Novi sukobi na istoku Ukrajine
28 Apr 2014 Izmijenjeno 11:13 CEST
U gradu Konstantinovka zauzeta je policijska stanica, a u Harkovu su nogometni navijači napali antivladine demonstrante.
Grupa neidentificiranih napadača u ponedjeljak je zauzela policijsku stanicu u gradu Konstantinovka, u Donjeckoj oblasti, na istoku Ukrajine, objavila je televizijska stanica TNS.
Naoružani napadači su ušli u zgradu policije i ne dozvoljavaju zaposlenima da dođu do svojih radnih mjesta, ali za sada nisu iznijeli nikakve zahtjeve, javlja Glas Rusije.
Konstantinovka je grad s blizu 100.000 stanovnika na sjeveru Donjecke oblasti, oko 60 kilometara udaljen od Donjecka.
Navijači napali demonstrante
Nekoliko hiljada nogometnih navijača napalo je oko 300 antivladinih demonstranata koji su mirno demonstritali u istočnom ukrajinskom gradu Harkovu.
Više od 14 ljudi je u nasilju povrijeđeno, uključujući dvojicu policajaca, a osmero je odvezeno u bolnicu, dok je ostalima pomoć pružena na licu mjesta, prenosi Tanjug.
Na hiljade fanova dva ukrajinska nogometna kluba, Dnjipro i Metalist, okupilo se na harkovskom trgu Ustav, pridruživši se grupi od oko 250 prokijevskih aktivista koji su protestirali.
Do masovne tuče došlo je kada su navijači stigli do ulice u kojoj su se nalazili antikijevski demonstranti, koji su tražili širu regionalnu autonomiju od Kijeva.
U Lugansku proglašena 'narodna republika'
Na snimcima lokalnih televizijskih stanica prikazani su snimci na kojima se vide maskirani nogometni fanovi kako tuku antikijevske aktiviste.
Policija nije privela nikoga, iako je pričinjena šteta u tom nasilju.
Proruski aktivisti u gradu Lugansku, na istoku Ukrajine, proglasili su u ponedjeljak "narodnu republiku" i postavili Kijevu ultimatum.
Oni od centralnih ukrajinskih vlasti traže amnestiju za sve učesnike protestnog pokreta na istoku Ukrajine, priznanje ruskog kao državnog jezika i održavanje referenduma po pitanju samoopredeljenja regiona, prenio je Glas Rusije.
Ukoliko do 29. aprila njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, aktivisti su obećali da će preduzeti "aktivne korake", prenosi Tanjug.
Upozorenje Evropskoj uniji
Kriza u Ukrajini upozorenje je Evropskoj uniji da mora posvetiti više pažnje zapadnom Balkanu, jer svaka nestabilnost u susjedstvu direktno ugrožava i Uniju, kazao je za Martin Schulz, predsjednik Evropskog parlamenta i kandidat za novog predsjednika Evropske komisije.
"Kriza u Ukrajini jasno pokazuje da mi u EU-u moramo posvetiti više, a ne manje pažnje Zapadnom Balkanu i našim susjedima", kazao je Schulz, kandidat skupine evropskih socijalista i socijaldemokrata za predsjednika EK-a.
Odgovornost Unije ne prestaje na njenim sadašnjim granicama, rekao je Schulz u intervjuu za sarajevski Dnevni avaz.
Sad uvodi nove sankcije
SAD će u ponedjeljak, zbog krize u Ukrajini, uvesti Rusiji nove sankcije, koje će obuhvatiti visokotehnološku robu iz obrambene industrije, saopćio je u nedjelju zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Tony Blinken.
Prema njegovim riječima, sankcije će biti uvedene jer Rusija nije ispoštovala sporazum o deeskalaciji situacije na istoku Ukrajine, gdje su profederalni aktivisti preuzeli kontrolu nad više zgrada državne administracije.
"Ono što vam mogu reći je da će sankcijama biti obuhvaćene osobe iz užeg Putinovog okruženja, a koje imaju značajan utjecaj na rusku ekonomiju", istaknuo je Blinken.
Specijal: Kriza u Ukrajini
Uoči sastanka šefova diplomatija zemalja Evropske unije u ponedjeljak, američki predsjednik Barack Obama pozvao ih je u nedjelju da se pridruže SAD-u i pooštre sankcije Rusiji.
Američko upozorenje
"Uz konsultacije s našim evropskim partnerima, odlučili smo da je važno poduzeti daljnje korake i Rusiji poslati poruku da akcije koje doprinose destabilizaciji na istoku i jugu Ukrajine moraju prestati. Razlog je to što Rusija nije ispunila svoju stranu dogovora postignutog u Ženevi", rekao je Obama.
Bijela kuća ranije je saopćila da će bliski saradnici ruskog predsjednika Vladimira Putina i kompanije koje oni kontroliraju biti na meti sankcija.
Lideri organizacije G7 usuglasili su se u subotu da usvoje novu rundu sankcija Rusiji zbog krize u Ukrajini.
Ipak, nekadašnji ruski oligarh Mikail Hodorkovski procjenjuje da Rusija ne bi odmah osjetila posljedice eventualnih ekonomskih sankcija Zapada.
Ako njene devizne i rezerve zlata ostanu na sadašnjem nivou, kao i način distribucije energenata, Hodorkovski navodi da za rusku ekonomiju situacija neće biti kritična još najmanje tri do pet godina.
Američki državni sekretar John Kerry prije nekoliko je dana upozorio u telefonskom razgovoru ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da bi Washington Rusiji mogao nametnuti dodatne sankcije ako se napetosti u istočnoj Ukrajini ne smire.
Duboka zabrinutost
Pozivajući se na visokog američkog dužnosnika, Reuters je tada prenio da je u razgovoru s Lavrovim Kerry izrazio duboku zabrinutost zbog nedostatka pozitivnih ruskih koraka koji bi vodili smirivanju stanja.
Dužnosnik je kazao kako je Kerry također ponovio da će nedostatak napretka u provedbi prošlosedmičnog Ženevskog sporazuma rezultirati povećanjem sankcija Rusiji.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova je radnije saopćilo kako je ruski ministar vanjskih poslova Lavrov u telefonskom razgovoru s američkim državnim sekretarom rekao kako Kijev mora poduzeti hitne korake za provedbu toga sporazuma, čiji je cilj smiriti krizu u Ukrajini.
Lavrov je također poručio kako, između ostalog, treba povući naredbu o razmještaju vojnih snaga i razoružati pripadnike ukrajinske nacionalističke grupe Desnog sektora.
Izvor: Al Jazeera i agencije
