Sukob zbog starih zločina
Rim i Zagreb u verbalnom ratu
Zahuktava se verbalni rat Hrvatske i Italije povodom Dana sećanja na ubijene Italijane u SFRJ tokom Drugog svetskog rata. Italijanski premijer Romano Prodi juče je iz Indije, gde je u poseti, pozvao svog hrvatskog kolegu Ivu Sanadera da reaguje na izjave Stjepana Mesića, hrvatskog predsednika, koje je Prodi nazvao „zaista niskim udarcem“. Prodi je naglasio da se lično zalagao za ulazak Hrvatske u EU i da je zbog toga još više iznenađen Mesićevim izjavama o revanšizmu.
A ceo diplomatski sukob između italijanskih i hrvatskih zvaničnika rasplamsao se posle govora italijanskog predsednika Đorđa Napolitana na obeležavanju Dana sećanja na žrtve fojbi (kraških jama u koje su bacani ubijeni Italijani), koji je izazvao šok u Hrvatskoj. Napolitano je u svom govoru rekao da su ubistva prouzrokovali „slovenska krvoločna mržnja i bes“, koji su, kako je rekao, poprimili konture etničkog čišćenja. Ogorčenje u Hrvatskoj izazvala je i odluka Napolitana da dodeli odlikovanje poslednjem prefektu Zadra tokom Drugog svetskog rata Serentinu, koji je zbog ratnih zločina nad domaćim stanovništvom streljan 1947. godine.
Na taj govor Napolitana posebnim saopštenjem reagovao je Stipe Mesić, izražavajući iznenađenje i ocenivši da sadrži „elemente rasizma, revizionizma i političkog revanšizma“. Na Mesićeve ocene je, pored Prodija, reagovao talijanski ministar spoljnih poslova Masimo d’Alema. Poručio je da je „demokratska Italija više puta priznala šta je učinio fašizam na Balkanu“, ali da treba „utvrditi istinu i o nevinim talijanskim žrtvama“, jer je to temelj svakog nacionalnog pomirenja.
Šef diplomatije otkazao je juče posetu Hrvatskoj Vitorija Kraksija, italijanskog državnog podsekretara. D’Alema je istovremeno pozvao na razgovor hrvatskog ambasadora u Rimu Tomislava Vitoševića.
Ali, i sam D’Alema je ovih dana u Hrvatskoj izazvao revolt političara i građana jer je u Ljubljani zatražio reviziju „nepravednog“ Osimskog sporazuma iz 1975. godine, kojim je konačno utvrđena granica između te Italije i tadašnje SFRJ, a time i sadašnja granica Hrvatske i Slovenije s Italijom. Predsednik Mesić i drugi hrvatski zvaničnici odgovorili su da revizija Osimskog i drugih sporazuma koje je SFRJ sklopila s Italijom ne dolazi u obzir.
Mira Šuvar
( Blic )
Rim i Zagreb u verbalnom ratu
Zahuktava se verbalni rat Hrvatske i Italije povodom Dana sećanja na ubijene Italijane u SFRJ tokom Drugog svetskog rata. Italijanski premijer Romano Prodi juče je iz Indije, gde je u poseti, pozvao svog hrvatskog kolegu Ivu Sanadera da reaguje na izjave Stjepana Mesića, hrvatskog predsednika, koje je Prodi nazvao „zaista niskim udarcem“. Prodi je naglasio da se lično zalagao za ulazak Hrvatske u EU i da je zbog toga još više iznenađen Mesićevim izjavama o revanšizmu.
A ceo diplomatski sukob između italijanskih i hrvatskih zvaničnika rasplamsao se posle govora italijanskog predsednika Đorđa Napolitana na obeležavanju Dana sećanja na žrtve fojbi (kraških jama u koje su bacani ubijeni Italijani), koji je izazvao šok u Hrvatskoj. Napolitano je u svom govoru rekao da su ubistva prouzrokovali „slovenska krvoločna mržnja i bes“, koji su, kako je rekao, poprimili konture etničkog čišćenja. Ogorčenje u Hrvatskoj izazvala je i odluka Napolitana da dodeli odlikovanje poslednjem prefektu Zadra tokom Drugog svetskog rata Serentinu, koji je zbog ratnih zločina nad domaćim stanovništvom streljan 1947. godine.
Na taj govor Napolitana posebnim saopštenjem reagovao je Stipe Mesić, izražavajući iznenađenje i ocenivši da sadrži „elemente rasizma, revizionizma i političkog revanšizma“. Na Mesićeve ocene je, pored Prodija, reagovao talijanski ministar spoljnih poslova Masimo d’Alema. Poručio je da je „demokratska Italija više puta priznala šta je učinio fašizam na Balkanu“, ali da treba „utvrditi istinu i o nevinim talijanskim žrtvama“, jer je to temelj svakog nacionalnog pomirenja.
Šef diplomatije otkazao je juče posetu Hrvatskoj Vitorija Kraksija, italijanskog državnog podsekretara. D’Alema je istovremeno pozvao na razgovor hrvatskog ambasadora u Rimu Tomislava Vitoševića.
Ali, i sam D’Alema je ovih dana u Hrvatskoj izazvao revolt političara i građana jer je u Ljubljani zatražio reviziju „nepravednog“ Osimskog sporazuma iz 1975. godine, kojim je konačno utvrđena granica između te Italije i tadašnje SFRJ, a time i sadašnja granica Hrvatske i Slovenije s Italijom. Predsednik Mesić i drugi hrvatski zvaničnici odgovorili su da revizija Osimskog i drugih sporazuma koje je SFRJ sklopila s Italijom ne dolazi u obzir.
Mira Šuvar
( Blic )