Americka ekonomija sve losija, uverenje medju ekonomistima USA je u depresiji raste

migel59

Poznat
Poruka
8.319
Global Economic Crisis site objavljuje:

Belief that U.S. is in an Economic Depression is Growing: Paul Krugman and Ambrose Evans-Pritchard Join the Chorus of Gloom and Doom

Uverenje da SAD su u ekonomskoj depresiji raste: Pol Krugman i Ambrozije Evans-Pricard pridruzuju se horu tame i sudbine


www.globaleconomiccrisis.com/blog/archives/1112

Samo u poslednjih nedelju dana, ekonomski eksperti u medijima, i to dobitnik Nobelove nagrade Pol Krugman, koji pise za Njujork Tajms, i Ambrozije Evans-Pricard, urednik za medjunarodni biznis za britanski list Telegraf, upozorili su da su Sjedinjene Americke Drzave vec u pocetnoj fazi ekonomske depresije. Njihova ozebla karakterizacija USA ekonomije posle vise od godinu dana Obaminih podsticaja, kojima je prethodila TARP (program vlade Sjedinjenih americkih drzava za snazenje finansijskog sektora u vreme Busa), govori o sterilnosti i nezaustavljivoj tami.

U slucaju Pol Krugmana, njegov fokus je na katastrofalnoj nezaposlenosti u Americi, kao i njegovo uverenje da fiskalna kriza i deficiti budu osudjeni, prema njemu USA moraju da pozajmljuju i trose sve sto je potrebno da povuce nadole stopu nazaposlenosti, ili da se suoce sa jos tezom ekonomskom situacijom. Kao sto je receno pre, GEC slaze se sa Krugmanovim opisom americke ekonomije, ali ne misli da se njegov recept moze podrzati, zato sto je tvrdnja GEC zasnovana matematickim realnostima i cinjenicom da je preterani privatni dug izazvao globalnu finansijsku i ekonomsku krizu.

Ambrozije Evans-Pricard je svoju najnoviju kolumnu imao pod melanholicnim naslovom, “Sa U.S. zarobljenoj u depresiji, ovo stvarno pocinje da se oseca kao 1932.” On postavlja slucaj zasto USA boluje od depresije; snuzdene prodaje nekretnina i maloprodaje; kolapsa drzavnih budzeta i rezultujucim fiskalnim kresanjima podrzanih cak jos losijim ekonomskim pokazateljima. U njegovim ocima, jedina nada su centralne banke angazovane u drugoj rundi kvantitativnog popustanja (nazvan od strane nekih kao QE2) (QE: quantitative easing, oblik monetarne politike koji se koristi da poraste snabdevanje novcem u ekonomiju kada bankarska kamatna stopa, diskontna stopa i/ili medjubankarska kamatna stopa je blizu nule) i monetarizacija duga, sto vodi neizbeznoj inflaciji ali to je bolje od deflatorne spirale.

Ono sto je jasno iz citanja ovih uvazenih ekonomskih posmatraca je da su vrlo inteligentni ekonomisti i da oni gube nadu u stanje americke ekonomije (sto takodje znaci i globalne ekonomije) i u njihovom ocaju se hvataju za vanredne mere koje ce verovatno dalje da pogorsaju sve makro-ekonomske pokazatelje i oni su s pravom uznemireni. Zakljucnim komentarima u kolumni Evans-Pricarda zbir je strasna tama koja prozima negovo opazanje situacije:

“Mozda naivno, ja jos uvek mislim da centralne banke imaju alate da se spreci katastrofa. Pitanje je da li ce one da rade brzo dovoljno, ili cak da li zele da se odupru zaduzenom debatnom horu koji govori o likvidacijama poput onih u tridesetim godinama proslog veka. Prosle nedelje Banka za medjunarodna izravnanja (BIS: Bank for International Settlements) pozvala je na kombinovano monetarno i fiskalno stezanje, dajuci svoj veliki autoritet da se osnazi borba protiv duga, deflacije i masovne nezaposlenosti. Ako cak i BIS je izgubila zaplet, Bog neka nam pomogne.”
 
Global Economic Crisis site objavljuje:

Belief that U.S. is in an Economic Depression is Growing: Paul Krugman and Ambrose Evans-Pritchard Join the Chorus of Gloom and Doom

Uverenje da SAD su u ekonomskoj depresiji raste: Pol Krugman i Ambrozije Evans-Pricard pridruzuju se horu tame i sudbine


www.globaleconomiccrisis.com/blog/archives/1112

Samo u poslednjih nedelju dana, ekonomski eksperti u medijima, i to dobitnik Nobelove nagrade Pol Krugman, koji pise za Njujork Tajms, i Ambrozije Evans-Pricard, urednik za medjunarodni biznis za britanski list Telegraf, upozorili su da su Sjedinjene Americke Drzave vec u pocetnoj fazi ekonomske depresije. Njihova ozebla karakterizacija USA ekonomije posle vise od godinu dana Obaminih podsticaja, kojima je prethodila TARP (program vlade Sjedinjenih americkih drzava za snazenje finansijskog sektora u vreme Busa), govori o sterilnosti i nezaustavljivoj tami.

U slucaju Pol Krugmana, njegov fokus je na katastrofalnoj nezaposlenosti u Americi, kao i njegovo uverenje da fiskalna kriza i deficiti budu osudjeni, prema njemu USA moraju da pozajmljuju i trose sve sto je potrebno da povuce nadole stopu nazaposlenosti, ili da se suoce sa jos tezom ekonomskom situacijom. Kao sto je receno pre, GEC slaze se sa Krugmanovim opisom americke ekonomije, ali ne misli da se njegov recept moze podrzati, zato sto je tvrdnja GEC zasnovana matematickim realnostima i cinjenicom da je preterani privatni dug izazvao globalnu finansijsku i ekonomsku krizu.

Ambrozije Evans-Pricard je svoju najnoviju kolumnu imao pod melanholicnim naslovom, “Sa U.S. zarobljenoj u depresiji, ovo stvarno pocinje da se oseca kao 1932.” On postavlja slucaj zasto USA boluje od depresije; snuzdene prodaje nekretnina i maloprodaje; kolapsa drzavnih budzeta i rezultujucim fiskalnim kresanjima podrzanih cak jos losijim ekonomskim pokazateljima. U njegovim ocima, jedina nada su centralne banke angazovane u drugoj rundi kvantitativnog popustanja (nazvan od strane nekih kao QE2) (QE: quantitative easing, oblik monetarne politike koji se koristi da poraste snabdevanje novcem u ekonomiju kada bankarska kamatna stopa, diskontna stopa i/ili medjubankarska kamatna stopa je blizu nule) i monetarizacija duga, sto vodi neizbeznoj inflaciji ali to je bolje od deflatorne spirale.

Ono sto je jasno iz citanja ovih uvazenih ekonomskih posmatraca je da su vrlo inteligentni ekonomisti i da oni gube nadu u stanje americke ekonomije (sto takodje znaci i globalne ekonomije) i u njihovom ocaju se hvataju za vanredne mere koje ce verovatno dalje da pogorsaju sve makro-ekonomske pokazatelje i oni su s pravom uznemireni. Zakljucnim komentarima u kolumni Evans-Pricarda zbir je strasna tama koja prozima negovo opazanje situacije:

“Mozda naivno, ja jos uvek mislim da centralne banke imaju alate da se spreci katastrofa. Pitanje je da li ce one da rade brzo dovoljno, ili cak da li zele da se odupru zaduzenom debatnom horu koji govori o likvidacijama poput onih u tridesetim godinama proslog veka. Prosle nedelje Banka za medjunarodna izravnanja (BIS: Bank for International Settlements) pozvala je na kombinovano monetarno i fiskalno stezanje, dajuci svoj veliki autoritet da se osnazi borba protiv duga, deflacije i masovne nezaposlenosti. Ako cak i BIS je izgubila zaplet, Bog neka nam pomogne.”

Sve je manje vise vec poznato. USA je u ozbiljnoj krizi i stampa lovu onoliko. Nece da kaze koliko, ali se tezina narucenog papira meri tonama. A koliko je do sada nastampala dolaara je izgubila racunicu odmah posle Drugog Svetskog Rata.
Ista stvar i sa EU. I EU ekonomija u krizi i stampa eure bez pokrica isto koliko i USA $, ako ne i vise.
Osim Nemacke sve zemlje stare EU su u krizi.
Imali para i volje da pomognu Grckoj koja se prva prijavila da je prnula u cabar. Za ostale nema ni volje ni para. A kako citam rado bi se za pomoc prijavile i Portugalija, i Spanija i Francuska i Engleska i Belgija.
Nemoze jedna Nemacka koja je vec iscrpena silnim ulaganjima bez vidljivog efekta u bivsu Istocnu Nemacku da spase propale privrede ostalih zemalja.
A ako se jos ozbiljnije zadrma i EU privreda, USA se vec drma, citav svetski ekonomski poredak pada po domino efektu. Jer i kineska ekonomija je zavisna i od americke i evropske. Kome ce da prodaju svoju robu, ako narod u USA i EU nebude imao ni za hleba?
Kome ce rusija da prodaje svoje energente, kada EU privreda nebude radila, pa joj energenti mece ni trebati.
Znaci lose je,a bice jos gore.
 
Sve je manje vise vec poznato. USA je u ozbiljnoj krizi i stampa lovu onoliko. Nece da kaze koliko, ali se tezina narucenog papira meri tonama. A koliko je do sada nastampala dolaara je izgubila racunicu odmah posle Drugog Svetskog Rata.
Ista stvar i sa EU. I EU ekonomija u krizi i stampa eure bez pokrica isto koliko i USA $, ako ne i vise.
Osim Nemacke sve zemlje stare EU su u krizi.

Sef Komisije za dug predsednika Baraka Obame, Erskine Bowles rekao je ovih dana da je "dug nalik kanceru".

Nacionalni ukupni federalni dug iduce godine ocekuje se da prekoraci 14000000000000 dolara ($14 triliona ).

http://news.yahoo.com/s/ap/20100712/ap_on_bi_ge/us_governors_debt_commission
 
Jedan clanak koji se danas pojavio u americkim medijima dodatno potvrdjuje rastucu svesnost u Americi da USA idu u depresiju.

US Government Policies Pushing Towards Depression

Politike vlade USA guraju zemlju u depresiju


www.dailymarkets.com/economy/2010/07/16/us-government-policies-pushing-towards-depression/

Ove nedelje u odgovoru na strahove porasta propisa, vise poreze i vece vladino upravljanje ekonomijom, nezadovoljstvo medju poslovnim liderima sve je vece. Okupljajuci se u Vasingtonu, lideri US privredne komore napali su aktuelne promene u zakonskoj regulativi i zdravstvu. Na drugim forumima, poslovni direktori i investitori postavljali su pitanja o efikasnosti skorasnje finansijske regulacije.

Akadamski ekonomisti su identifikovali fenomen koji oni zovu ‘fiskalno povucite’. Njihove studije pokazuju da za oporezivanje povecano za svaki dolar vlada snosi trosak (naplata cene poreza i potrosnja uprave) ili obrnuto mnozenje. Administracija procenjuje da ce po isteku Busove ere secenja poreza rasti dodatni priliv usled povecanja poreza za nju od nekih 1,5 triliona dolara tokom iduce decenije. Obamin zdravstveni akt ce postici daljih petsto milijardi dolara u istom periodu. Ovo dodatno oporezivanje ce progutati daljih cetiri triliona bogatstva privatnog sektora do 2020, ili nekih 400 milijardi dolara svake godine.

Suocavajuci se sa snaznom realnoscu gore navedenih faktora (kao sto je sve vise i vise jasno razmisljanje relevantnih pojedinaca), postaje sve jasnije da ce nastavak sadasnje politike americke administracije gurnuti USA u depresiju.

Posto je Amerika jos najveci medjunarodni potrosac, americka depresija bi verovatno preoblikovala celu globalnu ekonomiju. U svetu gde veliki broj zemalja, poslovanmja i pojedinaca su ogromno prezaduzeni, suocavanje sa slomom u vrednosti imovine bi bilo katastrofalno. Dolar bi bio ozbiljno ugrozen, ostavljajuci one koji su investirali u zlato i srebro kao finansijski prezivele.
 
ISTRAŽIVANJE
Ovogodišnje zarade bankara na Wall Streetu najviše u istoriji
Autor/izvor: SEEbiz/Tanjug
wall-street-500.jpg


NEW YORK - Već drugu godinu zaredom, bankari će ove godine zaraditi ukupno oko 144 milijardi dolara, što je novi istorijski rekord, pokazala je studija ekonomskog lista Wall Street Journal.

Studija se zasniva na kalkulacijama više od 30 firmi, čijim se akcijama trguje na berzanskim tržištima. Među njima su i brokerske firme i preduzeća koja nude investicione usluge (banke, hedge fondovi, kao i društva za upravljanje, ili organizatori tržišta hartija od vrednosti).

Prošle godine je ukupan obim isplaćenih plata i bonusa na Wall Streetu dostigao 139 milijardi dolara, a ukoliko se ove godine plate bankara budu povećale, kao što pretpostavlja ova studija, biće to u odnosu na 2009. rast od četiri odsto.

Od 35 firmi, kojima se bavio taj ekonomski list, očekuje se povećanje plata u čak 26. Ukupno 29 firmi, od tih 35, prognozira da će ove godine imati i veću dobit, koja se, međutim, neće povećavati tako brzo, kao što će rasti plate.

Prinosi bi se mogli povećati za 3,5 odsto na 448 milijardi dolara i to uprkos tome što se u nekim ključnim aktivnostima računa sa usporavanjem rasta. To se tiče, na primer, trgovanja akcijama i obveznicama.

Uobičajeno bi Wall Street trebalo svojim zaposlenima da isplati oko 32,1 odsto od ukupne dobiti, što bi bio isti odnos kao i lane. Najveći raspon je bio 2007. godine kada je na plate bankara odlazilo čak 36 procenata dobiti.

Profiti finansijskih firmi na wall Streetu su se tokom finansijske krize značajno smanjili, a istinsku krizu je taj finansijski centar doživeo 2008. godine.

Ove godine bi se, prema procenama, profit mogao kretati oko 61,3 milijarde dolara, što je, međutim, za oko 20 procenata manje nego u rekordnoj 2006. godini, kada su ukupni profiti pomenutih kompanija na Wall Streetu dostigli 82 milijarde dolara.

U istom periodu je ukupna kompenzacija za zaposlene povećana za 23 procenta.



http://www.seebiz.eu/sr/analize/ovo...na-wall-streetu-najvise-u-istoriji,95074.html
 
ISTRAŽIVANJE
Ovogodišnje zarade bankara na Wall Streetu najviše u istoriji
Autor/izvor: SEEbiz/Tanjug
wall-street-500.jpg


NEW YORK - Već drugu godinu zaredom, bankari će ove godine zaraditi ukupno oko 144 milijardi dolara, što je novi istorijski rekord, pokazala je studija ekonomskog lista Wall Street Journal.

Studija se zasniva na kalkulacijama više od 30 firmi, čijim se akcijama trguje na berzanskim tržištima. Među njima su i brokerske firme i preduzeća koja nude investicione usluge (banke, hedge fondovi, kao i društva za upravljanje, ili organizatori tržišta hartija od vrednosti).

Prošle godine je ukupan obim isplaćenih plata i bonusa na Wall Streetu dostigao 139 milijardi dolara, a ukoliko se ove godine plate bankara budu povećale, kao što pretpostavlja ova studija, biće to u odnosu na 2009. rast od četiri odsto.

Od 35 firmi, kojima se bavio taj ekonomski list, očekuje se povećanje plata u čak 26. Ukupno 29 firmi, od tih 35, prognozira da će ove godine imati i veću dobit, koja se, međutim, neće povećavati tako brzo, kao što će rasti plate.

Prinosi bi se mogli povećati za 3,5 odsto na 448 milijardi dolara i to uprkos tome što se u nekim ključnim aktivnostima računa sa usporavanjem rasta. To se tiče, na primer, trgovanja akcijama i obveznicama.

Uobičajeno bi Wall Street trebalo svojim zaposlenima da isplati oko 32,1 odsto od ukupne dobiti, što bi bio isti odnos kao i lane. Najveći raspon je bio 2007. godine kada je na plate bankara odlazilo čak 36 procenata dobiti.

Profiti finansijskih firmi na wall Streetu su se tokom finansijske krize značajno smanjili, a istinsku krizu je taj finansijski centar doživeo 2008. godine.

Ove godine bi se, prema procenama, profit mogao kretati oko 61,3 milijarde dolara, što je, međutim, za oko 20 procenata manje nego u rekordnoj 2006. godini, kada su ukupni profiti pomenutih kompanija na Wall Streetu dostigli 82 milijarde dolara.

U istom periodu je ukupna kompenzacija za zaposlene povećana za 23 procenta.



http://www.seebiz.eu/sr/analize/ovo...na-wall-streetu-najvise-u-istoriji,95074.html

Bravo Dragosh, za ovo si zasluzio reputaciju.

Dok po svim parametrima USA ekonomija slabi dotle na Wall Street su zarade najvise u istoriji sto osiromasenu srednju klasu posebno iritira (zato se srednja klasa i okrece sve vise desnicarskom Tea Party), pre nekoliko meseci postavio sam clanak gde je pisalo:

Globalna finansijska kriza je globalni klasni rat. U 2006, Warren Buffet, jedan od svetskih najbogaijih milijardera, rekao je da ono što se dešava je “klasna borba”, i da “to je moja klasa, klasa bogatih, koja odlučuje rat, i mi pobeđujemo.

Propadanje srednje klase Zapada (u USA, Britaniji...) A. G. Marshall, GlobalResearch

http://forum.krstarica.com/showthre...rshall-GlobalResearch?highlight=klasa+bogatih
 
Ove godine bi se, prema procenama, profit mogao kretati oko 61,3 milijarde dolara, što je, međutim, za oko 20 procenata manje nego u rekordnoj 2006. godini, kada su ukupni profiti pomenutih kompanija na Wall Streetu dostigli 82 milijarde dolara.

U istom periodu je ukupna kompenzacija za zaposlene povećana za 23 procenta.


Strasno, a u Kaliforniji redovi za hleb!! :sad2:
 
Veliki broj svetski ekonomskih strucnjaka predvidja potpuni kolaps americke ekonomije,nije pitanje da li ce se desiti nego kada....

Ja mislim, da će do kolapsa doći vrlo brzo. USA jedino spašava prodaja oružja preko NATO-a, sve drugo je u velikoj krizi.
Sada nešto pokušavaju preko Arapa, da im prodaju veliku količinu oružja (40 milijardi samo za S.Arabiju) ali je to za njihova mjerila malo.
Americi bi odgovarao neki veliki rat širokih razmjera, pa da bi ona zaraćenim stranama prodavala oružje.

Inače tamo većina naroda živi vrlo teško i ispod granice siromaštva. Svoje ratove finansira sa prodajom iračke nafte i Avganistanskih minerala i ruda ali i to neće moći dugo.
većina većih investicija je zamrznuto, čak i za razvoj, što se nije desilo nikad u zadnjih 70 godina.
Vjerovatno će u sledećoj godini doći do masovnih štrajkova i protesta a možda i težih stvari.
 
Ja mislim, da će do kolapsa doći vrlo brzo. USA jedino spašava prodaja oružja preko NATO-a, sve drugo je u velikoj krizi.
Sada nešto pokušavaju preko Arapa, da im prodaju veliku količinu oružja (40 milijardi samo za S.Arabiju) ali je to za njihova mjerila malo.
Americi bi odgovarao neki veliki rat širokih razmjera, pa da bi ona zaraćenim stranama prodavala oružje.

Inače tamo većina naroda živi vrlo teško i ispod granice siromaštva. Svoje ratove finansira sa prodajom iračke nafte i Avganistanskih minerala i ruda ali i to neće moći dugo.
većina većih investicija je zamrznuto, čak i za razvoj, što se nije desilo nikad u zadnjih 70 godina.
Vjerovatno će u sledećoj godini doći do masovnih štrajkova i protesta a možda i težih stvari.

Bas sam veceras gledao TV prilog u kome se opisuje stanje ekonomije u USA kao ,,krajnje zabrinjavajuce''.
 
Znači da saranjujemo usa ekonomiju ?

Ne moze se tako pojednostavljivati.

Amerika ima snage i resursa ako zeli da ocuva i ojaca americku republiku.

Problem za americku republiku nastaje ako ciljevi ostanu da se po svaku cenu sacuva americka imperija koja propada.

Dvadesetprvi vek je vek Azije, snazenje Azije i izbijanje Dalekog Istoka na celo svetske ekonomije je nezaustavljiv proces.

Ukoliko USA pokusaju po svaku cenu da zaustave taj proces u nadi da ce povratiti imperiju iz druge polovine proslog veka, americka republika ce doci u opasnost, istorija govori da su u mnogim slucajevima propale imperije ali se ocuvale republike i postale stabilne i snazne drzave (na primer Francuska, Rusija) ali je bilo primera u istoriji kada su u nastojanju da sacuvaju imperiju propadale i drzave koje su cinile jezgro te imperije, nadam se da ce USA republika uciti iz istorijskih lekcija, opstati i biti stabilna zemlja.
 
Što žao ? Ojadili su i zavili u crno pola sveta. Debeli hamburger krmci.

Jesu ojadili, jer su mislili, da će izvući neku korist od toga.
Praksa kaže, da im nešto ne ide sve kako su planirali.

Nebi bilo dobro, da USA baš doživi kolaps, jer bi tada moglo doći do nepredvidlivih posledica po svijet.
Neće Amerika propasti bez velikog zla.
 

Back
Top