Herz an Herz
Početnik
- Poruka
- 36
Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Bačkoj, Banatu i Baranji koja je održana 12. X 1918. u Novom Sadu (Vojvodina) donela je Odluku: "Priključujemo se Kraljevini Srbiji, koja svojim radom i razvitkom ujamčava slobodu, ravnopravnost i napredak u svakom pravcu ne samo nama, nego i svima slovenskim pa i neslovenskim narodima, koji sa nama zajedno žive."
Sam naziv Skupština odražava i njen sastav: ukupno 757 poslanika, od toga Srba 578 (ili 76%) na 29,1% stanovnika, Hrvata 86 (8,16%stanovnika), Slovaka 62 (3,32% stanovnika), Rusina 21 (0,8% stanovnika) - ukupno zastupljeno 41% stanovnika. Pored toga što je bilo i 6 Nemaca i 1 Mađar - grupacija od 59% stanovništva Vojvodine (Mađari, Nemci, Rumuni i dr.) nije bila politički zastupljena. Istorijska odluka ove Skupštine nije legitimna, niti je bila demokratski izraz volje stanovnika Vojvodine, jer je doneta u ime manjeg dela njenog stanovništva.
Vojvodina je bila poreski najopterećenije područje u Staroj Jugoslaviji, kojom je dominirala Srbija. Od 1920. do 1928. Vojvodina je plaćala preko 25% poreza u Jugoslaviji. I u tridesetim godinama (pored izvršenih korekcija) poreska zahvatanja bila su najviša u Vojvodini. Značajno je da je Vojvodina bila srazmerno znatno više oporezovana od Slovenije i Hrvatske - što znači da je ovaj diskriminatorski sistem bio prvenstveno uperen protiv nje.
Primer naplate poreza po podacima iz 1925. godine:
predviđeno dinara ,naplaćeno dinara ,udeo u porezu ,udeo u stanovništvu
Hrvatska i Slavonija.
54.000.000 66.000.000 18.8% 23.4%
Bosna i Hercegovina
23.000.000 30.000.000 8.4% 16.1%
Slovenija.
29.000.000 56.000.000 15.9% 9.0%
Dalmacija
6.000.000 10.000.000 3.0% 2.8%
Srbija sa Makedonijom, Kosovom i Crnom Gorom
71.000.000 60.000.000 16.9% 37.0%
Vojvodina (Banat, Bačka, Baranja)
70.000.000 131.000.000 36.9% 11.5%
* iznosi su zaokruženi, postotak stanovništva je dat prema popisu iz 1921.
Naplata ovih drastičnih poreza obezbeđena je zaposedanjem administracije u Vojvodini činovnicima iz Srbije.
Sam naziv Skupština odražava i njen sastav: ukupno 757 poslanika, od toga Srba 578 (ili 76%) na 29,1% stanovnika, Hrvata 86 (8,16%stanovnika), Slovaka 62 (3,32% stanovnika), Rusina 21 (0,8% stanovnika) - ukupno zastupljeno 41% stanovnika. Pored toga što je bilo i 6 Nemaca i 1 Mađar - grupacija od 59% stanovništva Vojvodine (Mađari, Nemci, Rumuni i dr.) nije bila politički zastupljena. Istorijska odluka ove Skupštine nije legitimna, niti je bila demokratski izraz volje stanovnika Vojvodine, jer je doneta u ime manjeg dela njenog stanovništva.
Vojvodina je bila poreski najopterećenije područje u Staroj Jugoslaviji, kojom je dominirala Srbija. Od 1920. do 1928. Vojvodina je plaćala preko 25% poreza u Jugoslaviji. I u tridesetim godinama (pored izvršenih korekcija) poreska zahvatanja bila su najviša u Vojvodini. Značajno je da je Vojvodina bila srazmerno znatno više oporezovana od Slovenije i Hrvatske - što znači da je ovaj diskriminatorski sistem bio prvenstveno uperen protiv nje.
Primer naplate poreza po podacima iz 1925. godine:
predviđeno dinara ,naplaćeno dinara ,udeo u porezu ,udeo u stanovništvu
Hrvatska i Slavonija.
54.000.000 66.000.000 18.8% 23.4%
Bosna i Hercegovina
23.000.000 30.000.000 8.4% 16.1%
Slovenija.
29.000.000 56.000.000 15.9% 9.0%
Dalmacija
6.000.000 10.000.000 3.0% 2.8%
Srbija sa Makedonijom, Kosovom i Crnom Gorom
71.000.000 60.000.000 16.9% 37.0%
Vojvodina (Banat, Bačka, Baranja)
70.000.000 131.000.000 36.9% 11.5%
* iznosi su zaokruženi, postotak stanovništva je dat prema popisu iz 1921.
Naplata ovih drastičnih poreza obezbeđena je zaposedanjem administracije u Vojvodini činovnicima iz Srbije.