Da, i to je problem. Tu se vidi da je Porfirogenet mislio samo na političko vodstvo. Čije je etničke pripadnosti vladar takve je pripadnosti i njegovo stanovništvo. Čim se promjeni vladar, promjeni se i naziv njegova stanovništva. Znači da mi pojma nemamo tko je doista većinski naseljavao te sklavinije, niti ćemo ikada znati, jer ne postoje bilo kakvi statistički podaci za to vrijeme.
U glavi 32 imamo.
 
Takođe, u Ajnhardu iz 820. piše da pleme Srbi drži veliki dio Dalmacije ( stare rimske provincije). To bi uz Rašku moralo da bude još Bosna i primorske kneževine.
Hrvati su sada većina na Hercegovini, a prije nisu bili. Otkud sada toliko Hrvata u njoj je bilo moje pitanje.
Ајнхард се ту поклапа са Порфирогенитом један век касније.
 
Тада нема Хрвата у Херцеговини.
Појављују се у 19.веку, католичанство + словенско порекло + српски језик и култура.
Pitam odakle sad toliko Hrvata. Hrvati sads drže većinu Hercegovine. Priča o pohrvaćivanju i pokatoličavanju mi ne pije vodu.
 
5565.jpg
 
Koja religija je bila dominantna u Bosni prije dolaska Turaka? Ako je katolička, kako su onda pravoslavci postali većina u 19.vijeku?
Koliko je bilo pravoslavaca u Bosni, a kolik Bogumila prije Turaka.
Црква босанска.
Богумила никада није било у Босни.
 
Veći dio srednjovjekovnog stanovništva Bosne je, radi privilegija, lako prelazio na islam, budući da nisu bili čvrsto ukorijenjeni u katoličkoj ( i dotad malo prisutnoj pravoslavnoj) crkvi, već su dobrim dijelom bili pripadnici kršćanske hereze. Zato se islam lakše primio upravo na tom prostoru i kasnije zadržao. Kasnije, povlaćenjem Osmanlija s rubnih područja urušavajućeg Carstva, većina je muslimana bježala sa zapada i sjevera upravo u Bosnu, stalno podupirući i obnavljajući muslimanski karakter Bosne.
Ako je pravoslavna crkva bila toliko slaba, kako je onda pravoslavlje bilo najbrojnija religija u 19.vijeku, kako se pojavilo tih 40% pravoslavaca.
 
Црква босанска.
Богумила никада није било у Босни.
Kako je nastala bosanska crkva.
Koliko sam ja shvatio, oni su bili jeretici. Mada negdje nalazim da su sebe smatrali pravoslavcima, ali da nisu imali veze sa Carigradom.
Jesi li siguran da nije bilo Bogumila?
 
Kako je nastala bosanska crkva.
Koliko sam ja shvatio, oni su bili jeretici. Mada negdje nalazim da su sebe smatrali pravoslavcima, ali da nisu imali veze sa Carigradom.
Jesi li siguran da nije bilo Bogumila?
Тешко је рећи комбинација хришћанске религије и локалних обичаја.
Да, јеретици у односу на Рим и Цариград јер нису себе сматрали подложним њима.
Углавном су сви касније прешли у православље као и тај последњи дјед цркве босанске.
Нисам видео неки документ да се Богумили помињу тамо уопште.
Odakle onda tolika koncentracija muslimana u Bosni?
Исламизација и касно ослобођење од Османске власти.
 
Poslednja izmena:
Тешко је рећи комбинација хришћанске религије и локалних обичаја.
Да, јеретици у односу на Рим и Цариград јер нису себе сматрали подложним њима.
Углавном су сви касније прешли у православље као и тај последњи дјед цркве босанске.
Нисам видео неки документ да се Богумили помињу тамо уопште.

Исламизација и касно ослобођење од Османске власти.
Koliko je tada katolika bilo otprilike i kako su opstali? Zašto su skocentrisani u Hercegovini?
Kako je pravoslavlje prestalo da bude najveća religija u Bosni? U Austro-ugraskim popisima je to bila dominantna religija.
 
Poslednja izmena:
Koliko je tada katolika bilo otprilike i kako su opstali? Zašto su skocentrisani u Hercegovini?
Kako je pravoslavlje prestalo da bude najveća religija u Bosni? U Austro-ugraskim popisima je to bila domeninantna religija.
Цела Босна је била под јурисдикцијом папе, односно католичких центара на Приморју, пре свега Дубровника.То је и одговор зашто их је било више у Херцеговини, јер су били ближи мору.
Ширили су га католички клерици по унутрашњости организовани у редове фрањевце, језуите, бенедиктанце.
Није им ишло добро неко време па је и босански епископ био смештен у Калочи а не у самој Босни.
Етничким чишћењем Срба који су углавном православци.
 
Цела Босна је била под јурисдикцијом папе, односно католичких центара на Приморју, пре свега Дубровника.То је и одговор зашто их је било више у Херцеговини, јер су били ближи мору.
Ширили су га католички клерици по унутрашњости организовани у редове фрањевце, језуите, бенедиктанце.
Није им ишло добро неко време па је и босански епископ био смештен у Калочи а не у самој Босни.
Етничким чишћењем Срба који су углавном православци.
Kada su od tih katolika napravljeni Hrvati?
Da li je prvi pomen bošnjačke nacije nastao za vrijeme Austro-ugarske ili ranije?
Da li su Austrijanci kroz riječ Bošnjak htjeli da ubace i Hercegovce ili samo Bosance?
 
Kada su od tih katolika napravljeni Hrvati?
Da li je prvi pomen bošnjačke nacije nastao za vrijeme Austro-ugarske ili ranije?
Da li su Austrijanci kroz riječ Bošnjak htjeli da ubace i Hercegovce ili samo Bosance?
Када су сами Хрвати проговорили српски па се изгубила језичка баријера која је постојала до тада.
У време АУ владавине Босном потенцира се босанска нација која треба да буде баријера српским аспирацијама на Босну.Бошњачка настаје тек у ратовима деведесетих.
Није ми то познато.
 
Када су сами Хрвати проговорили српски па се изгубила језичка баријера која је постојала до тада.
У време АУ владавине Босном потенцира се босанска нација која треба да буде баријера српским аспирацијама на Босну.Бошњачка настаје тек у ратовима деведесетих.
Није ми то познато.
Austrijanci su potencirali Bošnjake. Imaš list Bošnjak,...
 
Austrijanci su potencirali Bošnjake. Imaš list Bošnjak,...
Bolje rečeno, Madjari su potencirali taj narativ, preko Kalaja, pokušavajući da preslikaju svoju viziju madjarske političke nacije, nastale u sasvim drugačijem sklopu istorijskih fakata od onih koji su bili na snazi u Bosni, zato je taj projekat u suštini i propao, iako je sa AU strane donio neke benefite, u vidu vojne pacifikacije Bosne, koju je Kalaj definitivno usješno odradio.

Na koncu konca, ko što imaš list Bošnjak usko povezan sa tadanjim okupacionim režimom i bez ikakvog značajnijeg uticaja na većinu muslimanske elite i naroda, imaš u isto vrijeme i list Bosansku vilu, list Srpskog prosvjetnog-kulturnog društva Prosvjeta iz Sarajeva, za koji pišu Jovan Dučić, Aleksa Šantić, Ivo Andrić, Osman Djikić, Petar Kočić...

Bosanstvo-bošnjaštvo je bilo sastavni dio srpskog identiteta u tom periodu, u teritorijalnom smislu naravno, u smislu Srba iz Bosne kao istorijski potvrdjene zemlje,mnogo više nego kod muslimana-današnjih bošnjaka kod kojih je imalo neku vrstu anacionalnog prizvuka, odbijanja da se priključe bilo Hrvatima bilo Srbima, da budu dio jednih ili drugih

Sličan narativ traje kroz čitavo 20 st. gdje tadašnji Muslimani prihvataju bosanstvo-bošnjaštvo tek 1993, u jeku najžeščih sukoba i sa Srbima i Hrvatima, znači tek kad su se bosanstva odrekli i jedni i drugi, i Srbi i Hrvati
 
Poslednja izmena:

Back
Top