil [vrmej], grisaille [grisaj], viellard [vjejard], versailles [versaj], soleil [solej])
= ss između samoglasnika
[si], [se] = ti+on, ti+al, ti+el, ti+eux (npr. station [stasiõ], nation[nasiõ],démocratie[démokrasi], impartial[ãparsial], poteniel [potensiel],ambitieux [ãbisiöz]
[ks] = x (manje-više)
[gz]= x (među samoglasnicima) npr. example [egzãpl]
= x (nekad)

Na kraju riječi koja ima više od jednog sloga zadnji suglasnik (osim ako nije c,r,f,l (englesko CaReFuL:) se ne čita. Ako sljedeća riječ počinje sa samoglasnikom (ili sa h) neki se suglasnici onda dodaju toj riječi, a riječi se spajaju, npr. nous avons [nuzavõ].

Glasovi na kraju riječi čitaju se kao
s= [z]
x= [z]
d= [t]
 
Francuski se u pocetku cini teskim a kada se nauci kako se sta cita lako je :)
[a] = a
= ou
= i, y
[o] = o, au, eau
[e] = è, ê, ai, ei (u principu e s kvačicom (osim é ))
[é] = (isto kao i e, samo su malo usta razvučenija, može se čitati isto kao i e) é, ed,
ez, er (na kraju riječi, npr parler i parlez se izgovaraju [parlé ]
[ü]= (ili fućkajuće i), kaže se i, samo se skupe usne u krug kao da će se reći u
[ø]= (ili muklo e), englesko e u the=
e (bez ikakve kvačice, osim kad je prvo slovo u riječi, tad se čita normalno), eu
[ö]= (ili muklo eu). Glas sličan hrvatskom poluglasu ugh, kada je neko zbunjen, kad se ne zna što je neko rekao, ugh = eu, œ, (npr. provocateur [provokat r]

a, o i ö imaju 2 verzije otvoreniju i zatvoreniju, ali se na to manje-više ne obraća neka pažnja.

[j] = i +samoglasnik (npr. ie=je)
[wi] = ou+i (npr. oui [wi])
[vi] = ui (npr. huit [vi])
[wa] = oi (npr. moi [mwa])

[š] = ch
[k] = qu, k, c (uvijek osim ispred e & i)
[g] = g (uvijek osim ispred e & i)
[nj] = gn
[r] (malo se drugačije izgovara, vuče na rh) = r
[f] = f, ph
= s, c sa cedillom (kvačicom ispod slova), c ispred e & i
[z] = s između samoglasnika, z
[ž] = j, g ispred e & i

[ej], [aj] = ail, eil, eille, aille, ille, il (npr. chandail [šandaj], vermeil [vrmej], grisaille [grisaj], viellard [vjejard], versailles [versaj], soleil [solej])
= ss između samoglasnika
[si], [se] = ti+on, ti+al, ti+el, ti+eux (npr. station [stasiõ], nation[nasiõ],démocratie[démokrasi], impartial[ãparsial], poteniel [potensiel],ambitieux [ãbisiöz]
[ks] = x (manje-više)
[gz]= x (među samoglasnicima) npr. example [egzãpl]
= x (nekad)

Na kraju riječi koja ima više od jednog sloga zadnji suglasnik (osim ako nije c,r,f,l (englesko CaReFuL:) se ne čita. Ako sljedeća riječ počinje sa samoglasnikom (ili sa h) neki se suglasnici onda dodaju toj riječi, a riječi se spajaju, npr. nous avons [nuzavõ].

Glasovi na kraju riječi čitaju se kao
s= [z]
x= [z]
d= [t]


Hvala. Ipak, francuski je mnogo laksi, kada se uci postepeno, jer pravila pisanja i citanja su veoma komplikovana. Ja govorim francuski, ali ga ne govorim zbog bivseg decka. Govorim ga samo kada imam decka, koji je Francuz, jer me je taj decko veoma povredio.
 

Back
Top