O čemu je reč?
Kao što je to pokazao Dimitrije Bogdanović u ''Knjizi o Kosovu'', Turska je, naročito tokom 18. i početkom 19. veka, posle Prvog srpskog ustanka, sistematski naseljavala Albance tako da se srpski narod podeli po dva pravca. Prvi pravac je na severu od Albanije, a cilj je bio ubacivanje albanskog ''klina'' između Srbije i Crne Gore. Drugi pravac pružao se istočno od Kosova i Metohije, obuhvatajući Toplicu, Jablanicu i čak okolinu Niša, radi kidanja veze sa Južnom Srbijom, tj. Makedonijom. Kada je srpska vojska u ratu protiv Turaka od 1876. do 1878. oslobodila niški, pirotski, leskovački i vranjski kraj, u pojedinim oblastima, naročito u Toplici, srpski narod je bio gotovo potpuno uništen i zamenjen Albancima. Na Berlinskom kongresu 1878, prema Dedijeru, turska delegacija je tražila da se u onim novooslobođenim srpskim krajevima u kojima su Albanci prethodnih decenija stekli većinu, plebiscitom odluči da li će se vratiti u sastav Srbije ili ostati u granicama Turske. ''Čim je saznala o ovom predlogu, vlada Kneževine Srbije hitno je naredila svojoj vojnoj komandi da nekoliko divizija razvije u lanac, naročito u Toplici, i prebaci sve albansko stanovništvo dajući tim ljudima samo 15 minuta vremena da povedu stoku i uzmu najnužnije stvari'', piše Dedijer. Iz tih krajeva su, tako, iseljeni Albanci, da bi odmah potom Srbi bili vraćeni, čime je, po Dedijeru, Kneževina Srbija počinila genocid.207
Dakle, u ime komunističke ideologije, Dedijer i Miletić teško optužuju srpski narod za genocidne radnje u jednom dužem vremenskom periodu. Kada je o Drugom svetskom ratu reč, oni dolaze do pogrešnog zaključka jer ne uzimaju u obzir prvo i osnovno obeležje tog rata, a to je stravičan genocid nad Srbima izvršen od strane Hrvata i muslimana. Taj genocid je izazvao osvetu, koja je rezultirala zločinima Srba nad hrvatskim, a naročito nad muslimanskim, civilima.
IZVORI:
161 Službeno pravilo JNA za 1988. godinu. Uputstvo br. 15 potpisao je general pukovnik Veljko Kadijević.
162 Ž. Topalović, Na Ravnoj Gori, 204-205.
163 AVII, ČA, K-301, reg. br. 5\1.
164, 165 Zbornik dokumenata, tom 14, knjiga 2, 26, 121-122.
166 Zbornik dokumenata, tom 14, knjiga 1, 405-409.
167 AVII, ČA, K-293, reg. br. 2\1.
168 Zbornik dokumenata, tom 14, knjiga 2, 338.
169 A. Sajc, Mihailović - prevarant ili heroj?, 73.
170 B. Todorović, Poslednji raport, 277.
171 Izjava četnika Vidaka Pavlovića iz s. Valakonje u Istočnoj Srbiji, istoričaru Aleksandru Dinčiću. Pavlović je bio očevidac događaja.
172 AVII, ČA, K-28, reg. br. 26\3-18.
173 AVII, ČA, K-28, reg. br. 26\3-41.
174 AVII, ČA, K-28, reg. br. 26\3-47-48.
175 Italijanski istoričar M. Aurelio Riveli (Nadbiskup genocida, 121), piše da se u vezi ovih cifara slažu nemački, italijanski i britanski izvori.
176 Izjave Božane Ristić i Lazara Savića autora. Savić je svedočio da je u Istočnoj Bosni bilo mnogo ovakvih primera.
177 Izjava majora Nikole Bojovića autoru.
178 Z. Vučković, Sećanja iz rata, 83.
179 S. Skoko, Krvavo kolo hercegovačko 1941-1942, knjiga druga, 476.
180 AVII, ČA, K-297, bez oznake.
181 i 182 AVII, ČA, K-295, reg. br. 4\1.
183 S. Skoko, Krvavo kolo hercegovačko 1941-1942, knjiga druga, 476.
184 Zbornik dokumenata, tom 14, knjiga 1, 656.
185 AVII, ČA, K-275, reg. br. 18\1.
186 Pogledi, br. 86, 1990. godine< intervju vojvode Đujića.
187 V. Dedijer, A. Miletić. Genocid nad muslimanima, 268.
188 S. Skoko, Krvavo kolo hercegovačko 1941-1942, knjiga druga, 477.
189 AVII, ČA, K-296, reg. br. 1\1.
190 Spomenica ''Bratstva'' 1954-1974. Knjigu je priredio jedan od Srba muslimanske vere koji je dospeo u emigraciju, Alija Konjhodžić. On je bio doživotni urednik časopisa ''Bratstvo'', koji je izlazio u Kanadi (Toronto), pod geslom ''brat je mio, koje vjere bio''.
191 AVII, ČA, K-275, reg. br. 18\1.
192 S. Skoko, Krvavo kolo hercegovačko 1941-1942, knjiga druga, 243-246, 250.
193 Izjava istoričara Božidara Jelovca autoru. Opširnije u Jelovčevoj knjizi ''Povratak istoriji - Pljevlja i Jugoslovenska vojska u Otadžbini''.
194 V. Dedijer, A. Miletić. Genocid nad muslimanima, XXVI-XXVII, 851.
195 V. Dedijer, A. Miletić. Genocid nad muslimanima, 582.
196 Zbornik dokumenata, tom 14, knjiga 2, 49-52.
197 Zbornik dokumenata, tom 14, knjiga 2, 182-185.
198 AHN, Fond NOB, fascikla 12, dok. 25.
199 Zbornik dokumenata, tom 14, knjiga 2, 212.
200 AVII, ČA, K-293, reg. br. 2\1.
201 Zbornik dokumenata, tom 14, knjiga 2, 141, 121-127.
202 V. Dedijer, A. Miletić. Genocid nad muslimanima, 21. i 22. stranica predgovora.
203 Za bolju Srbiju, 135. Članak profesora međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Kragujevcu, dr Ivana Čukalovića, ''Rešenje je preseljenje stanovništva''. Članak je premijerno objavljen u ''Pogledima'' od 12. jula 1991. godine.
204 V. Dedijer, A. Miletić. Genocid nad muslimanima, 25. stranica predgovora.
205 V. Dedijer, A. Miletić. Genocid nad muslimanima, 18.
206 D. Mihailović, Rat i mir đenerala, druga knjiga, 359-363.
207 V. Dedijer, A. Miletić. Genocid nad muslimanima, 19. stranica predgovora.
(Iz knjige M. Samardžića ''Draža i opšta istorija četničkog pokreta'', 14. tom, strane 122-144; UNA PRES, Beograd, 2009)
http://www.pogledi.rs/diskusije/viewtopic.php?t=15914