Parlamentarni izbori, nova vlada i popis u Crnoj Gori (Politička situacija u CG 3)

Koji procenat govornika srpskog jezika očekujete na popisu?


  • Ukupno glasova
    29
@Pilgrim
@Bosonosorg
@alexn96
Razmišljam nešto o onoj listi Dajković-Vukšić-Milačić. Da li je njega uloga zaista bila spriječiti Leposavića da pređe cenzus i ko je pokrovitelj iste?
Nemam pojma ne interesuje me više CG, nema nikakvih pomaka niti verujem da će ih biti u skorijoj budućnosti.

Očekujem da je NATO još više prčka preko proxyja u vidu Evrosadista kako Rusi budu napredovali kroz Ukrajinu, pa možda i uvede Srbiji i Srpskoj sankcije zbog podrivanja suvereniteta nezavisnog Kosova i suverene Bosne. Nije ni da je Srbija mnogo bolja, ali je nešto manje lošija sa tendencijom da bude gora

Uglavnom jedino što me trenutno interesuje što se tiče CG su Pipunova obraćanja u skupštini
 
Poslednja izmena:
Pada mi napamet da je Dajko ubačen tamo.
Dajko i Milaca su trebali ici sa ZBCG. Ali je DNP bio protiv toga da im se da mandat te su odlucili da idu odvojeno. Kasnije im se pridruzio i Vuksic cija je stranka prvobitno trebala da ide sa ES. Sve mi se cini da nema tu neke pozadinske price po sredi vec su prosto izvisili i na kraju pokusali da skrpe "cenzus koaliciju".
 

Milatović traži dodatne konsultacije o kandidatima PES-a i ZBCG​

Sastanak predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića o imenovanju novih ambasadora održan je danas u zgradi Predsjedništva, a iz kabineta Predsjednika je saopšteno da je Milatović načelno podržao predloge karijernih diplomata, a zatražio preispitivanje za četiri politička predloga. Kako nezvanično saznaje Portal RTCG predsjednik države nije podržao imenovanja ambasadora za Rusiju, Grčku gdje su kandidati iz koalicije ZBCG i kandidate za diplomate u Španiji i Njemačkoj gdje su kandidati za ambasadore iz Pokreta Evropa sad.

Sastanak predsjednika Jakova Milatovića i ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića


Sastanak predsjednika Jakova Milatovića i ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića (Foto: Predsjednik.me)
"Predsjednik države Jakov Milatović informisao je danas ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića da je saglasan sa predlogom imena većine kandidata za ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava, koje su premijer i ministar iznijeli na prethodno održanim vanjskopolitičkim konsultacijama", navodi se u saopštenju.
Nakon obavljenog razgovora i detaljnog upoznavanja sa biografijom 16 kandidata, kao je saopšteno Milatović se u načelu saglasio sa svih sedam predloga karijernih diplomata, ali je zatražio dodatne konsultacije u vezi sa četiri od devet prethodno predloženih političkih imenovanja, kako bi se osiguralo kvalitetno popunjavanje upražnjenih pozicija koje su bile predmet prvog kruga vanjskopolitičkih konsultacija.
"Imajući u vidu da su ministar i premijer u okviru prvog kruga vanjskopolitičkih konsultacija predložili kadrovska rješenja za dio DKP mreže, Predsjednik države očekuje skoriji nastavak aktivnosti, kako bi se što prije popunila sva rukovodeća mjesta u crnogorskim diplomatskim predstavništvima", navodi se u saopštenju.
Ivanović stiže u zgradu Predsjedništva
Ivanović stiže u zgradu Predsjedništva (Foto: Milica Kapa)
Zakonom o vanjskim poslovima propisano je da predlog za postavljanje ambasadora donosi Vlada, na predlog šefa diplomatije.
Po dobijanju agremana države prijema i mišljenja Odbora za međunarodne odnose Skupštine Crne Gore, predsjednik države ukazom postavlja ambasadora.
Za šefove misija pri međunarodnim organizacijama agreman nije potreban.
Tom procesu prethode i vanjskopolitičke konsultacije.
 

Istraživanje u koje je BORBA imala uvid: DPS pojedinačno i dalje najjači, PES podržava 19.3 odsto, srpske partije bi zbirno uzele preko 22 odsto​

Demokratska partija socijalista i dalje je pojedinačno najjača partija na crnogorskoj političkoj sceni, ispred Pokreta Evropa sad, dok bi srpske političke partije u eventualnoj koaliciji zbirno zavrijedile podršku preko 22 odsto građana, proizilazi iz istraživanja koje je, za potrebe jedne parlamentarne partije, sprovela renomirana regionalna agencija.

Anketa je sprovedena od 11. do 15. marta, na uzorku od 1.010 ispitanika.
Prema rezultatima u koje je BORBA imala uvid, ukoliko bi se sada održali vanredni parlamentarni izbori izlaznost bi bila 53 odsto, tri i po odsto manje nego li što je bila na prošlogodišnjim izborima od 11. juna.

DPS je u ovom momentu pojedinačno jači nego li što je na prethodnim parlamentarnim izborima bio sa SD-om i ostalim satelitima. Naime, DPS uživa podršku 24.3 odsto, dok je 11. juna prošle godine u koaliciji na izborima uzeo nešto više od 23 odsto.

Pokret Evropa sad pod vođstvom Milojka Spajića u ovom trenutku bi uzeo 19.2 odsto glasova, dok bi nova politička partija koju bi formirao predsjednik države Jakov Milatović osvojila svega 4.3 odsto.

Koalicija Za budućnost Crne Gore koja je na prošlogodišnjim junskim izborima zavrijedila oko 15 odsto podrške birača, u ovom trenutku bi porasla na skoro 16 odsto, od čega bi 12.2 otpalo na NSD, a 3.7 na DNP
. Međutim treba dodati da bi jedinstvena srpska koalicija koja bi, pored ZBCG-a uključivala partije slične provinijencije (Pravu, Slobodnu, Ujedinjenu Crna Goru, SNP i pokret Vladimira Leposavića) osvojila preko 22 odsto glasova i mogla bi da bude najprijatnije iznenađenje izbora.

Od navedenih manjih prosrpskih partija nijedna ne bi prošla cenzus – SNP bi uzela 2.6, Ujedinjena Crna Gora 2.1, Slobodna Crna Gora 0.6, Prava Crna Gora 0.5 i Pokret „Pravda za sve“ 0.3 odsto podrške.

Dalje, Demokratska Crna Gora bi u ovom času mogla da računa na podršku 7.6 odsto birača, što bi bio njihov najlošiji izborni rezultat.

Izborni prag bi prešli Bošnjačka stranka sa pet odsto podrške, što predstavlja pad u odnosu na 7.08 odsto od 11. juna, kao i GP URA sa 3.5 odsto.

Ispod cenzusa bi takođe ostali SDP sa 2.4, SD sa 1.9, PZP i Preokret sa 0.9, Demohrišćani sa 0.7, novoosnovana Crnogorska evropska partija sa 0.3, kao i Demos i LP sa 0.1 posto osvojenih glasova.


Od albanskih političkih predstavnika Albanski forum bi uzeo 2,5 odsto, a Demokratska partija i FORCA po 0.5.

Hrvatska građanska inicijativa bi zavrijedila podršku 0,6 odsto.

Treba dodati da je neopredijeljenih bilo 2,6 odsto ispitanika
.
 
Knežević: Možda ćemo razmisliti o ulasku BS-a u Vladu ako upute izvinjenje srpskom narodu zbog izrečenog, nije pošteno da se konstantno etiketiramo za neke stvari iz prošlosti
Predsjednik Demokratske narodne partije i jedan od lidera koalicije Za budućnost Crne Gore Milan Knežević komentarisao je gostujući na Vijestima rekonstrukciju Vlade i kazao da ostaje dosljedan da Bošnjačka stranka ne može biti dio vlasti nakon što su glasali za smjenu Andrije Mandića.

„Mi smo dva politička subjekta. U onom obrazloženju se nije radilo samo o Andriji Mandiću već o svim Srbima u Crnoj Gori. Smeta im odlazak Mandića u štab SNS-a ali im ne smeta učestvovanje Ervina Ibrahimovića u Erdoganovoj kampanji u Turskoj. Smeta im kada se Mandić sastaje sa Dodikom, a ne smeta im Milo Đukanović koji je zajedno sa Putinom bio najzaslužniji za nezavisnu Crnu Goru“, kazao je Knežević.
Dodaje da Dodik ne skriva da je imao komunikaciju sa Milom Đukanovićem, a da je došlo do ideološkog razmimoilaženja.

„Dalje, kome smeta trobojka? Meni lično ne smeta što je boravio u štabu SNS-a. Njegova stranka ima potpisani sporazum za SNS-om. Mi imamo situaciju da su visoki državni funkcioneri učestvovali u izbornim kampanjama. Zašto bi koga to iritiralo, on ima svoje stavove. Mislim da nije nikog uvrijedio. Ako će bilo ko da izađe i kaže da se izvinjavaju i da nisu htjeli da generalizuju, možda ćemo razmisliti da uđu u Vladu. Bio sam za njihov ulazak“, kazao je Knežević.
Misli da nije pošteno da se njima konstantno etiketira da su krivi za nešto iz prošlosti.

„Odjednom se pojavilo da rekonstrukcija zavisi od IBAR-a iako nije nigdje u sporazumu, nemam obavezu prema tome“

se nisu miješali u bezbjednosni sektor, iako su bili optuživani da bi ga „đavolisali“, pa sad vidimo da su ga upravo ti isti koji su optuživali sada „đavolisali“.

„Priču oko rekonstrukcije nije potegao DF nego Milojko Spajić. Imamo sad IBAR koji se pojavio prije desetak dana i ona je glavna a to je kao Đekna za briselsku potrebu. A IBAR pravila i IBAR mjerila niko nije potpisao u sporazumu. Nigdje ne postoji u 21 mjerilu, da je Skupština nosilac tih promjena“, kazao je Knežević.

Tvrdi da razgovara sa Spajićem i da nema nikakvu obavezu prema IBAR-u a da su njegove obaveze da izglasa sve evropske zakone.

Komentarišući kandidata za ambasadora DNP-a za ambasadora u Rusiji tvrdi da je on najbolje rješenje i da može pomoći u otvaranju tržišta bivšeg Sovjetskog saveza.

„Napravljena je šteta izborom Aleksandra Radovića“

Predsjednik DNP-a kaže da je napravljena šteta izborom Aleksandra Radovića za v.d. direktora policije i da se to najbolje vidi kroz krizu parlamentarne većine.

„Nije ispoštovan član 16 Zakona unutrašnjih poslova da se predloži jedan od pomoćnika direktora za v.d.-a. Mi smo imali stav gospodina Šaranovića da će raspisati kako javni tako i interni konkurs. Ti konkursi ne prepoznaju poziciju v.d. direktora“, kazao je on.

Tvrdi da je upozorio Spajića da se čini greška ali i da se nisu mogli odrediti jer nisu u Vladi.

„Politička šteta je napravljena a vjerovatno će postojati i sudski proces sa epilogom. Mislim da savez konstituenata vlasti nije osnažen, a hoće li doći do dogovora ne znam. Ja želim da budem realan čovjek. Imamo činjenicu da su Demokrate izašle sa oročavanjem podrške Vladi a da će napraviti temeljnu analizu nakon toga. Šta to znači – možda će imati neke nove zahtjeve, možda žele izbore, u politici je sve moguće. Sada imamo jasan ugao posmatranja a to je da je naša koalicija sa strane, ali prilično zabrinuta. Pokušavamo da budemo posrednici po svim pitanjima iako nas ništa ne pitaju povodom bezbjednosnog sektora“, kazao je Knežević.
Dodaje da misli da će se Brđanin vratiti na mjesto direktora policije upravo zbog ovakvih poteza. Tvrdi i da će bivši generalni inspektor ANB-a Artan Kurti vjerovatno ići stopama Zorana Brđanina i da će i njega vratiti na poziciju.

„Aleksandar Radović kvalitetan, ali sam čuo i da je imao problem sa poligrafom“

Kada komentariše biografiju Aleksandra Radovića, Knežević kaže da je izvjesno da je u nekom vremenskom protoku bilo jasno da značajan broj rukovodećih kadrova nije mogao napredovati bez Veselina Veljovića.

„Takođe sam čuo da je on kvalitetan službenik koji je bio zadužen za komunikaciju sa Europolom ali i da neka pitanja na polgrafu nisu pozitivno odgovorena. Ovo je rat za prevlast u bezbjednosnom sektoru, a sličan scenario ćemo imati ako se pokrene i pitanje direktora ANB-a. Ova Vlada je heterogena, znate kako se sastavljala. Prvo smo bili mi, pa Bošnjaci, pa Albanci, vrtjeli smo se kao balerine. Imamo sporazum kog svako tumači kako ga tumači. Mi smatramo da ovoj Vladi treba dati šansu ali je isto tako i kritikujemo. Mi čekamo rekonstrukciju, a sa nekog aspekta političkog djelovanja, meni bi najbolje bilo da ćutim i da aplaudiram. Ali vidite da se oglašavam povodom svega“, kazao je Knežević.

„Bolje da su stavili Aca Đukanovića na čelo IRF-a nego Predraga Drecuna“

Komentarišući izbor Predraga Drecuna, Knežević tvrdi da je bolje da su postavili Aca Đukanovića na čelo IRF-a.

„Čovjek koji se odjednom pojavio u klubovima PES-a, čovjeka koji je blizu rukovodećem kadru lasnirao Andrej Milović. Ne mogu da razumijem. Da sam bio na Vladi i ja bih glasao protiv toga – on je personifikacija i metafora DPS-a koji je 1996. godine pitao gdje su pare. On je očigledno našao pare kada je našao pare od Prve banke. Taman sa institucionalnog nivoa može da otkrije đe su pare“, kazao je Knežević dodajući da je to skandalozno i da je napravljena velika greška.

FOTO: Drecun


Kada komentariše izbor Gojka Raičevića, urednika IN4S-a u Odbor direktora Aerodroma, Knežević pita voditelja koliko je kadrova Vijesti zapošljeno u Vladi Zdravka Krivokapića.

Na pitanje kako je moguće da Spajić tvrdi da nema nestabilnosti Knežević tvrdi da postoji kriza na relaciji Demokrate PES, kriza u Glavnom gradu, u bezbjednosnom sektoru.

„Jasno je da je sve vrlo nestabilno i konfuzno. Samo još mi falimo“, kazao je on.

„Što DPS ne raskine ugovor sa Jedinstvenom Rusijom Vladimira Putina?“

Komentarišući odnos sa Aleksandrom Vučićem, tvrdi da se ne miješa u pitanja druge države, i da je osvojio 47% na parlamentarnim izborima, kao i da su opoziciji izašli u susret po pitanju izbora u Beogradu.

„47% je legitimno da se uradi u Srbiji a sporan je Beograd. On je lagano mogao da napravi dogovor sa dijelom Nestorovićevih odbornika. Ovi što sad takođe kritikuju Putina, pa DPS je prvi napravio sporazum sa Jedinstvenom Rusijom. Što ne raskinu ugovor sa Jedinstvenom Rusijom? Evo Makron je čak i spreman da razgovara sa Putinom pored ovakvih izjava“, kazao je on.

Komentarišući komentar Marka Kovačevića na cetinjsku sjednicu, Knežević se prisjeća govora Oskara Hutera koji je, kako je kazao, ušao u granicu nevaspitanja.
„Ona smo ušli u zamalo fizički sukob i otvorila se priča o porijeklu Oskara Hutera. On je kao funkcioner NSD-a saopštio svoj stav vezano za dešavanja na Cetinju. Smatram da treba smiriti tenzije. Huter nije izvanjac u Crnoj Gori, ali nije ni veći Crnogorac u Crnoj Gori“, kazao je Knežević.

On se na pitanje zašto krate himnu, pita zašto stoje stihovi Sekule Drljevića i dalje u himni koji je ratni zločinac.

„Je li normalno slaviti kolaboratore. Treba zaboraviti na podjele partizani četnici, federaliti i tako dalje…“, kazao je Knežević.

„Kao Srbin se nalazim ni na nebu ni na zemlji, u poziciji smo da su sve Vlade tranzicione a DPS sistem još nije demontiran“

Komentarišući prozivke voditelja zašto se slavi dan druge države, Knežević tvrdi da se u Crnoj Gori slavi Dan zastave Albanaca, Turske, Bosne, a da u Pljevljima žive Srbi.

„Vraneš je obilježio taj dan. Ako mogu Albanci da slave u Tuzima Dan zastave, ako može da se slavi izlazak američke vojske iz Avganistana“, kazao je Knežević.

Komentarisao je i odnos Vučića i Dodika prema Milu Đukanoviću i kazao da oni ne kriju da im je on bio partner ali da su promijenili stranu što je jasno vidljivo.

FOTO: Vučić i Dodik
„Ja sam uvijek bio na ovoj strani. Poštujem teritorijalni integritet BiH, ali poštujem i Republiku Srpsku. Isto tako poštujem i teritorijalni integritet Ukrajine. A zašto Crna Gora ne poštuje teritorijalni integritet Srbije? Šta bi se desilo kada bi Vučić kazao da Boka istorijski nikad nije bilo crnogorska“, upitao je Knežević.

Tvrdi i da poštuje nezavinost Crne Gore, i da nikad ne bi rekao da su Crnogorci Đilasova kopilad.

„Ja se kao Srbin nalazim ni na nebu ni na zemlji. Trenutno smo u poziciji da su sve Vlade tranzicione. Nismo još uvijek došli do demontaže DPS-a. Imamo sad i situaciju da Borsi Savić treba ponovo da bude izabran, čovjek koji je drug sa Vesnom Medenicom i koji je sa njom dogovarao izbore, koji je učestvovao u državnom udaru. On treba da bude izabran za sudiju Apelacionog suda a iskopali su mu tunel ispod kancelarije“, kazao je on.

„Mislim da će do jeseni doći do mirovnih pregovora u Ukrajini“

Tužio je samo jedan medij, kako kaže odgovarajući na prijave Marka Kovačevića, i dodaje da na društvenim mrežama došlo do porasta agresivnosti.

Govoreći o posjeti Gabrijela Eskobara i njegovim kvalifikacijama da su bliski ruskom režimu, Knežević pita zašto se Eskobar malo ne dohvati Trampa koij je zaljubljen u Putina.

„Mi smo za vojnu neutralnost. Mi smatramo da smo mali i da treba da budemo sa strane dok se drugi tuku. Nećemo preispitivati članstvo u NATO, još da mu damo krv i mokraću“, kazao je Knežević.

Član DNP-a nije, kako kaže, doveo u pitanje ruski problem u Crnoj Gori, već je probao da djeluje da ako se poziva da svi poštuju teritorijalni integritet Ukrajine, da podrži i teritorijalni integritet Srbije. Da ako se osuđuje ruska agresija, da se osudi i agresija NATO pakta na Jugoslaviju.

„Vjerujem da će do jeseni utihnuti ratne trube i da će se sjesti za sto do jeseni“, kazao je Knežević.

„Mi smo krivci za situaciju u Budvi“

Komentarišući situaciju u Budvi, tvrdi da su sami krivci.

„Vidjeli ste različita saopštenja unutar tih frakcija. Nikola Jovanović je predsjednik SO Budva. Bio je na listi DNP-a na poslaničkoj listi. To je čovjek koga je Milo Božović doveo u Budvi da bude šef kabineta Batu Careviću i imali su povjerenje u njega. Upravo ovaj odbornički klub je njega i predložio. Ja smatram da on neće napraviti ništa što može ići u korist DPS-u. Nije samo Jovanović problem. Prozvali su me iz privremenog odbora NSD-a da se ja odredim, a nisam se određivao ni za tu listu. Mislim da se može doći do dogovora. Nikola Jovanović i ostali su spremni da glasaju za Jasnu Dokić, to je ono što je dogovoreno sa Andrijom Mandićem. Moralo se ranije doći do dogovora“, kazao je on.

Tvrdi i da su to unutrašnje stvari NSD-a u Budvi.

„Njihov broj odbornika je najbrojniji. Dogovor je bio da se podrži izbor Jasne Dokić i taj dogovor je bio podržan od strane svih. Šta se desilo u međuvremenu, ne znam. Ali na osnovu saopštenja vidim da su svi spremni da je glasaju. Vjerujem da će svi to podržati. Mislim da će Budvani postići dogovor, ako ga ne bude, idemo na izbore gdje ćemo svi snositi odgovornost. Ali sve je počelo hapšenjem Mila Božovića“, kazao je Knežević.

Komentarišući slučaj Mila Božovića, Knežević tvrdi da sama činjenica da je optužnica vraćena na doradu konkretno po njegovom pitanju, i da je dio za Božovića „tanak“ i da optužnica teško da će proći.

„Ne vidim problem da on izađe na slobodu kao što su izašli i Vesna Medenica i Blažo Jovanić“, kazao je on.

„Milović i Šuković su pitanje za SDT“

Komentarišući dešavanja na prošlomjesečnom Odboru za bezbjednost, tvrdi da je to posao za SDT.

„Sve ono što je rekao Andrej Milović i što je rekao Predrag Šuković na Odboru za bezbjednost i odbranu je tema za Tužilaštvo. Ne možemo rješenja tražiti u Parlamentu i Odboru. SDT treba da se odredi prema aferi Do Kvon, prema onome što su saopštili Milović i Šuković jedan za drugog. Donešena je i odluka za izručenje Do Kvona Južnoj Koreji. SDT treba što prije da se odredi prema onome što potresa čitavu Crnu Goru, još od juna mjeseca“, kazao je Knežević podsjećajući na aferu u junu kada su pljuštale krivične prijave.
 

Istraživanje u koje je BORBA imala uvid: DPS pojedinačno i dalje najjači, PES podržava 19.3 odsto, srpske partije bi zbirno uzele preko 22 odsto​

Demokratska partija socijalista i dalje je pojedinačno najjača partija na crnogorskoj političkoj sceni, ispred Pokreta Evropa sad, dok bi srpske političke partije u eventualnoj koaliciji zbirno zavrijedile podršku preko 22 odsto građana, proizilazi iz istraživanja koje je, za potrebe jedne parlamentarne partije, sprovela renomirana regionalna agencija.

Anketa je sprovedena od 11. do 15. marta, na uzorku od 1.010 ispitanika.
Prema rezultatima u koje je BORBA imala uvid, ukoliko bi se sada održali vanredni parlamentarni izbori izlaznost bi bila 53 odsto, tri i po odsto manje nego li što je bila na prošlogodišnjim izborima od 11. juna.

DPS je u ovom momentu pojedinačno jači nego li što je na prethodnim parlamentarnim izborima bio sa SD-om i ostalim satelitima. Naime, DPS uživa podršku 24.3 odsto, dok je 11. juna prošle godine u koaliciji na izborima uzeo nešto više od 23 odsto.

Pokret Evropa sad pod vođstvom Milojka Spajića u ovom trenutku bi uzeo 19.2 odsto glasova, dok bi nova politička partija koju bi formirao predsjednik države Jakov Milatović osvojila svega 4.3 odsto.

Koalicija Za budućnost Crne Gore koja je na prošlogodišnjim junskim izborima zavrijedila oko 15 odsto podrške birača, u ovom trenutku bi porasla na skoro 16 odsto, od čega bi 12.2 otpalo na NSD, a 3.7 na DNP
. Međutim treba dodati da bi jedinstvena srpska koalicija koja bi, pored ZBCG-a uključivala partije slične provinijencije (Pravu, Slobodnu, Ujedinjenu Crna Goru, SNP i pokret Vladimira Leposavića) osvojila preko 22 odsto glasova i mogla bi da bude najprijatnije iznenađenje izbora.

Od navedenih manjih prosrpskih partija nijedna ne bi prošla cenzus – SNP bi uzela 2.6, Ujedinjena Crna Gora 2.1, Slobodna Crna Gora 0.6, Prava Crna Gora 0.5 i Pokret „Pravda za sve“ 0.3 odsto podrške.

Dalje, Demokratska Crna Gora bi u ovom času mogla da računa na podršku 7.6 odsto birača, što bi bio njihov najlošiji izborni rezultat.

Izborni prag bi prešli Bošnjačka stranka sa pet odsto podrške, što predstavlja pad u odnosu na 7.08 odsto od 11. juna, kao i GP URA sa 3.5 odsto.

Ispod cenzusa bi takođe ostali SDP sa 2.4, SD sa 1.9, PZP i Preokret sa 0.9, Demohrišćani sa 0.7, novoosnovana Crnogorska evropska partija sa 0.3, kao i Demos i LP sa 0.1 posto osvojenih glasova.


Od albanskih političkih predstavnika Albanski forum bi uzeo 2,5 odsto, a Demokratska partija i FORCA po 0.5.

Hrvatska građanska inicijativa bi zavrijedila podršku 0,6 odsto.

Treba dodati da je neopredijeljenih bilo 2,6 odsto ispitanika
.

Dok god DPS i dalje dominira, svi treba da budu svesni toga i nimalo ih ne podcenjuju, makar oni imali i manje od jedne četvrtine podrške.
 
Pao prošli put je imao 5%
Što više bude čekao manje su šanse da mu stranka uspe .

Ne mogu da verujem da su pali ispod cenzusa .

Niti da UCG ima ovoliko
I da je Lepi ovoliko propao .
Ja ne vidim razlog zasto UCG i Lepi ne bi mogli zajedno. Najradije bih voleo da vidim da sa njima ide i SNP i onda imaju siguran cenzus. Mada je rano jos govoriti kad su tek prosli izbori. Sto se Lepog tice ocigledno nije imao niciju finansijsku i logisticku podrsku te nije uspeo da razvije stranacku infrastrukturu.
 

Milatoviću vjeruje 45,3 odsto građana, Vladi 41,8 odsto​

Istraživanje političkog javnog mnjenja Centra za demokratiju i ljudska prava pokazalo je da građani Crne Gore najviše povjerenja imaju u obrazovni sistem, policiju i Srpsku pravoslavnu crkvu. Kada je riječ o granama vlasti, najveće povjerenje ima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović 45,3 odsto građana, dok Vlada bilježi 41,8 odsto povjerenja.

viber_image_2024-03-22_13-39-01-602_675x900
(Foto: RTCG)

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava Milena Bešić kazala je da 34,6 odsto ispitanih građana smatra da Crna Gora ide pravim putem.

Istraživanje je rađeno na uzorku koji je reprezentativan. Učestvovalo je 1.007 ispitanika.

"Građani imaju najviše povjerenja u sisitem obrazovanja 55,2, zatim u policiju 53,5 i u Srpsku pravoslavnu crkvu 51,30", kazala je Bešić.

Nešto preko 50 odsto povjerenja ispitanih građana bilježe zdravstveni sistem, Delegacija EU u Crnoj Gori i Ujedinjene nacije.

Predsjednik Crne Gore uživa povjerenje 45,3 odsto građana, a Vlada Crne Gore 41,8. Povjerenje u Skupštinu ima 40,1 odsto ispitanih građana.
 

Istraživanje CEDEM-a: PES bi iduće sedmice glasalo 26,3, a DPS 26 odsto ispitanika, Milatoviću najbolja prosječna ocjena​

Pokret Evropa sad bilježi pad, a DPS rast podrške u odnosu na mjerenje iz maja prošle godine.

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) predstavio je danas rezultate njihovog istraživanja na temu "Političko javno mnjenje Crne Gore", prema kojem je 9,5 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, dok je 31,5 odsto njih uglavnom zadovoljno.
Direktorica CEDEM-a Milena Bešić je kazala da se bilježi trend rasta od 2022. godine, kada je u pitanju zadovoljstvo učinkom neke vlade.

"Od pada Vlade Zdravka Krivokapića počinju dinamičniji događaji na sceni. Izabran je SDT, desila se hapšenja, potpisivanje temeljnog ugovora...", navela je.
Da se Crna Gora kreće pravim putem smatra 34,6 odsto ispitanika, krivim njih 31,1 odsto, dok je 34,3 odsto odgovorilo da ne znaju.
CEDEM istraživanjefoto: Aljoša Turović

Bilježi se, u odnosu na mjerenje iz maja prošle godine, pad broja onih koji misle da se država kreće pogrešnim putem.
Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori, 26,3 odsto ispitanika bi glasalo Pokret Evropa sad, 26 odsto Demokratsku partiju socijalista (DPS), 11,3 odsto Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika.
Ispod cenzusa bi ostali Socijaldemokratska partija (SDP) sa 2,3 odsto, kao i Socijaldemokrate i Socijalistička narodna partija (SNP) sa 2,2 odsto podrške.
Pokret Evropa sad bilježi pad podrške, pošto ih je na mjerenju u maju 2023. podržalo 29,1 odsto ispitanika, dok DPS bilježi rast.
CEDEM istraživanjefoto: Aljoša Turović

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović političar je sa najboljom prosječnom ocjenom (2,93), a drugi na listi je premijer Milojko Spajić (2.77).
Slijede Aleksa Bečić (2,47), Milo Đukanović (2,45), Milan Knežević (2,41), Dritan Abazović (2,34), Nikola Janović (2,28), Danijel Živković (2,26), Andrija Mandić (2,23), Srđan Perić (2,18).
Nakon njih slijede Goran Danilović (2,10), Ivan Vuković (2,10), Boris Bogdanović (2,10), Vladimir Joković (2,06), Boris Mugoša (2,05), Nik Đeljošaj (2,02), Ervin Ibrahimović (2,00), Nikola Đurašković (1,94), Srđan Pavićević (1,93), Damir Šehović (1,89), Andrej Milović (1,88), Genci Nimanbegu (1,88), Duško Marković (1,87), Mehmed Zenka (1,86), Farmir Đeka (1,86), Vladislav Dajković (1,80), Ivan Vujović (1,78), Vatroslav Belan (1,76) i Seid Hadžić (1.68).
Kad je u pitanju udio najviših ocjena, najviše ih ima Spajić (17,6 odsto), pa Milatović (16,4), Đukanović (16,3), Knežević (14,9), Mandić (12,8).

CEDEM istraživanjefoto: Aljoša Turović

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku. Učestvovalo je 1.007 ispitanika, dok je standardna statistička greška +/- 3,01 odsto.
 
Za članstvo u Evropskoj uniji izajsnilo se 78 odsto građana, dok ih je 11 odsto protiv - saopštila je Nevenka Vuksanović rezultate istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Sa druge strane, članstvo u NATO podržava 49.5 odsto građana, dok je 30.7 protiv.

- 39,3 smatra da Crnoj Gori nijesu potrebni vanredni izbori, a 32.1 da jesu. Ovo nam pokazuje da građani prave otklon od novih izbora - objasnila je Vuksanović.

63.1 odsto građana smatra da je bolje što je Crna Gora ostvarila nezavisnost, dok ih svega 20.8 misli da je država trebala da ostane u zajednici sa Srbijom.

- Ukoliko bi referendum ponovo bio održan 63.6 bi glasalo za nezavisnu i međunarodno priznatu Crnu Goru, a svega 16.1 da ponovo bude u zajednici sa Srbijom - dodala je ona.

Rekonstrukciju Vlade podržava 34.1 odsto građana​

Prema njenim riječima, 34.6 građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, a 31.1 pogrešnim.

- U posljednjih nekoliko istraživanja se uočava trend rasta povjerenja u rad Vlade - kazala je Bešić.

Kaže da je učinkom aktuelne Vlade zadovoljno oko 40 odsto građana, dok je nezadovoljno oko 36 odsto.

Rekonstrukciju Vlade podržava 34,1 odsto građana, a 21.9 ne.

Rast podrške DPS-u dva odsto, PES u padu​

Demokratska partija socijalista (DPS) u odnosu na prethodnu godinu bilježi rast podrške za oko dva odsto, dok je Pokret Evropa sad (PES) u padu - saopštila je Milena Bešić.

- Moguće da su podjele i brojne odluke u prethodnom periodu ipak koštale PES određenog procenta podrške - navela je Bešić.

Koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) takođe, kaže, bilježi rast podrške - što se može, kako je navela Bešić, objasniti ulaskom te koalicije u vlast.

32.8 odsto građana misli da program Evropa sad uopšte ne postoji​

Kada je riječ o programu Evropa sad 39,2 odsto građana je reklo da su povećane plate, ali da su u isto vrijeme porasle i cijene.

- 32.8 odsto građana misli da taj program uopšte ne postoji - istakla je Bešić
 

Back
Top