Alekasandar3
Buduća legenda
- Poruka
- 35.716
I dalje je tajna kakvu nam je sudbinu skrojio potpisani sporazum sa EU. Predstoji uništenje delova domaće proizvodnje
BEOGRAD - Naš pregovarački tim koji je radio na sporazumu sa Evropskom unijom radio je za interese uvoznih lobija, i to je razlog zbog kojeg srpska javnost ne zna na kakav je dokument, u stvari, vicepremijer Božidar Đelić stavio svoj potpis, tvrdi direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić, dodajući da je sporazum sa Evropljanima veoma nepovoljan, naročito za srpske proizvođače.
Zanimljivo je da odgovor na pitanje zašto se taje najvažniji detalji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) nije imala ni direktorka Kancelarije za evropske integracije Tanja Miščević. Pravdajući se da nije znala da na sajtu Kancelarije nije objavljen Sporazum u celosti, ona je obećala da će već od ponedeljka građani Srbije imati priliku da pročitaju i anekse SSP.
Janjić u skrivanju SSP od javnosti ne vidi slučajnost već pokušaj da se prikrije da je naš pregovarački tim isključivo radio za interese trgovačkih lobija, što, prema njegovom mišljenju, upravo dokazuje sadržina aneksa SSP, koji sada ne mogu da se menjaju. Jedna od njegovih osnovnih zamerki tiče se proizvodnje nuklearne energije, koja uopšte nije definisana u SSP.
- Grčkoj je takođe zabranjeno da proizvodi tu energiju, ali je zato na ime kompenzacije dobila izgradnju autoputeva, samim tim i razvoj turizma, kako bi mogla da plaća električnu energiju. Rezerve lignita Srbiji su dovoljne za još narednih sedam godina, pa lako od zemlje izvoznice, ali sa ovom stopom rasta, možemo postati zemlja uvoznica struje. Ogromne rezerve uglja smo izgubili na Kosovu i nemamo mogućnost da proizvodimo jeftinu energiju, osim da idemo na nuklearnu, čemu se Evropa protivi - objašnjava Janjić, dodajući da je i Srbija, po ugledu na Grčku, morala da po odbijanju predloga traži neku kompenzaciju.
Ukazujući da je SSP za sve zemlje tipski, a da se posebne odredbe i detalji definišu aneksima, Janjić dodaje da oni ne predviđaju da Srbija prodaje u EU svoje seme za žito, kukuruz, bundevu, što su za nas bili važni proizvodi.
- Bez podrške EU, više nećemo biti konkurentni po kvalitetu i ceni, ali nećemo biti jedini, tako je već uništena proizvodnja semena u Mađarskoj, pa se sada EU uglavnom snabdeva semenom iz Amerike! Sada saznajemo od Dinkića i Đelića da će Srbija izvoziti više šećera nego što ga proizvodi. Pitanje je da li to znači da ćemo zasaditi još šećerne repe, ili će se neke firme baviti reeksportom - primećuje Janjić.
Kada je reč o poljoprivrednim proizvodima, direktorka Kancelarije kaže da je izvoz srpskih proizvoda, pa i poljoprivrednih, dozvoljen na tržište EU, sa izvesnim ograničenjima.
- Postoji pravilo iz 2001. godine koje se odnosi na osetljive proizvode, a njih je između jedan i dva odsto, na koje se primenjuju autonomne trgovinske mere. To znači da postoje kvote za proizvode kao što su šećer, vino... Od momenta stupanja na snagu SSP te autonomne trgovinske mere postaju ugovorna obaveza, ali ono što smo dosad imali pravo da izvozimo, imaćemo i nadalje - ističe Miščevićeva. Ona negira da SSP daje prednost genetski modifikovanoj hrani, napominjući da je i u EU ta oblast strogo kontrolisana.
PLASTIČNE JABUKE I MEGAĆURKE
Dušan Janjić konstatuje da je u SSP sporna i oblast poljoprivrede jer se daje prednost genetski modifikovanoj hrani.
- Standardi EU su takvi da je većina hrane genetski modifikovana, a ako to prihvatimo, kao i tehnologiju, onda to čeka i nas. U EU je jesti zdravu hranu privilegija bogatih, dok ostali jedu ovu modifikovanu, koja nije štetna, ali nije ni zdrava. Kako može ćurka od 40 kilograma da bude normalna ili jabuka koja ne miriše? - ističe Janjić.
http://www.kurir-info.co.yu/clanak/kurir-03-05-2008/kriju-od-naroda
BEOGRAD - Naš pregovarački tim koji je radio na sporazumu sa Evropskom unijom radio je za interese uvoznih lobija, i to je razlog zbog kojeg srpska javnost ne zna na kakav je dokument, u stvari, vicepremijer Božidar Đelić stavio svoj potpis, tvrdi direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić, dodajući da je sporazum sa Evropljanima veoma nepovoljan, naročito za srpske proizvođače.
Zanimljivo je da odgovor na pitanje zašto se taje najvažniji detalji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) nije imala ni direktorka Kancelarije za evropske integracije Tanja Miščević. Pravdajući se da nije znala da na sajtu Kancelarije nije objavljen Sporazum u celosti, ona je obećala da će već od ponedeljka građani Srbije imati priliku da pročitaju i anekse SSP.
Janjić u skrivanju SSP od javnosti ne vidi slučajnost već pokušaj da se prikrije da je naš pregovarački tim isključivo radio za interese trgovačkih lobija, što, prema njegovom mišljenju, upravo dokazuje sadržina aneksa SSP, koji sada ne mogu da se menjaju. Jedna od njegovih osnovnih zamerki tiče se proizvodnje nuklearne energije, koja uopšte nije definisana u SSP.
- Grčkoj je takođe zabranjeno da proizvodi tu energiju, ali je zato na ime kompenzacije dobila izgradnju autoputeva, samim tim i razvoj turizma, kako bi mogla da plaća električnu energiju. Rezerve lignita Srbiji su dovoljne za još narednih sedam godina, pa lako od zemlje izvoznice, ali sa ovom stopom rasta, možemo postati zemlja uvoznica struje. Ogromne rezerve uglja smo izgubili na Kosovu i nemamo mogućnost da proizvodimo jeftinu energiju, osim da idemo na nuklearnu, čemu se Evropa protivi - objašnjava Janjić, dodajući da je i Srbija, po ugledu na Grčku, morala da po odbijanju predloga traži neku kompenzaciju.
Ukazujući da je SSP za sve zemlje tipski, a da se posebne odredbe i detalji definišu aneksima, Janjić dodaje da oni ne predviđaju da Srbija prodaje u EU svoje seme za žito, kukuruz, bundevu, što su za nas bili važni proizvodi.
- Bez podrške EU, više nećemo biti konkurentni po kvalitetu i ceni, ali nećemo biti jedini, tako je već uništena proizvodnja semena u Mađarskoj, pa se sada EU uglavnom snabdeva semenom iz Amerike! Sada saznajemo od Dinkića i Đelića da će Srbija izvoziti više šećera nego što ga proizvodi. Pitanje je da li to znači da ćemo zasaditi još šećerne repe, ili će se neke firme baviti reeksportom - primećuje Janjić.
Kada je reč o poljoprivrednim proizvodima, direktorka Kancelarije kaže da je izvoz srpskih proizvoda, pa i poljoprivrednih, dozvoljen na tržište EU, sa izvesnim ograničenjima.
- Postoji pravilo iz 2001. godine koje se odnosi na osetljive proizvode, a njih je između jedan i dva odsto, na koje se primenjuju autonomne trgovinske mere. To znači da postoje kvote za proizvode kao što su šećer, vino... Od momenta stupanja na snagu SSP te autonomne trgovinske mere postaju ugovorna obaveza, ali ono što smo dosad imali pravo da izvozimo, imaćemo i nadalje - ističe Miščevićeva. Ona negira da SSP daje prednost genetski modifikovanoj hrani, napominjući da je i u EU ta oblast strogo kontrolisana.
PLASTIČNE JABUKE I MEGAĆURKE
Dušan Janjić konstatuje da je u SSP sporna i oblast poljoprivrede jer se daje prednost genetski modifikovanoj hrani.
- Standardi EU su takvi da je većina hrane genetski modifikovana, a ako to prihvatimo, kao i tehnologiju, onda to čeka i nas. U EU je jesti zdravu hranu privilegija bogatih, dok ostali jedu ovu modifikovanu, koja nije štetna, ali nije ni zdrava. Kako može ćurka od 40 kilograma da bude normalna ili jabuka koja ne miriše? - ističe Janjić.
http://www.kurir-info.co.yu/clanak/kurir-03-05-2008/kriju-od-naroda