Serdar Scepan Radojevic
Domaćin
- Poruka
- 3.617
Knjiga akademika prof. Dr. Dragoljuba Živojinovića šokantno otkriće o stvarnim događanjima u Prvom Svetskom ratu, saveznicima i „prijateljima“.
Englezi radili na uništenju Srbije
U ovom intervjuu akademik Dragoljub Živojinović govori o velikim podvalama i antisrpskoj politici saveznika, naročito Engleza, koji sve činili kako bi mala Srbija u ratnom vihoru Prvog Svetskog rata nestala. On na naučnoj osnovi otkriva naše skoro stogodišnje zablude o saveznicima i prijateljima, podvlačeći ko su nam bili stvarni prijatelji a kako su se prema Srbiji iako ratni saveznici odnosili ucenjivački radeći faktički na našem uništenju.
Nedavno objavljena istorijska knjiga "Nevoljni ratnici: velike sile i Solunski front 1914-1918" akademika Dragoljuba Živojinovića, predstavljena je 25. novembra u Beogradu. U prepunom Klubu Srpske akademije nauka i umetnosti u o knjizi su govorili akademici Dobrica Ćosić i Milorad Ekmečić, kao i sam autor.
Promocija ove izuzetno vredne knjige izazvala je veliki odjek u srpskoj javnosti, jer je dovela u pitanje neke šablone po kojima se decenijama učila istorija jednog od najvažnijeg perioda naše istorije. Prvi put je dokumentovano pokazano da savezničke sile nisu bile blagonaklone prema Srbiji u Prvom svetskom ratu i da su dopustile da srpska vojska, pa i celi srpski narod, iskrvare i stradaju mnogo više nego što je to bilo neophodno.
Ova knjiga "Nevoljni ratnici, velike sile i Solunski front" rađena je skoro 30 godina, na osnovu dosad neobjavljenih američkih, britanskih, francuskih i ruskih dokumenata, građe iz arhiva Lojda Džordža u Domu lordova u Londonu, kao i na osnovu tajnih materijala Britanskog ratnog komiteta, Imperijalnog komiteta, tajnih zapisnika saveznika, zapisnika sa tajne sednice Francuske skupštine i drugih dokumenata, knjiga "Nevoljni ratnici" će svakako biti velika tema srpske nauke i politike u vremenu koje dolazi.
KO su nam bili istinski saveznici u Prvom svetskom ratu, kakve su bile njihove stvarne namere, šta su želeli da postignu na Balkanu i po koju cenu?
Na ova, ali i na mnoga druga pitanja, koja su se tih sudbonosnih godina zbivala iza zatvorenih vrata ratnih saveta, vrhovnih komandi, ministarskih kabineta od Londona do Bitolja, pokušava da odgovori istoričar prof. dr Dragoljub R. Živojinović u svom novom delu: „Nevoljni ratnici - velike sile i Solunski front 1914-1918“.
Sa ovog burnog istorijskog poglavlja srpske istorije patinu je opet, posve novim i za mnoge šokantnim otkrićem, skinuo i akademik Dobrica Ćosić upravo na nedavnoj promociji Živojinovićeve knjige.
Gde smo to bili u Prvom svetskom ratu i kako su velike sile učestvovale u kreiranju rata i Solunskog fronta, pa, na kraju, i u sudbonosnom stvaranju Jugoslavije, i mestu i ulozi Srbije i svemu tome, otvaramo razgovor sa profesorom Živojinovićem.
Već sam podatak da je ovaj priznati istoričar 30 godina istraživao svetska dokumenta da bi ispisao 350 stranica ove knjige, dovoljno govori o naučnoj ozbiljnosti kojom se rasvetljava ovo veliko istorijsko poglavlje.
Iz dokumenata do kojih je došao poznati istoričar jasno se vidi da je u Prvom svetskom ratu Engleska sve činila da nestane naša država. Tek objavljeno kapitalno delo akademika dr Dragoljuba Živojinovića "Nevoljni ratnici, velike sile i Solunski front" ozbiljno je uzdrmala čitavu i ne samo našu savremenu istoriografiju. Dokumentacijom šokantne sadržine ova knjiga neprocenjive vrednosti u paramparčad raznela je dosadašnje teze o našim saveznicima i prijateljima. Otkrila srpske iluzije i zablude i uprla prstom u Englesku, zemlju koja je od samog napada Austrougraske 1914. godine, u Prvom svetskom ratu, svesrdno radila na uništenju Srba i srpske države.
Zanimljivo je da je ovakvu arhivsku građu akademik Živojinović počeo je da otkriva upravo u londonskom arhivu pre trideset tri godine i to sasvim slučajo baveći se Vatikanom i Srbima. Takođe, treba istaći i činjenicu, akademik Živojinović je prvi otkrio u Londonu tu građu i prvi istoričar na planeti saopštio je svetu.
· U svom delu ogolili ste savezničku diplomatiju na balkanskom ratištu. Jesmo li u svojoj albanskoj epopeji bili suviše naivni verujući u njihovu pomoć? Jesmo li zaista, kako ste na jednom mestu i napislai, bili topovsko meso?
- Očekivali smo da ćemo naići na prijem kakav priliči saveznicima. Od toga nije bilo ništa. A naši tadašnji političari su verovali u njih. Nadali su se da će im poslati oružje, municiju, odobriti kredite. Međutim, ubrzo su počela uslovljavanja u kojima je prednjačila Britanija. I to u stilu: dobićete granate i topove, ako napravite teritorijalne ustupke Bugarskoj. Uostalom, uvek su slate srpske divizije kada je trebalo da se razbijaju austrijski ili bugarski bastioni otpora, a slava se pripisivala Francuzima i Englezima. Njihovi komandanti uspeli su da iskoriste nostalgiju srpskog vojnika za otadžbinom.
· Ali, pokazali ste u knjizi i da saveznici nisu istim očima gledali na balkanski front na kojem je Srbija krvarila...
- Tačno. Francuska je, recimo, iako se rat vodio na njenoj teritoriji, smogla snage da predvodi operacije na Balkanu, u njih uvuče Britance i pruži podršku Srbiji. Britanija nije bila spremna da učestvuje u ratu na Balkanu. Njena vlada i kralj Džordž bili su spremni da Srbiju ostave na cedilu. Rusija je želela da igra značajnu ulogu na Balkanu, ali nije mogla Srbiji da pomogne novčano niti da joj pošalje vojnike. Samim tim, njena uloga je bila manje-više diplomatska.
· Može li da se kaže da su saveznici podstakli otvaranje Solunskog fronta tek kada je u njihovim kabinetima procenjeno da je korisnije da se Austrougarska rasparča?
- Ni Solunske ofanzive 1918. ne bi bilo na ovaj način kako je danas znamo da nije bilo Francuza. Britanski imperijalni generalštab nije bio zainteresovan za tako nešto. Ipak, Solunski front se održavao uprkos njihovim otporima. Britanci su smatrali da njihove i savezničke trupe mogu da budu mnogo korisnije na zapadnom frontu, Bliskom istoku, Sueckom kanalu, Egiptu... Ali, Francuzi nisu bili raspoloženi za rasturanje Solunskog fronta. Taj front su često održavali i ucenama. Čak su zapretili da bi mogli i da izađu iz rata. Zato su Englezi na kraju i pristali na francuski zahtev da se održi Solunski front.
Skoro vek u zabludi
· Od završetka Prvog svetskog rata pa sve do pojave ove knjige, srpski narod živeo je u zabludi, nazivajući i Engleze svojim saveznicima i čak prijateljima.
- Nema dileme, Srbi su tvorci svih tih zabluda vezanih za savezništva i prijateljstva. Srbi su tvorci i drugih zabluda sa kojima će se tek sresti. A ove iluzije koje su pothranjivane gotovo jedan vek bile su u službi očuvanja prijateljstva sa Francuzima kao jedinim prijateljima u Prvom svetskom ratu. A u stranu gurana jedina istina da nam je Rusija bila jedini prijatelj sve do njenog sloma.
· Prvi ste otkrili tu građu, prvi je saopštili svetu, kako to objašnjavate?
- Pretpostavljam, tu netaknutu, nefriziranu, nečišćenu građu, koju do mene niko nije koristio, izbegavali su istoričari ili zbog toga što je nepovoljno govorila o onima koji su je ostavili, ili što je veoma ružno prikazivala loše odnose među saveznicima tokom Prvog svetskog rata. Drugo, ta nedirnuta građa, nedvosmisleno je razbila naše iluzije o saveznicima i iskrenim prijateljima. Do sada nismo znali pravu istinu da nismo imali pravih prijatelja do jedne sile tokom čitave te tragedije. Ti dokumenti otkrili su surovu istinu da čak i naša istoriografija nije znala šta se sve radilo iza naših leđa. Na kraju otkrila je da su Srbi izneli glavni teret Prvog svetskog rata.
Englezi radili na uništenju Srbije
U ovom intervjuu akademik Dragoljub Živojinović govori o velikim podvalama i antisrpskoj politici saveznika, naročito Engleza, koji sve činili kako bi mala Srbija u ratnom vihoru Prvog Svetskog rata nestala. On na naučnoj osnovi otkriva naše skoro stogodišnje zablude o saveznicima i prijateljima, podvlačeći ko su nam bili stvarni prijatelji a kako su se prema Srbiji iako ratni saveznici odnosili ucenjivački radeći faktički na našem uništenju.
Nedavno objavljena istorijska knjiga "Nevoljni ratnici: velike sile i Solunski front 1914-1918" akademika Dragoljuba Živojinovića, predstavljena je 25. novembra u Beogradu. U prepunom Klubu Srpske akademije nauka i umetnosti u o knjizi su govorili akademici Dobrica Ćosić i Milorad Ekmečić, kao i sam autor.
Promocija ove izuzetno vredne knjige izazvala je veliki odjek u srpskoj javnosti, jer je dovela u pitanje neke šablone po kojima se decenijama učila istorija jednog od najvažnijeg perioda naše istorije. Prvi put je dokumentovano pokazano da savezničke sile nisu bile blagonaklone prema Srbiji u Prvom svetskom ratu i da su dopustile da srpska vojska, pa i celi srpski narod, iskrvare i stradaju mnogo više nego što je to bilo neophodno.
Ova knjiga "Nevoljni ratnici, velike sile i Solunski front" rađena je skoro 30 godina, na osnovu dosad neobjavljenih američkih, britanskih, francuskih i ruskih dokumenata, građe iz arhiva Lojda Džordža u Domu lordova u Londonu, kao i na osnovu tajnih materijala Britanskog ratnog komiteta, Imperijalnog komiteta, tajnih zapisnika saveznika, zapisnika sa tajne sednice Francuske skupštine i drugih dokumenata, knjiga "Nevoljni ratnici" će svakako biti velika tema srpske nauke i politike u vremenu koje dolazi.
KO su nam bili istinski saveznici u Prvom svetskom ratu, kakve su bile njihove stvarne namere, šta su želeli da postignu na Balkanu i po koju cenu?
Na ova, ali i na mnoga druga pitanja, koja su se tih sudbonosnih godina zbivala iza zatvorenih vrata ratnih saveta, vrhovnih komandi, ministarskih kabineta od Londona do Bitolja, pokušava da odgovori istoričar prof. dr Dragoljub R. Živojinović u svom novom delu: „Nevoljni ratnici - velike sile i Solunski front 1914-1918“.
Sa ovog burnog istorijskog poglavlja srpske istorije patinu je opet, posve novim i za mnoge šokantnim otkrićem, skinuo i akademik Dobrica Ćosić upravo na nedavnoj promociji Živojinovićeve knjige.
Gde smo to bili u Prvom svetskom ratu i kako su velike sile učestvovale u kreiranju rata i Solunskog fronta, pa, na kraju, i u sudbonosnom stvaranju Jugoslavije, i mestu i ulozi Srbije i svemu tome, otvaramo razgovor sa profesorom Živojinovićem.
Već sam podatak da je ovaj priznati istoričar 30 godina istraživao svetska dokumenta da bi ispisao 350 stranica ove knjige, dovoljno govori o naučnoj ozbiljnosti kojom se rasvetljava ovo veliko istorijsko poglavlje.
Iz dokumenata do kojih je došao poznati istoričar jasno se vidi da je u Prvom svetskom ratu Engleska sve činila da nestane naša država. Tek objavljeno kapitalno delo akademika dr Dragoljuba Živojinovića "Nevoljni ratnici, velike sile i Solunski front" ozbiljno je uzdrmala čitavu i ne samo našu savremenu istoriografiju. Dokumentacijom šokantne sadržine ova knjiga neprocenjive vrednosti u paramparčad raznela je dosadašnje teze o našim saveznicima i prijateljima. Otkrila srpske iluzije i zablude i uprla prstom u Englesku, zemlju koja je od samog napada Austrougraske 1914. godine, u Prvom svetskom ratu, svesrdno radila na uništenju Srba i srpske države.
Zanimljivo je da je ovakvu arhivsku građu akademik Živojinović počeo je da otkriva upravo u londonskom arhivu pre trideset tri godine i to sasvim slučajo baveći se Vatikanom i Srbima. Takođe, treba istaći i činjenicu, akademik Živojinović je prvi otkrio u Londonu tu građu i prvi istoričar na planeti saopštio je svetu.
· U svom delu ogolili ste savezničku diplomatiju na balkanskom ratištu. Jesmo li u svojoj albanskoj epopeji bili suviše naivni verujući u njihovu pomoć? Jesmo li zaista, kako ste na jednom mestu i napislai, bili topovsko meso?
- Očekivali smo da ćemo naići na prijem kakav priliči saveznicima. Od toga nije bilo ništa. A naši tadašnji političari su verovali u njih. Nadali su se da će im poslati oružje, municiju, odobriti kredite. Međutim, ubrzo su počela uslovljavanja u kojima je prednjačila Britanija. I to u stilu: dobićete granate i topove, ako napravite teritorijalne ustupke Bugarskoj. Uostalom, uvek su slate srpske divizije kada je trebalo da se razbijaju austrijski ili bugarski bastioni otpora, a slava se pripisivala Francuzima i Englezima. Njihovi komandanti uspeli su da iskoriste nostalgiju srpskog vojnika za otadžbinom.
· Ali, pokazali ste u knjizi i da saveznici nisu istim očima gledali na balkanski front na kojem je Srbija krvarila...
- Tačno. Francuska je, recimo, iako se rat vodio na njenoj teritoriji, smogla snage da predvodi operacije na Balkanu, u njih uvuče Britance i pruži podršku Srbiji. Britanija nije bila spremna da učestvuje u ratu na Balkanu. Njena vlada i kralj Džordž bili su spremni da Srbiju ostave na cedilu. Rusija je želela da igra značajnu ulogu na Balkanu, ali nije mogla Srbiji da pomogne novčano niti da joj pošalje vojnike. Samim tim, njena uloga je bila manje-više diplomatska.
· Može li da se kaže da su saveznici podstakli otvaranje Solunskog fronta tek kada je u njihovim kabinetima procenjeno da je korisnije da se Austrougarska rasparča?
- Ni Solunske ofanzive 1918. ne bi bilo na ovaj način kako je danas znamo da nije bilo Francuza. Britanski imperijalni generalštab nije bio zainteresovan za tako nešto. Ipak, Solunski front se održavao uprkos njihovim otporima. Britanci su smatrali da njihove i savezničke trupe mogu da budu mnogo korisnije na zapadnom frontu, Bliskom istoku, Sueckom kanalu, Egiptu... Ali, Francuzi nisu bili raspoloženi za rasturanje Solunskog fronta. Taj front su često održavali i ucenama. Čak su zapretili da bi mogli i da izađu iz rata. Zato su Englezi na kraju i pristali na francuski zahtev da se održi Solunski front.
Skoro vek u zabludi
· Od završetka Prvog svetskog rata pa sve do pojave ove knjige, srpski narod živeo je u zabludi, nazivajući i Engleze svojim saveznicima i čak prijateljima.
- Nema dileme, Srbi su tvorci svih tih zabluda vezanih za savezništva i prijateljstva. Srbi su tvorci i drugih zabluda sa kojima će se tek sresti. A ove iluzije koje su pothranjivane gotovo jedan vek bile su u službi očuvanja prijateljstva sa Francuzima kao jedinim prijateljima u Prvom svetskom ratu. A u stranu gurana jedina istina da nam je Rusija bila jedini prijatelj sve do njenog sloma.
· Prvi ste otkrili tu građu, prvi je saopštili svetu, kako to objašnjavate?
- Pretpostavljam, tu netaknutu, nefriziranu, nečišćenu građu, koju do mene niko nije koristio, izbegavali su istoričari ili zbog toga što je nepovoljno govorila o onima koji su je ostavili, ili što je veoma ružno prikazivala loše odnose među saveznicima tokom Prvog svetskog rata. Drugo, ta nedirnuta građa, nedvosmisleno je razbila naše iluzije o saveznicima i iskrenim prijateljima. Do sada nismo znali pravu istinu da nismo imali pravih prijatelja do jedne sile tokom čitave te tragedije. Ti dokumenti otkrili su surovu istinu da čak i naša istoriografija nije znala šta se sve radilo iza naših leđa. Na kraju otkrila je da su Srbi izneli glavni teret Prvog svetskog rata.