Zasto humor zastarjeva?

Mingo IV

Aktivan član
Banovan
Poruka
1.741
Uvijek sam se pitao zasto humor zastari i postane naivan. Na primjer neki komicni filmovi koji su za mene bili smijesni nekada su postali naivni i nekako se i ja zacudim kako sam se mogao smijati tome.
Kad gledamo danas Ckalju mozemo vidjeti da je to dosta naivno a ljudi pricaju da kad bi poceo Ckaljin film ne bi stajao smijeh do samog zavrsetka filma. To je tako bilo ljudima smijesno a sada Ckalja ne moze natjerati ljude na takvu euforiju smijeha. Isto slucaj je i sa Dzeri Luisom. U cemu je tajna? I da li mi na planu humora evoluiramo ili postajemo nazadni? Da li ce doci ponovo vrijeme eiforije smijeha kad bude pratili Dzeri Luisa, Ckalju, Carli Caplina i druge.
Na primjer, Burdus je postao sinonim komicara starog vremena ali ja se ne mogu nasmijati njegovim forama osim mojim posprdnim komentarima na tadasnji humor. Da li smo postali devijantni u humoru i da li ce nam se vratiti jednog dana nasa nevinost u humoru kad cemo se poceti smijati ranijem humoru.

takav slucaj nije sa crtanim filmovima gdje fore Tom i Dzerija nisu zastarjele i one su jos uvijek aktuelne. Opet se pitam u cemu je tajna? Da li u tadasnjim glumcima koji nisu mogli srociti pravu ideju humora a crtaci su u tome ipak uspjeli.
 
Uvijek sam se pitao zasto humor zastari i postane naivan. Na primjer neki komicni filmovi koji su za mene bili smijesni nekada su postali naivni i nekako se i ja zacudim kako sam se mogao smijati tome.
Kad gledamo danas Ckalju mozemo vidjeti da je to dosta naivno a ljudi pricaju da kad bi poceo Ckaljin film ne bi stajao smijeh do samog zavrsetka filma. To je tako bilo ljudima smijesno a sada Ckalja ne moze natjerati ljude na takvu euforiju smijeha. Isto slucaj je i sa Dzeri Luisom. U cemu je tajna? I da li mi na planu humora evoluiramo ili postajemo nazadni? Da li ce doci ponovo vrijeme eiforije smijeha kad bude pratili Dzeri Luisa, Ckalju, Carli Caplina i druge.
Na primjer, Burdus je postao sinonim komicara starog vremena ali ja se ne mogu nasmijati njegovim forama osim mojim posprdnim komentarima na tadasnji humor. Da li smo postali devijantni u humoru i da li ce nam se vratiti jednog dana nasa nevinost u humoru kad cemo se poceti smijati ranijem humoru.

takav slucaj nije sa crtanim filmovima gdje fore Tom i Dzerija nisu zastarjele i one su jos uvijek aktuelne. Opet se pitam u cemu je tajna? Da li u tadasnjim glumcima koji nisu mogli srociti pravu ideju humora a crtaci su u tome ipak uspjeli.



ja bi pre reko da je ta evolucija humora progresivna a ne regresivna
 
Ne znam, ali sticem utjesak da su raniji ljudi bili manje bezobrazniji u humoru od nas i sto je ocigledno da su se manje podsmijavali. Raniji ljudi su se salili ne da nekoga ponize nego samo da uljepsaju dan i da bi svi oko njih bili dobrog raspolozenja. Imam utjesak da se sa podsmijavanjem zapocelo osamdesetih godina i da se glavni pravac humora kretao u tom smjeru. Mozda je takav humor smijesniji ali je daleko devijantan o bezobrazan. Narocito beogradske ulicarske fore su nesto stvarno dekadentno. Kao ono sto je cinio Sojka u Sivom Domu.
 
Мрзи ме да преводим, ево хумор од пре 5-6 векова. И није баш застарео.


Three jokes from Gian Francesco Poggio Bracciolini's Liber Facetiarum (1438-1452).

In Florence, a young woman, somewhat of a simpleton, was on the point of delivering a baby. She had long been enduring acute pain, and the midwife, candle in hand, inspected her secret area, in order to ascertain if the child was coming. “Look also on the other side,” said the poor creature, “my husband has sometimes taken that road.”

Francesco Quartnense, a Florentine merchant, resided in Genoa with his wife and family. His children were thin and lanky, while those of the Genoese are generally healthy and hardy. He was asked one day why his children were so spare and of such a weak constitution, it being the reverse with the young Genoese. “The reason is easily given, ” he said. “I work alone at manufacturing my children, but you have quite a number of assistants in the making of yours.”

A young Florentine was going down to River Arno with one of those nets in which they wash wool, and met a frolicsome boy, who, out of fun, asked him what birds he was going to catch with that net of his? “I am going to the Brothel’s outlet,” replied the youth, “to spread my net there, and catch your mother.” “Mind you search the place carefully,” retorted the boy, “for you will be sure to find yours there also.”

Full edition in Latin. http://www.intratext.com/IXT/LAT0577/
Full edition in English. http://www.elfinspell.com/PoggioSecondTitle.html
 

Slične teme


Back
Top