Katedre za kroatistiku niču, katedre za srpski jezik se gase

Mrkalj

Buduća legenda
Poruka
32.485


SRPSKI JEZIK U SVETU, opadanje interesovanja za izučavanje na univerzitetima


January 24, 2017 14

00:01

Srpski-jezik-u-svetu-izucavanje-na-katedrama-za-slavistiku-1024x567.png


Lektorati za učenje srpskog jezika, na slavističkim katedrama po Evropi i svetu, su pored toga i centri za promociju naše tradicije, kulture, umetnosti. U emisiji TV Mreža zabeležili smo kako rade i opstaju lektorati srpskog jezika na slavističkim katedrama evropskih univerziteta.
Za vreme bivše Jugoslavije, srpskohrvatski jezik se učio na više od stotinu katedri širom sveta. Danas je status srpskog kao stranog jezika ugrožen, zatvoreni su mnogi naši lektorati, dok interesovanje studenata opada iz godine u godinu.
Šta je dovelo do toga, ko je odgovoran za gašenje lektorata, gde se sve danas i na koji način izučava srpski jezik? Za TV Mrežu govore naši lektori u inostranstvu, domaći lingvisti, strani studenti srpskog jezika i njihovi profesori. Upoznaćemo i našu lektorku na Univerzitetu u Varšavi kao i njene studente mlade Poljake, koji žele da nauče srpski jezik.
Emisiju je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja.
Autor je Boban Trajković, snimatelj Slaven Miljuš.
 
Poslednja izmena:
Lektorati za učenje srpskog jezika, na slavističkim katedrama po Evropi i svetu, su pored toga i centri za promociju naše tradicije, kulture, umetnosti. U emisiji TV Mreža zabeležili smo kako rade i opstaju lektorati srpskog jezika na slavističkim katedrama evropskih univerziteta.
Za vreme bivše Jugoslavije, srpskohrvatski jezik se učio na više od stotinu katedri širom sveta. Danas je status srpskog kao stranog jezika ugrožen, zatvoreni su mnogi naši lektorati, dok interesovanje studenata opada iz godine u godinu.
Šta je dovelo do toga, ko je odgovoran za gašenje lektorata, gde se sve danas i na koji način izučava srpski jezik? Za TV Mrežu govore naši lektori u inostranstvu, domaći lingvisti, strani studenti srpskog jezika i njihovi profesori. Upoznaćemo i našu lektorku na Univerzitetu u Varšavi kao i njene studente mlade Poljake, koji žele da nauče srpski jezik.
Emisiju je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja.
Autor je Boban Trajković, snimatelj Slaven Miljuš.

I u Nemackoj situacija nije bolja, srpski se izgubio, hrvatski je zakon, raznorazne zamlate sa titulama profesora objasnjavaju da je termin
srpskohrvatski totalno pogresan jer se hrvatski i srpski ne razlikuju samo leksicki i fonoloshki nego narocito kulturoloski, istorijski, a jos
" narocitije" politickiz:lol:, yebu sve po spisku Braci Grim i njihovom nemacko-srpskohrvatskom recinku ( 18 vek), Vuku Karadzicu, Kopitaru
i svima na svetu koji su se usudjivali da taj jezik smatraju jednim jezikom.

Ronjajuci po netu nadjoh i glavnog zagovornika ( mislim na native Nemce, Hrvata ima ko pleve) za kroatisku i lik je
dopisni clan HAZU, u nemackoj Viki ima tri recenice o njemu jer nije niko i nista, sve su informacije na hrvatskom.

Životopis

Leopold Auburger rodio se 1941. godine u Münchenu. Studirao je slavistiku, opće jezikoslovlje, sociolingvistiku i sociologiju, formalnu logiku i filozofiju te katoličku teologiju.[1] Radio je u Institutu za njemački jezik u Mannheimu, Institutu za jugoistok u Münchenu i Zakladi za znanost i politiku u Berlinu.[1] Bavi se jezikoslovnim pitanjima jezičnih varijanti, jezičnih funkcija i međujezične sociolingvistike. Posebno se zanima za problem serbokroatizma.

Za svoje višegodišnje uporno i sustavno proučavanje hrvatskoga jezika i njegove povijesti, za bitni doprinos inozemnoj i hrvatskoj kroatistici te za brojna su djela na njemačkom jeziku u kojima je aktualizirao značaj hrvatskoga jezika, dobio je INA-inu nagradu za promicanje hrvatske kulture u Europi i svijetu.

Dopisni je član HAZU od 2000. godine.[1]





Na nemackom stoji :Leopold Auburger ist ein deutscher Slawist, Kroatist und Bavarist


Ja sa drugog foruma poznajem ( ne i licno) coveka koji je profesor na Univerzitetu u Berlinu i predaje
tamo neki deo slavistike, citaj kroatistiku, a uvek se onesvestim kada vidim da pise recimo dali zajedno,
onda shvatim da je u Hrvatskoj sve moguce ( on jeste obrazovan covek, nema to pisanje nikakve veze sa njegovim
obrazovanjem, ali se obrazovao na zagrebackom sveucilistu), sve je dozvoljeno.
 


SRPSKI JEZIK U SVETU, opadanje interesovanja za izučavanje na univerzitetima


January 24, 2017 14

00:01

Srpski-jezik-u-svetu-izucavanje-na-katedrama-za-slavistiku-1024x567.png


Lektorati za učenje srpskog jezika, na slavističkim katedrama po Evropi i svetu, su pored toga i centri za promociju naše tradicije, kulture, umetnosti. U emisiji TV Mreža zabeležili smo kako rade i opstaju lektorati srpskog jezika na slavističkim katedrama evropskih univerziteta.
Za vreme bivše Jugoslavije, srpskohrvatski jezik se učio na više od stotinu katedri širom sveta. Danas je status srpskog kao stranog jezika ugrožen, zatvoreni su mnogi naši lektorati, dok interesovanje studenata opada iz godine u godinu.
Šta je dovelo do toga, ko je odgovoran za gašenje lektorata, gde se sve danas i na koji način izučava srpski jezik? Za TV Mrežu govore naši lektori u inostranstvu, domaći lingvisti, strani studenti srpskog jezika i njihovi profesori. Upoznaćemo i našu lektorku na Univerzitetu u Varšavi kao i njene studente mlade Poljake, koji žele da nauče srpski jezik.
Emisiju je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja.
Autor je Boban Trajković, snimatelj Slaven Miljuš.

Odkud ti ovaj bizarni naslov ? Nisam gledao cijeli, ni većinu MP4, no tema je o učenju srpskog u Poljskoj.
O hrvatskom ni spomena ....
 
Od većine koju nisi gledao. Kod "Poljakinje" su bili sticajem okolnosti, ko bi obišao ceo svet, ali su bili i u Beogradu, kod Brborića mlađeg.

Odgledao sam veći dio priloga, i da. No, treba biti realan:

* tzv. s-h/h-s je bio prenapuhano tražen u doba SFRJ zbog položaja Jugoslavije između dva pakta, kao i nesvrstanih. Realno je
da svi ti manji jezici dođu na svoje.

* zašto bi netko učio te male jezike ? Iz entuzijazma, i uvijek će biti takvih pojedinaca. Zastarjelo je da se uči neki jezik zbog književnosti, ako i ima vrijednih djela, budući da u moderno doba
postoje prijevodi. I visokorazvijeni jezici s malim brojem govornika, kao danski, estonski, a kamoli baskijski, opstaju i bit će nazočni u "velikom svijetu" preko prijevoda. Budućnost pripada ne nekom postojećem jeziku, nego razvijenoj tehnologiji prevođenja, na svim razinama. Dok je homo sapiens ovakav kakav jest, ne će biti nekog univerzalnoga jezika kojeg će većina znati.
 
* zašto bi netko učio te male jezike ? Iz entuzijazma, i uvijek će biti takvih pojedinaca. Zastarjelo je da se uči neki jezik zbog književnosti, ako i ima vrijednih djela, budući da u moderno doba
postoje prijevodi. I visokorazvijeni jezici s malim brojem govornika, kao danski, estonski, a kamoli baskijski, opstaju i bit će nazočni u "velikom svijetu" preko prijevoda. Budućnost pripada ne nekom postojećem jeziku, nego razvijenoj tehnologiji prevođenja, na svim razinama. Dok je homo sapiens ovakav kakav jest, ne će biti nekog univerzalnoga jezika kojeg će većina znati.

Srpski bi baš bio hit jer, uz manje stilizacije, jednim udarcem - 4 muve. Koja se to druga četiri jezika mogu odjednom naučiti? :think:
 
Mogu samo da se slazem, ucim srpski iz cistog entuzijazma u slobodno vreme i veoma sam zadovoljan. Naravno, svestan sam postojećih razlika između SR/HR/BH/CG ali to nije problem ;)

Dobrodošao na forum. Koji ti je maternji (osnovni) jezik? Japanski?

Treba "da se složim"; ovde treba upotrebiti svršeni vid (složiti se a ne slagati se), iako nema preterane logike, tako je u "duhu jezika". z:mrgreen:
 
Hvala na ispravci. Proći je jos sigurno dosta vremena dok budem gramatički pisao/govorio. Ucim uglavnom iz slusanja, udžbenik koristio sam samo na pocetku. Za sada je meni najvaznije da vas razumem i da sam budem razumljen ;)

Ja sam samo ponudio savet, inače, sve pohvale za vladanje srpskim, koji je, po pitanju pismenosti, na natprosečnom nivou.

Takođe, pasiv je redak u srpskom, osim kad je u pitanju administrativni i pravni stil. Tako da je bolje reći "da me razumeju".
 
Poslednja izmena:
Mogu samo da se slazem, ucim srpski iz cistog entuzijazma u slobodno vreme i veoma sam zadovoljan. Naravno, svestan sam postojećih razlika između SR/HR/BH/CG ali to nije problem ;)
Ja ih nisam svesna, znaci da i ne postoje i nemoj da se obazires na nekakve razlike.
Pa i u Poljskoj sigurno je tako da oni iz Gdanjska malo drugacije govore od onih iz Vroclava,
ili Lavova ( koji je sada Ukrajina).
 
Rayela, ti ozbiljno mislis da one ne postoje?

Kad ja ih cujem mora znaciti da ih ima ;) Naravno, i u poljskom imamo razlicite dijalekte, nacina izgovora, neki delovi Poljske koriste druge nazive i slicno.
Ja sam hteo samo reci da se moze dosta lako prepoznati da li je Srbin/Hrvat/Crnogorac u pitanju kad govori. Valjda nećes ti to poreći?
Iako, doduse, svi oni govore istim jezikom, razlike pogotovo odmah upadaju u uvo.
 
Rayela, ti ozbiljno mislis da one ne postoje?

Kad ja ih cujem mora znaciti da ih ima ;) Naravno, i u poljskom imamo razlicite dijalekte, nacina izgovora, neki delovi Poljske koriste druge nazive i slicno.
Ja sam hteo samo reci da se moze dosta lako prepoznati da li je Srbin/Hrvat/Crnogorac u pitanju kad govori. Valjda nećes ti to poreći?
Iako, doduse, svi oni govore istim jezikom, razlike pogotovo odmah upadaju u uvo.

Tačno. Ono što jeste balkanski kuriozitet jeste da se razlike veštački/umjetno forsiraju. Na primer, hrvatski jezikoslovci s vremena na vreme protresaju jezik od tzv. srbizama, i propisuju tzv. "hrvatsku" reč na mesto "srpske". To je više nego očigledno na primeru izbora rusizama, koji su tradicionalno izbačeni iz hrvatskog, ali se itekako prihvataju oni koji se u Srbiji ređe koriste (nukati, ugroza, skaska, izvješće, polučiti, točka, vjerojatno itd.); ista stvar je sa turcizmima (deva, kat, kefa, tava, pandže, naranča, kajdanka, pirjati itd.).

Kao što vidimo, razlike se pokušavaju isforsirati kod Hrvata, jer oni jedini u naučnom svetu pretenduju da svoj jezik predstave kao različit standardni jezik u odnosu na srpski, a sve to da bi sakrili činjenicu da je pola današnjih Hrvata srpskog porekla, da je štokavski preuzet još od Jezuita 1599. zbog misionarstva prema Bosni i Srbiji, pa kada je ilirski na Svehrvatskom katoličkom kongresu u Zagrebu 1900. godine izjednačen sa hrvatskim (svi katolički štokavci su Hrvati) nastala je nužda da se isti narod međusobno odvaja tako što će se intervenisati na jeziku.

Naravno, interveniše se i na istoriografiji, koja je pored lingvistike u Hrvatskoj makar 20 puta razvijenija nego u Srbiji. O tome i svedoči "redovita članicva HAZU" u Dnevniku 2014 godine, kada kaže da je "osnovni cilj JAZU očuvanje nacionalnog identiteta", dakle nije razvoj znanosti-nauke.

Za kraj, imamo i jednu jako bitnu reč preuzetu iz poljskog - umetnost, umetnik, umetnički.
 
Dan maternjeg jezika, šta je sa srpskim?
Širom sveta danas se obeležava Međunarodni dan maternjeg jezika. Govori se oko 6.000 jezika, a prema predviđanjima, do kraja 21. veka više od polovine će odumreti. Što se nas tiče, lingvisti upozoravaju da je nivo jezičke kulture i pismenost u Srbiji iz godine u godinu sve lošiji.


Vidoje:

http://www.b92.net/embed/index.php?nav_id=1232865

Nastupa Sreto Tanasić, upravnik Instituta za srpski jezik, da ga upoznate...


....



Ponavljanje je majka znanjа.



Navešću ovde samo pokoji primer "purističkog" veleslaloma među (ni manje ni više nego) turcizmima:

barjak (zastava) ← tur. bayrak ← perz. bayraq

deva (kamila ← grč. kámēlos ← hebr. gāmal) ← tur. deva

dućan (prodavnica) ← tur. dükkyan ← perz. ← arap. duhkān

grimiz (purpur ← lat. purpura ← grč. porphýra) ← arap. qirmiz

kajda; kajdanka (nota; notna sveska ← ital.) ← tur. kaide ← arap. qā'ida: pravilo, red; melodija {dodato 2009-07-16-21-36}

kat (sprat) ← tur. kat

kefa (četka) ← tur. kefe

kovrčav (kudrav, kuštrav) ← tur. kıvircık

naranča (pomorandža ← ital. pomarancia) ← tur., arh. naranç, narenc ← perz. nārenğ, nāreng

pandža (kandža ← tur. kanca) ←tur. pençe ← perz. penğe ← penğ: pet

pirjati (dinst(ov)ati ← nem. dünsten) ← tur. püryan (vrsta kuvanog jela)

tava (tiganj ← tur. tığan ← grč. teganon, tepsija ← tur. tepsi, đuveč ← tur. güveç) ← tur. tava ← perz. tābe



Poslednji primer posebno je indikativan jer slikovito prikazuje kako se među četirima orijentalizmima izabire samo jedan - onaj koji je najmanje frekventan u beogradskoj varijanti.

Saopštenje završavam komentarom Lasnodementnog Bulke (moja odmilica), koji komentarišući reč kat lepo kaže:
Prīmėricē, Maretićev Hrvatski ili srpski jezični savjetnik na strāni XXIII. reč sprat odbacujē, prėporučujūći turskē zāmėne kat, boj – zatō, što joj se ne zna “podretlo”, niti jē imā “igde danas u narodu našem (dakle ni u jednom narečju)”, niti jē je bīlo (kako tō itko može tvrditi izim Maretića?!). Prozirnū tvorbu reči sprat potvrđujē Ускочки речник (1990.–1991.) Милије Станића izrėkōm Oвце спрaћāмо нà спрат (ponad prizēmļa).

Dakle, ovaj put u pitanju su mekoruni travopasci.
laugh.gif



Kako objasniti slalom među rusizmima i odabiru isključivo onih koji su u beogradskom standardu opsoletni?


Da vidimo kako funkcioniše zagrebački veleslalom među rusizmima:



čestotnost (frekvencija) ← rus. частотность

izvešće [izvješće] (izveštaj) - rus. известие

jantar (ćilibar) ← rus. яантáрь

kist (slikarska četkica) ← rus. кисть

Kitaj, kitajski (Kina, kineski) ← rus. Китай , китайский

konačnica (završnica, finale) ← rus. конец (kraj)

kraljevna (princeza) ← rus. королева (kraljica)

mašta (mašta, fantazija) ← rus. мечта

mladež (omladina, mladi) ← rus. молодежь

nabožan (religiozan) ← rus. набожный

načelo (načelo, princip) ← rus. начало

narečje [narječje] (dijalekat; akcenat; govor) ← rus. нарeчіе

nebosklon (vidik, horizont) ← rus. небосклонъ

neveža [nevježa] (neznalica) ← rus. невежда; невежественный

nekati [nijekati] (negirati, odricati) ← rus. нéкaть

nukati, ponukati (poticati, podsticati, nagoniti) ← rus. ну-кa! (ajde!) "Ну-ка посмотри! А ну-ка покажи их мне... А ну-ка, давай.. Ну-ка, ну-ка, подойди!"

podrobno (detaljno) ← rus. подробно

poklad (zaliha; spremište) ← rus. поклáд

pokrovitelj (sponzor) ← rus. покровитель

polúčiti (postići, ostvariti, zadobiti; [polučiti uspjeh]) ← rus. получать

prinadležnost; prinadežati (osobina, svojstvo; pripadati, spadati) ← rus. принадлежность; принадлежать

pritoman; pritomnost (aktuelan, aktuelnost) ← rus. притомный

revnost (marljivost, samopregor) ← rus. ревность

ropotarnica (umiralište) ← rus. ропот (ropac, ropot, samrtni izdah); роптать (roptati)

skaska (bajka, priča) ← rus. сказка

snegović (sneško belić) ← rus. снеговик

spodobiti (porediti) ← rus. уподоблять; (rus. подобáть - priličiti, dolikovati); podoba (sličnost) - rus. подобие

stranica (strana u knjizi) ← rus. страница

tobolčar; tobolac (torbar; torba) ← rus. тоболец

točka (tačka ← taknuti) ← rus. точка

točan (tačan) ← rus. точный

u svezi s (u vezi sa) ← rus. в связи с

ugroza (pretnja, opasnost) ← rus. угрóза

usredotočiti (usredsrediti) ← rus. усредоточить, усредоточивать ili сосредоточить, сосредоточивать

verojatno (verovatno) ← rus. вероятно

vrtolet (helikopter) ← rus. вертолёт

zadaća (zadatak sa odgovornošću izvršenja) ← rus. задáча


tongue.gif
Ovo nije ni pola!
Denis Kuljiš:
Nepriličan vigor uglednih arheopteriksa pravodobno smo izvrgli ruglu još prilikom Afere Zrakomlat, kad je Tuđmanov akademik Brozović bio naručio izradu vojne terminologije, kojom je, usred rata, trebalo riješiti i tako teško pitanje kao što je ono o autentičnom hrvatskom nazivu za helikopter. No, beskrajno duhovita zamisao o uvođenju riječi zrakomlat izazvala je duboku zavist profesora Babića. On je u "Jeziku" i "Vjesniku" stao inzistirati da se uzme njegov vlastiti termin, vrtolet, koji je zatim, zaista, godinama upotrebljavan u časopisu "Hrvatski vojnik".
 
Tačno. Ono što jeste balkanski kuriozitet jeste da se razlike veštački/umjetno forsiraju. Na primer, hrvatski jezikoslovci s vremena na vreme protresaju jezik od tzv. srbizama, i propisuju tzv. "hrvatsku" reč na mesto "srpske". To je više nego očigledno na primeru izbora rusizama, koji su tradicionalno izbačeni iz hrvatskog, ali se itekako prihvataju oni koji se u Srbiji ređe koriste (nukati, ugroza, skaska, izvješće, polučiti, točka, vjerojatno itd.); ista stvar je sa turcizmima (deva, kat, kefa, tava, pandže, naranča, kajdanka, pirjati itd.).

Kao što vidimo, razlike se pokušavaju isforsirati kod Hrvata, jer oni jedini u naučnom svetu pretenduju da svoj jezik predstave kao različit standardni jezik u odnosu na srpski, a sve to da bi sakrili činjenicu da je pola današnjih Hrvata srpskog porekla, da je štokavski preuzet još od Jezuita 1599. zbog misionarstva prema Bosni i Srbiji, pa kada je ilirski na Svehrvatskom katoličkom kongresu u Zagrebu 1900. godine izjednačen sa hrvatskim (svi katolički štokavci su Hrvati) nastala je nužda da se isti narod međusobno odvaja tako što će se intervenisati na jeziku.

Naravno, interveniše se i na istoriografiji, koja je pored lingvistike u Hrvatskoj makar 20 puta razvijenija nego u Srbiji. O tome i svedoči "redovita članicva HAZU" u Dnevniku 2014 godine, kada kaže da je "osnovni cilj JAZU očuvanje nacionalnog identiteta", dakle nije razvoj znanosti-nauke.

Za kraj, imamo i jednu jako bitnu reč preuzetu iz poljskog - umetnost, umetnik, umetnički.

A jel ?

http://radio.hrt.hr/radio-zadar/cla...ki-ima-najmanju-satnicu-u-obrazovanju/139122/

http://slobodnadalmacija.hr/novosti...i-ucenici-o-svom-jeziku-uce-najmanje-u-europi
 
Dan maternjeg jezika, šta je sa srpskim?
Širom sveta danas se obeležava Međunarodni dan maternjeg jezika. Govori se oko 6.000 jezika, a prema predviđanjima, do kraja 21. veka više od polovine će odumreti. Što se nas tiče, lingvisti upozoravaju da je nivo jezičke kulture i pismenost u Srbiji iz godine u godinu sve lošiji.


Vidoje:

http://www.b92.net/embed/index.php?nav_id=1232865

Nastupa Sreto Tanasić, upravnik Instituta za srpski jezik, da ga upoznate...


....



Ponavljanje je majka znanjа.



Navešću ovdě samo pokoji priměr "purističkog" veleslaloma među (ni manje ni više nego) turcizmima:

barjak (zastava) ← tur. bayrak ← perz. bayraq

deva (kamila ← grč. kámēlos ← hebr. gāmal) ← tur. deva

dućan (prodavnica) ← tur. dükkyan ← perz. ← arap. duhkān

grimiz (purpur ← lat. purpura ← grč. porphýra) ← arap. qirmiz

kajda; kajdanka (nota; notna sveska ← ital.) ← tur. kaide ← arap. qā'ida: pravilo, red; melodija {dodato 2009-07-16-21-36}

kat (sprat) ← tur. kat

kefa (četka) ← tur. kefe

kovrčav (kudrav, kuštrav) ← tur. kıvircık

naranča (pomorandža ← ital. pomarancia) ← tur., arh. naranç, narenc ← perz. nārenğ, nāreng

pandža (kandža ← tur. kanca) ←tur. pençe ← perz. penğe ← penğ: pet

pirjati (dinst(ov)ati ← něm. dünsten) ← tur. püryan (vrsta kuvanog jela)

tava (tiganj ← tur. tığan ← grč. teganon, tepsija ← tur. tepsi, đuveč ← tur. güveç) ← tur. tava ← perz. tābe



Poslědnji priměr posebno je indikativan jer slikovito prikazuje kako se među četirima orijentalizmima izabire samo jedan - onaj koji je najmanje frekventan u běogradskoj varijanti.

Saopštenje završavam komentarom Lasnodementnog Bulke (moja odmilica), koji komentarišući rěč kat lěpo kaže:
Prīmėricē, Maretićev Hrvatski ili srpski jezični savjetnik na strāni XXIII. rěč sprat odbacujē, prėporučujūći turskē zāmėne kat, boj – zatō, što joj se ne zna “podretlo”, niti jē imā “igde danas u narodu našem (dakle ni u jednom narečju)”, niti jē je bīlo (kako tō itko može tvrditi izim Maretića?!). Prozirnū tvorbu rěči sprat potvrđujē Ускочки речник (1990.–1991.) Милије Станића izrėkōm Oвце спрaћāмо нà спрат (ponad prizēmļa).

Dakle, ovaj put u pitanju su mekoruni travopasci.
laugh.gif



Kako objasniti slalom među rusizmima i odabiru isključivo onih koji su u beogradskom standardu opsoletni?


Da vidimo kako funkcioniše zagrěbački veleslalom među rusizmima:



čestotnost (frekvencija) ← rus. частотность

izvěšće [izvješće] (izvěštaj) - rus. известие

jantar (ćilibar) ← rus. яантáрь

kist (slikarska četkica) ← rus. кисть

Kitaj, kitajski (Kina, kineski) ← rus. Китай , китайский

konačnica (završnica, finale) ← rus. конец (kraj)

kraljevna (princeza) ← rus. королева (kraljica)

mašta (mašta, fantazija) ← rus. мечта

mladež (omladina, mladi) ← rus. молодежь

nabožan (religiozan) ← rus. набожный

načelo (načelo, princip) ← rus. начало

narěčje [narječje] (dijalekat; akcenat; govor) ← rus. нарeчіе

nebosklon (vidik, horizont) ← rus. небосклонъ

nevěža [nevježa] (neznalica) ← rus. невежда; невежественный

někati [nijekati] (negirati, odricati) ← rus. нéкaть

nukati, ponukati (poticati, podsticati, nagoniti) ← rus. ну-кa! (ajde!) "Ну-ка посмотри! А ну-ка покажи их мне... А ну-ка, давай.. Ну-ка, ну-ка, подойди!"

podrobno (detaljno) ← rus. подробно

poklad (zaliha; spremište) ← rus. поклáд

pokrovitelj (sponzor) ← rus. покровитель

polúčiti (postići, ostvariti, zadobiti; [polučiti uspjeh]) ← rus. получать

prinadležnost; prinadežati (osobina, svojstvo; pripadati, spadati) ← rus. принадлежность; принадлежать

pritoman; pritomnost (aktuelan, aktuelnost) ← rus. притомный

revnost (marljivost, samopregor) ← rus. ревность

ropotarnica (umiralište) ← rus. ропот (ropac, ropot, samrtni izdah); роптать (roptati)

skaska (bajka, priča) ← rus. сказка

sněgović (sněško bělić) ← rus. снеговик

spodobiti (porediti) ← rus. уподоблять; (rus. подобáть - priličiti, dolikovati); podoba (sličnost) - rus. подобие

stranica (strana u knjizi) ← rus. страница

tobolčar; tobolac (torbar; torba) ← rus. тоболец

točka (tačka ← taknuti) ← rus. точка

točan (tačan) ← rus. точный

u svezi s (u vezi sa) ← rus. в связи с

ugroza (prětnja, opasnost) ← rus. угрóза

usrědotočiti (usrědsrěditi) ← rus. усредоточить, усредоточивать ili сосредоточить, сосредоточивать

věrojatno (věrovatno) ← rus. вероятно

vrtolet (helikopter) ← rus. вертолёт

zadaća (zadatak sa odgovornošću izvršenja) ← rus. задáча


tongue.gif
Ovo nije ni pola!
Denis Kuljiš:
Nepriličan vigor uglednih arheopteriksa pravodobno smo izvrgli ruglu još prilikom Afere Zrakomlat, kad je Tuđmanov akademik Brozović bio naručio izradu vojne terminologije, kojom je, usred rata, trebalo riješiti i tako teško pitanje kao što je ono o autentičnom hrvatskom nazivu za helikopter. No, beskrajno duhovita zamisao o uvođenju riječi zrakomlat izazvala je duboku zavist profesora Babića. On je u "Jeziku" i "Vjesniku" stao inzistirati da se uzme njegov vlastiti termin, vrtolet, koji je zatim, zaista, godinama upotrebljavan u časopisu "Hrvatski vojnik".

Osim toga, ovaj je tekst tendenciozan i plitak.

1. točno je da je u hrv. oko 200-300 rusizama i bohemizama, no što je to prema 120.000 natuknica u modernom hrv. rječniku ?

2. dvojbeno je i koliko je tih riječi "zapravo" rusko i češko, jer je u hrv. rječnicima i tekstovima pojavljuju, barem dio, prije 19. st. kad su zabilježeni.
Nemali dio pripada općeslavenskomu blagu, dio hrvatskomu, a dio je izmijenjen značenjski i morfološki u hrv. jeziku.Velik dio ima poglavito stilski značaj i zbog toga
nije očišćen kao drugi rusizmi ili turcizmi (djelovodnik, strojan, peškir, ...)

3. konačni odgovor će moći dati tek moderni hrv. povijesni rječnici, no to će imati tekar statističku važnost, budući da je glavni izazov bilo kom europskom jeziku ne ruski, nego
poplava nekontroliranih anglizama.
 
Osim toga, ovaj je tekst tendenciozan i plitak.

1. točno je da je u hrv. oko 200-300 rusizama i bohemizama, no što je to prema 120.000 natuknica u modernom hrv. rječniku ?

2. dvojbeno je i koliko je tih riječi "zapravo" rusko i češko, jer je u hrv. rječnicima i tekstovima pojavljuju, barem dio, prije 19. st. kad su zabilježeni.
Nemali dio pripada općeslavenskomu blagu, dio hrvatskomu, a dio je izmijenjen značenjski i morfološki u hrv. jeziku.Velik dio ima poglavito stilski značaj i zbog toga
nije očišćen kao drugi rusizmi ili turcizmi (djelovodnik, strojan, peškir, ...)

3. konačni odgovor će moći dati tek moderni hrv. povijesni rječnici, no to će imati tekar statističku važnost, budući da je glavni izazov bilo kom europskom jeziku ne ruski, nego
poplava nekontroliranih anglizama.


Ma nemoj da sviraš kad dobro znaš da je to, naprosto, tako. Vaši se jezičari ubiše da stvore razlike. Ljudi komuniciraju i druže i jezik se ujednačuje, a onda vaši prave propise sa neologizmima, arhaizmima, kalkovima i tuđicama, od kojih se niti jedna propisana reč, vidi čuda, ne potrefi kao već postojeća u beogradskoj varijanti srpskog standardnog jezika iako su tvorbena pravila jedna ista.

A dobro smo vas prešli za računar, pa van ostalo tupavo računalo... Znam da su oko toga vaši 10 godina plakali. :lol:
 
Ma nemoj da sviraš kad dobro znaš da je to, naprosto, tako. Vaši se jezičari ubiše da stvore razlike. Ljudi komuniciraju i druže i jezik se ujednačuje, a onda vaši prave propise sa neologizmima, arhaizmima, kalkovima i tuđicama, od kojih se niti jedna propisana reč, vidi čuda, ne potrefi kao već postojeća u beogradskoj varijanti srpskog standardnog jezika iako su tvorbena pravila jedna ista.

A dobro smo vas prešli za računar, pa van ostalo tupavo računalo... Znam da su oko toga vaši 10 godina plakali. :lol:

Tendenciozne besmislice su tvoja specijalnost u koju ne kanim dirati.

Hrvatski jezičari- bar većina utjecajnih-oduvijek su pri gradbi nazivlja i ostaloga pokušavali ostvariti jezičnu čistoću koliko su mogli. Tako je bilo od Kašića preko Vitezovića, najviše u Mažuranića, Kurelca, Šuleka i Dežmana, pa i Tome Maretića, Rožića kao i Ladana. Neki pojedinci kao Laszlo pretjerali su, no sam ih je život ispravio.

Tvoje tlapnje o navodnoj hrvatskoj opsjednutosti srpskim ne stoje. Ono što je sve, i obične ljude i strukovnjake smetalo, to je nametanje srpskih riječi i izraza koji su nam bili strani, a pokušavalo ih se propisati kao normu u pravu, vojsci, policiji, upravi i dr. To je prirodno odbačeno, kao i većina rusizama koji se nisu uklopili u ustroj (još jedan rusizam ili kvazirusizam) hrvatskoga.

Uostalom, kao što rekoh, teško je reći koja je riječ uopće rusizam i bohemizam - osim nekog broja potvrđenih- budući da niz hrv. riječi postoji u starijim djelima na glagoljici i ćirilici, pa i umjetničkih iz renesansnoga doba, a koji su stručno obrađivani i ušli u opći leksik tek podkraj 19. st. No, većina je novotvorenica od 1840ih do 1880ih domaćega podrijetla i nalazi se u književnim djelima, napose Šenoinim, koji je učinio za hrvatski jezik više od niza leksikografa i jezičnih savjetodavitelja.
 
Tendenciozne besmislice su tvoja specijalnost u koju ne kanim dirati.

Hrvatski jezičari- bar većina utjecajnih-oduvijek su pri gradbi nazivlja i ostaloga pokušavali ostvariti jezičnu čistoću koliko su mogli. Tako je bilo od Kašića preko Vitezovića, najviše u Mažuranića, Kurelca, Šuleka i Dežmana, pa i Tome Maretića, Rožića kao i Ladana. Neki pojedinci kao Laszlo pretjerali su, no sam ih je život ispravio.

Tvoje tlapnje o navodnoj hrvatskoj opsjednutosti srpskim ne stoje. Ono što je sve, i obične ljude i strukovnjake smetalo, to je nametanje srpskih riječi i izraza koji su nam bili strani, a pokušavalo ih se propisati kao normu u pravu, vojsci, policiji, upravi i dr. To je prirodno odbačeno, kao i većina rusizama koji se nisu uklopili u ustroj (još jedan rusizam ili kvazirusizam) hrvatskoga.

Uostalom, kao što rekoh, teško je reći koja je riječ uopće rusizam i bohemizam - osim nekog broja potvrđenih- budući da niz hrv. riječi postoji u starijim djelima na glagoljici i ćirilici, pa i umjetničkih iz renesansnoga doba, a koji su stručno obrađivani i ušli u opći leksik tek podkraj 19. st. No, većina je novotvorenica od 1840ih do 1880ih domaćega podrijetla i nalazi se u književnim djelima, napose Šenoinim, koji je učinio za hrvatski jezik više od niza leksikografa i jezičnih savjetodavitelja.

Pogledaj samo koji odabir vokabulara imaš ovde, a kojim si pisao na forumu hr. Tamo "kod kuće" pisao si tako "da te ceo svet razume" tj. da ne ideš na živce onima koje si pokušavao da obradiš, ali bez uspeha, a ovde njedriš što knjiškije i što stilski obeleženije reči ne bi li srpsku publiku ubedio kako je tvoj jezik neki drugi jezik. Opet, tropa.
 
Pogledaj samo koji odabir vokabulara imaš ovde, a kojim si pisao na forumu hr. Tamo "kod kuće" pisao si tako "da te ceo svet razume" tj. da ne ideš na živce onima koje si pokušavao da obradiš, ali bez uspeha, a ovde njedriš što knjiškije i što stilski obeleženije reči ne bi li srpsku publiku ubedio kako je tvoj jezik neki drugi jezik. Opet, tropa.

Netočno. Ne mogu postaviti poveznicu, no kad s eutipka forum hr hroboatos hrvatski jezik, na nekim se slijedovima dobije ovo (Hrvatski i srpski jezik (povijesne činjenice), str.20
...........
Nije to nikakve pogrješna predočba-o čem će biti stavljen dio iz knjige Vjekoslava Klaića- nego posljedak toga da je do Vuka Karadžića 95% + svega što je bilo napisano na ijekavici- hrvatsko.

Srbi su to i onda znali, a znaju i sada. Stoga je itekako razumljivo da je proces posrbljavanja Ive Andrića išao i prijelazom na ekavicu; da je Aleksa Šantić prešao na ekavicu, kao i niz drugih srpskih pisaca, a isto tako i sada Srbi u Hrvatskoj, gdje mogu, i u ijekavskim govornim područjima, forsiraju ekavicu jer je ijekavica- hrvatska.
..................................................
Dio nerazumijevanja dolazi i od toga što sudionici-ili dio njih- nema povijesnu perspektivu.

Glede štokavske-ijekavice, navest ću osnovnu crtu i paralelu u povijesti i sadašnjosti.

Sve, uz manje izuzetke bosansko-muslimanske adžamijske književnosti i vjerojatno pokoji srpski tekst, napisano do Karadžića oko 1815-1820- hrvatsko je. I kod Dubrovčana, i onih iz drugih krajeva koji su im se priklonili, i velikog dijela bosanskih Hrvata (Divković, Matijević, Papić, Margitić,..). Dakle, do 1820-ih, preko 95% tekstova na ijekavici katoličko je i hrvatsko.


To je oko 400 godina pismenosti i književnosti koje su udarili izuzetan pečat i obilježili taj jezični tip zauvijek.

Većina, znamo, izvornih govornika (novo)štokavsko-ijekavskoga dijalekta su pravoslavci, Srbi i Crnogorci . Ali- oni taj jezični tip nisu "markirali", i Karadžić je došao prekasno da ga upiše u srpsku baštinu, ili da stvori psihološku podlogu za bar jednakoprihvaćeni status ijekavice kod Srba.

Unjekoliko sličnu pojavu imamo na sjeverozapadu Indije i u Pakistanu. Pandžabski je jezik koji izvorno govore muslimani, sikhi i hindusi. U Pakistanu je oko 65% stanovnika izvornih govornika pandžabskoga, skoro isključivo muslimana.
Nu, budući da su taj jezični tip bitno obilježili svojim spisima i vjerskim tekstovima Sikhi, pandžabski je u svijesti ostalih "jezik Sikha".

Tako se u Indiji hindusi odriču pandžabskoga- kojeg izvorno govore- i radije uče u školama hindski, kao eminentno "hinduski" jezik. U Pakistanu je situacija još bizarnija- 65% govori pandžabski, a samo 8% urdski- to je kao hindski, samo ima muslimanski pečat. No, urdski se preferira kao službeni jezik, a pandžabski potiskuje. Jer je i za muslimane u Pakistanu, koji su izvorni govornici pandžabskoga, i brojniji nego Sikhi- pandžabski identificiran sa Sikhima i njihovim identitetom, pa radije uče realno strani, ali "muslimanski" urdski jezik.

I muslimani i hindusi, svaki zasebno, a kamoli zajedno, brojniji su kao govornici pandžabskog od Sikha. Nu, Sikhi su stjecajem okolnosti stekli, htjeli ili ne, duhovno "pravo vlasništva" nad pandžabskim jezikom.
Rezultat je da izvorni pandžabski govornici, muslimani i hindusi, "bježe" u urdski i hindski, i kopni njihova produkcija i nekakav pandžabski jezični identitet.
.......................

Dapače, kad ovdje pišem- uostalom, rijetko- pišem više neutralno uz što manje kroatizama.
 
A dobro smo vas prešli za računar, pa van ostalo tupavo računalo... Znam da su oko toga vaši 10 godina plakali. :lol:

Давно сам се забављао читајући како су се „извадили” на уређаје/справе/апарате као нпр. дизало, возило, пловило па у складу с тим и – рачунало. За разлику од људи који се баве неким послом/занатом као нпр. чувар, зидар, бравар... па би онда у хрватском рачунар био човјек који нешто рачуна (обрачунава). :D
 
Tendenciozne besmislice su tvoja specijalnost u koju ne kanim dirati.

Hrvatski jezičari- bar većina utjecajnih-oduvijek su pri gradbi nazivlja i ostaloga pokušavali ostvariti jezičnu čistoću koliko su mogli. Tako je bilo od Kašića preko Vitezovića, najviše u Mažuranića, Kurelca, Šuleka i Dežmana, pa i Tome Maretića, Rožića kao i Ladana. Neki pojedinci kao Laszlo pretjerali su, no sam ih je život ispravio.

Tvoje tlapnje o navodnoj hrvatskoj opsjednutosti srpskim ne stoje. Ono što je sve, i obične ljude i strukovnjake smetalo, to je nametanje srpskih riječi i izraza koji su nam bili strani, a pokušavalo ih se propisati kao normu u pravu, vojsci, policiji, upravi i dr. To je prirodno odbačeno, kao i većina rusizama koji se nisu uklopili u ustroj (još jedan rusizam ili kvazirusizam) hrvatskoga.

Uostalom, kao što rekoh, teško je reći koja je riječ uopće rusizam i bohemizam - osim nekog broja potvrđenih- budući da niz hrv. riječi postoji u starijim djelima na glagoljici i ćirilici, pa i umjetničkih iz renesansnoga doba, a koji su stručno obrađivani i ušli u opći leksik tek podkraj 19. st. No, većina je novotvorenica od 1840ih do 1880ih domaćega podrijetla i nalazi se u književnim djelima, napose Šenoinim, koji je učinio za hrvatski jezik više od niza leksikografa i jezičnih savjetodavitelja.

Кад бих се ја зајебавао са „градбом називља” чистоћу бих замијенио чистотбом. Али јбг, мени је лако да се зајебaвам са језиком који ми дубоко кола предачким крвожиљем, са којим сам срастао у потпуности, који ми је природан и прирођен. :p

Гледе ових тлапњи о наводној опсједнутости српским... Највише ме забављају кроатистички урадци који истичу потпуну различитост хрватског и српског језика, а онда у свакој другој реченици наилазим на уметке као нпр. „за разлику од српског”, „а не као у српском”, „што у српском није случај” итд. ;)
 
Poslednja izmena:

Back
Top