Serdar Scepan Radojevic
Domaćin
- Poruka
- 3.617
Evo odlican feljton o knjizi, na koju se pozivaju mnogi Albanski forumasi(Arberi, Ethana, Illiryan..., ) a i BH Muslimani....
Kosovo - kratka istorija
Kosmet duhovno središte Srba
Ogromna mržnja prema pravolsavnom hrišćanstvu i Srbima
Pre izlaganja o tumačenjima srednjovekovne prošlosti Kosova i Metohije u delu Noela Malkolma, treba se upoznati sa zadacima što ih je sam postavio svom delu. Tako će biti razumljivije akrobacije sa podacima koje koristi i koje ne koristi. U uvodnom tekstu, dužine deset strana, on jasno iznosi svoje političke zadatke i ideološke stavove.
Tako iznosi sledeće tvrdnje: "Kosovo" je jedna od kulturnih raskrsnica Evrope, što nije tačno; "Kosovo" je verovatno središnji prostor preživljavanja albanskog i obrazovanja rumunskog jezika, što je izmišljotina; "Kosovo" je postalo geografsko središte važne srednjovekovne države (misli na Srbiji) što je samo delimično tačno jer je bilo i upravno, kulturno i duhovno središte; "Kosovo" je bilo jedan od najosobenijih delova Turske u Evropi, što je izmišljotina; na Kosovu se rodio moderni albanski pokret, što takođe nije tačno jer je dobro poznata uloga stranih agentura. U prvim poglavljima knjige Malkolm dokazuje da su Albanci autohtoni na "Kosovu", odakle ih Srbi privremeno istiskuju tokom okupacije od 250 godina u 13-15 veku.
Pored ovog, iznosi izopačena načela o slobodi, saobrazna ideologiji moćnika još od doba Rima. Po njemu, borba balkanskih naroda za oslobađanje od Turaka bila je neopravdana, kao što je neopravdano shvatanje da iza Albanaca stoji islam koji zapravo pripada Balkanu. Otvorena mržnja prema pravoslavnom hrišćanstvu i Srbima, koji ne žele da se potčine uspostavljanju svetskog poretka, ukazuje na ideološke i rasističke motive pisca ove knjige.
Istine radi, moram naglasiti da se među srpskim intelektualcima raširilo mišljenje da su kosovsko predanje, kult svetog kneza Lazara i Miloša Obilića, pa i svetog Save, proizvod srpske elite 19. veka, pre svega crkvene, da bi se stvorili uslovi za nacionalno buđenje i oslobođenje, te tako ostvarilo ujedinjenje naroda i zemlje.
Uz to, zbog isticanja svetorodne loze Nemanjića, iz narodnog sećanja potisnuta je starija istorija. Međutim, mnoge okolnosti kao što će se donekle videti iz daljeg izlaganja, pokazuju da to nije tačno, da su koreni današnjih Srba zaista u Metohiji i na Kosovu. U socijalističkoj Jugoslaviji nije bilo arheoloških istraživanja srednjovekovne prošlosti Kosova i Metohije, upravo da bi se omogućilo pisanje knjiga kao što su "Kosovo. A Short History".
Srećom, uprkos decenijskom sprečavanju arheoloških istraživanja u Metohiji i na Kosovu, raspolažemo malobrojnim, ali vrlo jakim činjenicama, materijalnim, arheološkim, lako proverljivim, koje svedoče o našoj kulturi i našem kontinuitetu. Obimnija arheološka iskopavanja u Albaniji potpuno se uklapaju u njih, i pokazuju doseljavanje predaka Albanaca tokom srednjeg veka između Drima i Primorja.
U daljem izlaganju navešćemo samo najgrublje neistine koje se odnose na doba pre Nemanjića, prema Malkolmovim poglavljima. Deo tih neistina je posledica neznanja, nepoznavanja literature i naučne metodologije, a drugi deo neistina je posledica namere da se čitaoci obmanu i da se netrpeljivost usmeri prema Srbima u korist Šiptara.
Piše: Đorđe Janković
Nastaviće se
Kosovo - kratka istorija
Kosmet duhovno središte Srba
Ogromna mržnja prema pravolsavnom hrišćanstvu i Srbima
Pre izlaganja o tumačenjima srednjovekovne prošlosti Kosova i Metohije u delu Noela Malkolma, treba se upoznati sa zadacima što ih je sam postavio svom delu. Tako će biti razumljivije akrobacije sa podacima koje koristi i koje ne koristi. U uvodnom tekstu, dužine deset strana, on jasno iznosi svoje političke zadatke i ideološke stavove.
Tako iznosi sledeće tvrdnje: "Kosovo" je jedna od kulturnih raskrsnica Evrope, što nije tačno; "Kosovo" je verovatno središnji prostor preživljavanja albanskog i obrazovanja rumunskog jezika, što je izmišljotina; "Kosovo" je postalo geografsko središte važne srednjovekovne države (misli na Srbiji) što je samo delimično tačno jer je bilo i upravno, kulturno i duhovno središte; "Kosovo" je bilo jedan od najosobenijih delova Turske u Evropi, što je izmišljotina; na Kosovu se rodio moderni albanski pokret, što takođe nije tačno jer je dobro poznata uloga stranih agentura. U prvim poglavljima knjige Malkolm dokazuje da su Albanci autohtoni na "Kosovu", odakle ih Srbi privremeno istiskuju tokom okupacije od 250 godina u 13-15 veku.
Pored ovog, iznosi izopačena načela o slobodi, saobrazna ideologiji moćnika još od doba Rima. Po njemu, borba balkanskih naroda za oslobađanje od Turaka bila je neopravdana, kao što je neopravdano shvatanje da iza Albanaca stoji islam koji zapravo pripada Balkanu. Otvorena mržnja prema pravoslavnom hrišćanstvu i Srbima, koji ne žele da se potčine uspostavljanju svetskog poretka, ukazuje na ideološke i rasističke motive pisca ove knjige.
Istine radi, moram naglasiti da se među srpskim intelektualcima raširilo mišljenje da su kosovsko predanje, kult svetog kneza Lazara i Miloša Obilića, pa i svetog Save, proizvod srpske elite 19. veka, pre svega crkvene, da bi se stvorili uslovi za nacionalno buđenje i oslobođenje, te tako ostvarilo ujedinjenje naroda i zemlje.
Uz to, zbog isticanja svetorodne loze Nemanjića, iz narodnog sećanja potisnuta je starija istorija. Međutim, mnoge okolnosti kao što će se donekle videti iz daljeg izlaganja, pokazuju da to nije tačno, da su koreni današnjih Srba zaista u Metohiji i na Kosovu. U socijalističkoj Jugoslaviji nije bilo arheoloških istraživanja srednjovekovne prošlosti Kosova i Metohije, upravo da bi se omogućilo pisanje knjiga kao što su "Kosovo. A Short History".
Srećom, uprkos decenijskom sprečavanju arheoloških istraživanja u Metohiji i na Kosovu, raspolažemo malobrojnim, ali vrlo jakim činjenicama, materijalnim, arheološkim, lako proverljivim, koje svedoče o našoj kulturi i našem kontinuitetu. Obimnija arheološka iskopavanja u Albaniji potpuno se uklapaju u njih, i pokazuju doseljavanje predaka Albanaca tokom srednjeg veka između Drima i Primorja.
U daljem izlaganju navešćemo samo najgrublje neistine koje se odnose na doba pre Nemanjića, prema Malkolmovim poglavljima. Deo tih neistina je posledica neznanja, nepoznavanja literature i naučne metodologije, a drugi deo neistina je posledica namere da se čitaoci obmanu i da se netrpeljivost usmeri prema Srbima u korist Šiptara.
Piše: Đorđe Janković
Nastaviće se
Poslednja izmena: