Hrastovnik
Poznat
- Poruka
- 9.375
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Odgovor na to pitanje je mozda.Zakoni fizike nisu fiksni! Tacno ili netacno?
Odgovor na to pitanje je mozda.
Ako je pitanje da li je moguce da zakoni fizike nisu fiksni? Odgovor je da.
Na osnovu cega se smatra da isti zakoni fizike vladaju u svakom kutku univerzuma?
Na osnovu cega ti znas da je 2 puta 3 sest, sto nije 2 podeljeno sa 3 sest? Covek je uveo zakone kao nesto najlogicnije i najshvatljivije, tako da...
Tako da nije sve to sa neba palo nego je produkt covekove inteligencije koja je u ovom slucaju rekla da ovi "nasi" zakoni fizike vladaju u citavom svemiru... Da li je sada jasnje? Nisu ni planetu istrazili i dokazali sto-sta, a ne da se sada zamaraju da li su zakoni validni u citavom svemiru za koji i sami kazu da je beskonacan, a ako je beskonacan kako mozes znati sve... Jednostavno nas svemir se za sada ogranicava na planetu zemlju a kada bude trebalo istrazice i ostale kutke koji dodju na red i proveriti da li sve "valja" sto je receno...
Zakoni fizike nisu fiksni! Tacno ili netacno?
Na osnovu cega se smatra da isti zakoni fizike vladaju u svakom kutku univerzuma?
Covek je uveo zakone kao nesto najlogicnije i najshvatljivije, tako da...
Na osnovu cega se smatra da isti zakoni fizike vladaju u svakom kutku univerzuma?
Na osnovu cega se smatra da isti zakoni fizike vladaju u svakom kutku univerzuma?
"Nauka, stalno nam ponavljaju, predstavlja najpouzdaniji oblik znanja o svetu zato što se zasniva na proverljivim hipotezama. Religija se, nasuprot tome, zasniva na veri. Termin „neverni Toma" dobro ilustruje razliku. U nauci, zdrav skepticizam je profesionalna neophodnost, dok se u domenu religije čvrsta vera bez dokaza smatra vrlinom.
Problem sa ovim jasnim razdvajanjem u „nepreklapajuće domene", kako je Stiven Džej Guld opisivao nauku i religiju, jeste u tome što nauka ima svoj sopstveni sistem zasnovan na verovanju. Sva nauka je utemeljena na pretpostavci da je priroda uređena na racionalan i razumljiv način. Ne možete biti naučnik ako smatrate da je univerzum besmisleni haos slučajno nabacanih i promenljivih delića. Kada fizičari ispituju duboke nivoe subatomske strukture materije ili astronomi povećaju domet svojih instrumenata, oni očekuju da pronađu dodatni elegantni matematički poredak. I do sada je ta vera uvek bila opravdana.
Najdetaljniji izraz racionalne shvatljivosti kosmosa se nalazi u fizičkim zakonima, osnovnim pravilima po kojima funkcioniše sve u prirodi. Zakoni gravitacije i elektromagnetizma, zakoni koji regulišu svet unutar atoma, zakoni kretanja - svi su izraženi urednim matematičkim relacijama. Ali odakle dolaze ti zakoni? I zašto imaju taj oblik koji imaju?...
Godinama sam često pitao svoje kolege fizičare zašto su prirodni zakoni ovakvi kakvi su. Odgovori variraju između „to nije naučno pitanje" i „niko ne zna". Omiljeni odgovor je „Nema nikakvog razloga zašto su oni ovakvi - oni jednostavno jesu." Ideja da zakoni postoje bezrazložno je duboko anti-racionalna. Na kraju, sama suština naučnog objašnjenje nekog fenomena je da je svet logično uređeno i da postoje razlozi zašto su stvari onakve kakve jesu. Ako pratimo ove razloge sve dublje i dublje do samog dna stvarnosti - fizičkih zakona - i na kraju utvrdimo da nam razum tu ne pomaže, to bi učinilo nauku parodijom. ...
Iako su naučnici dugo bili skloni odbacivanju takvih pitanja koje se odnose na poreklo prirodnih zakona, u poslednje vreme se raspoloženje bitno promenilo. Deo razloga je rastuća svest da je nastanak života u svemiru, a stoga i postojanje posmatrača poput nas, veoma osetljiv na oblik prirodnih zakona. Ako bi fizički zakoni bili ma kakav slučajan skup praila, život gotovo izvesno ne bi postojao.
Drugi razlog da se prirodni zakoni sada smatraju domenom naučnog istraživanja jeste shvatanje da ono što smo dugo smatrali apsolutnim i univerzalnim zakonima možda i nije istinski temeljno, već više nalik na svojevrsna lokalna pravila. Ona mogu varirati od mesta do mesta na mega-kosmičkoj skali. Pogled iz „Božjeg oka" bi, tako, mogao otkriti ogroman mozaik pojedinačnih univerzuma, od kojih svaki ima svoj zasebni skup lokalnih pravila. U ovom „multiverzumu", život će se pojaviti samo u onim delićima koji imaju bio-prijateljske lokalne zakone, tako da nije nikakvo čudo da se mi nalazimo u „Zlatokosinom" svemiru - onom koji je „potaman" za evoluciju života. Mi smo ga izabrali samim našim postojanjem.
Teorija multiverzuma je sve popularnija, ali ona ne objašnjava toliko zakone fizike koliko izbegava celo pitanje. Mora postojati fizički mehanizam koji stvara sve te univerzume i dodeljuje im odgovarajuće lokalne zakone. Ovaj proces zahteva svoje sopstvene zakone, ili meta-zakone. Odakle oni dolaze? Problem se jednostavno pomerio jedan nivo iznad sa zakona univerzuma na meta-zakone multiverzuma.
Jasno je, dakle, da su i religija i nauka zasnovane na veri - naime na verovanju u postojanje nečeg izvan univerzuma, poput neobjašnjivog Božanstva ili neobjašnjivog skupa prirodnih zakona, možda i ogromnog ansambla drugih univerzuma. Iz tog razloga, i monoteistička religija i ortodoksna nauka ne uspevaju da obezbede potpuni opis fizičke ezistencije. ...
Izgleda mi da nema nade da se ikada objasni zašto je fizički univerzum ovakav kakav jeste sve dok se fiksiramo na nepromenljive zakone ili meta-zakone koji postoje bez razloga ili su nametnuti božanskim Proviđenjem. Alternativa je da posmatramo zakone fizike i univerzum kojim oni vladaju kao deo jedinstvenog sistema, gde i jedno i drugo treba da bude inkorporirano u zajedničku objašnjavalačku shemu. ..."
Paul C. W. Davies
Ovo bre, nema veze sa zivotom. Zakoni fizike ne vaze nigde. Vaze, dok se ne pronadju novi, kao i u farmaciji. 20 godina se prodaje neki lek, pojavi se drugi i kazu da je ovaj bio kancerogen. Fizika je jedno obicno nagadjanje i mlacenje prazne slame. Vidite li vi kolike su one piramide, ne samo u Egiptu, nego i sirom sveta. Prkose zakonima savremene fizike. Kao astrologija. Kada je vec napravljeno, onda se analizira i objasnjeva zasto je nesto tako. Napravi ti to i nemoj da kazes da su to izmislili vanzemaljci, kada nemas odgovor.
Zakoni fizike ne vaze nigde. Vaze, dok se ne pronadju novi, kao i u farmaciji.
Fizika je jedno obicno nagadjanje i mlacenje prazne slame.
Vidite li vi kolike su one piramide, ne samo u Egiptu, nego i sirom sveta. Prkose zakonima savremene fizike.
Kao astrologija.
Još ima ljudi koji veruju u tu besmislicu?
Gore si pitala šta je Ajnštajn otkrio. Ajnštajn nije, kao što izgleda misliš, oborio Njutna. On je dopunio Njutnovu mehaniku.
Njutnovim jednačinama možeš odlično da izračunaš kretanje projektila ispaljenog iz topa, ili kretanje klatna, ili kretanje svih planeta osim Merkura.
... samo iz razloga sto su u pitanju relativno male brzine kretanja, koje su znacajno manje od brzine svetlosti ili se ne odvijaju pod dejstvom snaznih graciotacionih polja. Ipak, ono sto je otkrio Newton predstavljalo je herojski podvig u kontekstu 17. veka.
Poenta je da se radi o jednom istom zakonu. Njutn je otkrio pravila koja važe u određenom opsegu okolnosti. Onda je Anjštajn to proširio na širi opseg okolnosti, tj. Ajnštajnova pravila važe za više događaja i predmeta nego Njutnova.
No, to ne znači da Njutnova teorija nije tačna, samo znači da joj je opseg ograničen, da ne objašnjava baš sve.
Ovo bre, nema veze sa zivotom. Zakoni fizike ne vaze nigde.
Fizika je jedno obicno nagadjanje i mlacenje prazne slame.
Vidite li vi kolike su one piramide, ne samo u Egiptu, nego i sirom sveta. Prkose zakonima savremene fizike. Kao astrologija. Kada je vec napravljeno, onda se analizira i objasnjeva zasto je nesto tako.
Ako su zakoni fizike fiksni,kako objasniti crne rupe?Prema onome što sam pročitao,fizička informacija koja upadne u crnu rupu jednostavno ,,nestaje,, što prkosi opšte prihvaćenom zakonu da fizička informacija sve podatke o određenom sistemu u određenoj tački vremena.Kako to objasniti?
Još ima ljudi koji veruju u tu besmislicu?
Ah... ... ne trěba odbacivati děo koji se bavi karakterologijom ljudi rođenih u određenom horoskopskom znaku. Ono što nam nije jasno kako funkcioniše, ne znači da ne funkcioniše, zar ne? Činjenica je da u momentu formiranja zigota, u toj tački u prostoru děluju sile koje već u slědećem momentu neće delovati. Koliko ima sila/energija koje još nismo otkrili? Kao i - koliko naše ćelije (pa tako i zigot) imaju senzora koje nismo identifikovali. Itd...
Takođe, što se tiče teme, fizički zakoni važe pa važe, a eventualna odstupanja u poznatim fizičkim zakonima "dělo su ruku" zakona koje još nismo otkrili.