Kako izaci na kraj sa tinejdzerima?Tema za mame

Roditelji cesto zaboravljaju da kada deca stignu u adolescntno doba vec je prekasno za odgoj. Na povrsinu izranjaju razultati onog najvaznijeg sto su dobili, ili za sta su bili uskraceni, prvih 6,7 godina zivota, kao i rezutati interakcija u okviru same porodice. Forma i sadrzaj reakcije adolescenta jasna su refleksija naseg ophodjenja sa njima tokom proteklih desetak godina, tako da bi adekvatniji naziv teme bio - kako se suociti sa sopstvenim roditeljskim propustima :lol: Naravno, u nedostatku licne odgovornosti lakse je krivicu pripisati deci, ili tek za nijansu indirektnije - promeni njihovog hormonalnog statusa.
Uz manje ili vise analize i preispitivanja sopstvenog roditeljstva, ono najbolje sto roditelji mogu uciniti za adolescenta je prihvatiti jedinstvenu i samostalnu osobu kakvom njihovo dete postaje, tako da bi mozda korisnije bilo pomeriti teziste sa "odbrane od tinejdzera" na podrsku u daljnjoj izgradnji njihove samosvesti i integriteta.
 
Poslednja izmena:
uvek su me nervirale recenice tipa" jao moje dete drma pubertet a pritom mu dete ima 7-8 god....." to je klasicno opravdanje za nevaspitano dete!!!!! e sad koliko god da sam se trudila da moju decu nista ne drma a i nije u tom pariodu(jer smo ih vaspitali kako treba-valjda) desava se nesto strasno za mene....bukvalno" preko noci" to nisu moja deca :(((( svo cetvoro imaju 11 god. i par meseci.....oni su se toliko promenili da je to srasno ja nemogu da ih prepoznam.....placu,smeju se u isto vreme...svadjaju se, breckaju, odgovaraju....njega vise volis,a meni si zabranila ovo a sad njemu nisi.....jooooj znam da je to-to pubertet i u sali im kazem "to sto vas drma neka vas drma"ali morate da me razumete vas je cetvoro i imate samo jednu majku!!!!
 
uvek su me nervirale recenice tipa" jao moje dete drma pubertet a pritom mu dete ima 7-8 god....." to je klasicno opravdanje za nevaspitano dete!!!!! e sad koliko god da sam se trudila da moju decu nista ne drma a i nije u tom pariodu(jer smo ih vaspitali kako treba-valjda) desava se nesto strasno za mene....bukvalno" preko noci" to nisu moja deca :(((( svo cetvoro imaju 11 god. i par meseci.....oni su se toliko promenili da je to srasno ja nemogu da ih prepoznam.....placu,smeju se u isto vreme...svadjaju se, breckaju, odgovaraju....njega vise volis,a meni si zabranila ovo a sad njemu nisi.....jooooj znam da je to-to pubertet i u sali im kazem "to sto vas drma neka vas drma"ali morate da me razumete vas je cetvoro i imate samo jednu majku!!!!

pa vidis ni ti nisi lepo vaspitala :(
 
Kako izlazite na kraj sa decom od 12,13,14.Ja imam cerku od 12,5 godina i ne da je drma pubertet nego da poludis.Imamo inace lep odnos,pricamo o svemu, ali ponekad me totalno izbaci iz koloseka svojim ponasanjem da poludim.Sad je kraj polugodista a ona ne pipa knjigu dok je ja neopomenem, a onda uci 1 sat i gotovo. Ajde sad dajte neki savet, misljenje?

Ovako. Nisam roditelj, nije jos doslo vreme za to. Ali sam profesor, i veruj tu ne mozes nista. Ako pocnes da galamis, jos gore. Moja majka je sto se izlazaka tice imala sistem-vrati se kad hoces. A ja sam se vracala ranije nego da sam imala ogranicenje. Za cigare mi je rekla (realno, to se prosto oseca na tebi) da ne pusim krdzu i da kupujem kvalitetne cigare, ako vec hocu da pusim (pri tom moja majka je nepusac) Tako da, svako dete je drugacije, ne mozes tu puno da uradis, sem da se potrudis da budes korektna. Ako bude htelo na koncert, pobeci ce, ako bude htelo da pusi, pusice, bez obzira na to sta ti uradio ili ne. Gledaj da ne pije i ne drogira se
 
. Za cigare mi je rekla (realno, to se prosto oseca na tebi) da ne pusim krdzu i da kupujem kvalitetne cigare, ako vec hocu da pusim (pri tom moja majka je nepusac) Tako da, svako dete je drugacije, ne mozes tu puno da uradis, sem da se potrudis da budes korektna.

:hahaha:
meni moj otac reko da, ako budem htela da pušim da uzmem tu, njegove cigare, ispred njega i da zapalim, u tom slučaju neće da se ljuti na mene i pušićemo zajedno
samo da se ne krijem po "budžacima" e tako mi je reko
naravno da sam probala te njegove cigare, ali bile su grozne
probala sam i one skuplje cigare, one su bile nešto malo bolje, ipak nisam ni tu paklu ispušila do kraja--zna se ko je jedva dočeko da završi tu paklu, otac i majka, naravno :mrgreen:


e ja sam danas zaključila da imam još malo fore do famoznog puberteta, mislim kao roditelj
jer su mi oba deteta tražila danas da idu na autiće
valjda to kod deaka malo kasnije
 
:hahaha:
meni moj otac reko da, ako budem htela da pušim da uzmem tu, njegove cigare, ispred njega i da zapalim, u tom slučaju neće da se ljuti na mene i pušićemo zajedno
samo da se ne krijem po "budžacima" e tako mi je reko
naravno da sam probala te njegove cigare, ali bile su grozne
probala sam i one skuplje cigare, one su bile nešto malo bolje, ipak nisam ni tu paklu ispušila do kraja--zna se ko je jedva dočeko da završi tu paklu, otac i majka, naravno :mrgreen:


e ja sam danas zaključila da imam još malo fore do famoznog puberteta, mislim kao roditelj
jer su mi oba deteta tražila danas da idu na autiće
valjda to kod deaka malo kasnije

Ma, kad se setim onog mog perioda slusanja muzike do daske, dodje mi da odem u stari komsiluk i krenem redom da se izvinjavam.
 
procitaj lepo ceo tekst pa onda komentarisi!!!!!
kad se dete tako ponasa sa 7-8 god. to je nevaspitano dete jer tad je nemoguce da je u pubertetu!!!!!
a moja deca imaju 11.......i normalno je da se sada menjaju,a da su vaspitani,jesu!!!!!

ne histerisi s tim uzvicnicima ,delujes uznemireno zbog jednog komentara
ko si ti da odredjujes da su tudja deca nenormalna a tvoja ok? glupaco
 
Иначе нисам у копи-пејст фазну, али ово ме је насмејлао данас....а везано за ову тему однос родитељ-дете уопште:

ČEMU SU NAS UČILI RODITELJI KAD SMO BILI MALI?

> > Religiji: Bolje moli boga da ova fleka siđe sa tepiha!
> > Logici: Zato što sam ja tako rekao!
> > Ironiji: Samo nastavi da plačeš, pa ću ti dati razloga da plačeš!
> > Osmozi: Zatvori usta i počni da jedeš!
> > Strpljenju: Sedećeš tu dok taj spanać ne nestane iz ...tanjira!
> > Hipokriziji: Rekao sam ti milion puta, NE PRETERUJ.
> > Iščekivanju: Sačekaj samo da dođemo kući, pa ćeš da vidiš!
> > Genetici: Isti si kao tvoj otac!
> > Savitljivosti: Pogledaj tu prljavštinu iza ušiju!
> > Termodinamici: Zagrej tu stolicu, školu završavaju samo uporni.
> > Korenima: Zatvori vrata, kao da si u štali rođen!
> > Flori i fauni: Sažvakaćeš to gradivo kao krava seno.
> > Mudrosti: Kada dođeš u moje godine, sve će ti biti jasno.
> > Veri u nemoguće: Kada stignemo kući, videćeš ti svog boga!
> > Pravdi: Nadam se da ćeš imati decu i da će biti ista kao ti!
 
Ovako. Nisam roditelj, nije jos doslo vreme za to. Ali sam profesor, i veruj tu ne mozes nista. Ako pocnes da galamis, jos gore. Moja majka je sto se izlazaka tice imala sistem-vrati se kad hoces. A ja sam se vracala ranije nego da sam imala ogranicenje. Za cigare mi je rekla (realno, to se prosto oseca na tebi) da ne pusim krdzu i da kupujem kvalitetne cigare, ako vec hocu da pusim (pri tom moja majka je nepusac) Tako da, svako dete je drugacije, ne mozes tu puno da uradis, sem da se potrudis da budes korektna. Ako bude htelo na koncert, pobeci ce, ako bude htelo da pusi, pusice, bez obzira na to sta ti uradio ili ne.Gledaj da ne pije i ne drogira se

zasto mislis da je ok dozvoliti deci da puse, samovoljno odredjuju gde idu i koliko ostaju i da na to ne moze roditelj da utice, a da moze da utice na to da li ce dete da se drogira i da pije?
 
Poslednja izmena:
Cao. Imam 14 godina (na zalost) i poludicu. :) dosta mi je svegaaa. Umorna sam od puberteta. Ali bas umorna. :( stalno placem,svadjam se sa roditeljima (u stvari oni sa mnom,jer meni ne daju da progovorim nego mi sve pricaju ,,cuti,dosta sa pricom",znate ono u fazonu "ja sam ovdje glavna/glavni i ti nemas pravo da pricas). To mi najvise smeta. Sto god pokusaam da kazem oni samo CUTI. I jako sam osjetljiva. Stalno mi se cini da mi se roditelji deru i ja odmah u plac i govorim ,,Zasto vices na mene stalno"? Nista mi ne daju. Nemam dzeparac,ne izlazim uvece. A joj,pravo mucenjeee. Odlican sam djak,pristojno se ponasam,ne pijem,ne pusim,ne bjezim od kuce. I sta oni jos hoce? smrc,smrc. :'( . muka mi je od svega. Ali bas osjecam neku muku,i jako mi je tesko. Sav ovaj pubertet mi tesko pada. Jos nemam prijatelje (ni jednu jedinu poruku nisam dobila za raspust od bilo koje drugarice) takko da ne izlazim po cijeli dan iz kuce. Umirem od dosade stalno. Nervozna sam i placem. Imam osjecaj da cu da umrem ako se nastavi ovako zivjet :). Ne slazem se sa roditeljima. Nekad su pravi gnjavatori. Previse su strogi,i previse se brinu oko nekih bezveznih gluposti (na primjer oko izlazaka). A i nervira me kadami kazzu da previse trazim (novca, i sl), a ja ne dobijem od njih 1euro mjesecno. Pa vi vidite jesu li umislili da mnogo trazim. Muka mi jeee od svega,povrace mi se (oprostite,nadam se da vi necete sa mnom povracati kad procitate tu rijec :D hihih). Trebaju mi savjeti hitnoooo. Dodje mi da se ubijem. :(

Izvinite,ja sam malo oduzila.
 
Nuttelice Tinejdzerice,što bi se ubila?! Sada ti se to čini kao da je smak sveta,ali mislim da tvoji roditelji (kao i većina roditelja) su malo nespremno dočekali taj pubertet....mi, roditelji, većinom gledamo kako je bilo kada smo mi bili u tim godinama ,ali zaboravljamo da su se vremena promenila u smislu tehnoloskog razvoja pa tako i deca se sada malo drugacije zabavljaju...oni verovatno svesni svih problema koji sada vrebaju na ulici,u strahu ti nista ne dozvoljavaju,a ne shvataju da ti čine medveđu uslugu....jer ti sada kada treba da razvijas socijalne odnose,da nađes mesto u tom drustvu,da nađes najbolju prijateljicu,otuđuju te pa će doći vreme kada će te terati da ideš napolje a ti tada nećes imati sa kim?Pokusaj da budes malo diplomata...mora da je neko meksi,mama ili tata..pa se ti toj struji prikloni....pa fino,bez drame i plakanja...jer bas čudno,ali to nekako roditelje izluđuje...budi strpljiva,pa sve fino...pa im pokazi na fejsbuku sta rade tvoje drugarice,kako s samo setaju po kraju i da je izlazak blejanje u skolskom dvoristu...(ne znam gde zivis,ali se nadam da su svi tinejdžeri svuda isti)...a kad te najzad puste da izadjes,nemoj da se bunis za ograničenje,nego postuj da dođeš u minut pa neki put i ranije....nemoj da pokazujes da ti je mnogo stalo da ostanes duže...dok se malo naviknu...nije lako ni tebi ni roditeljima,imaju opravdane strahove,droga je svuda oko nas i to im je najveći strah....ovo ti pisem iz licnog iskustva,jer ja sam moju ćerku skapirala odmah,jer sam bila stalno u kontaktu sa ostalim roditeljima,videla gde idu deca i sta rade,mada sam i ja neke stvari nedozvoljavala pa kad me slaže,ja je brzo uhvatim u lazi...kod mene je bio problem da tata prihvati sve...jer po njemu,sve je to rano....a on zaboravlja da pubertet kod dečaka malo kasni...jednostavno,ja sam mojoj ćerki rekla da ako bude postovala pravila,sve će dobiti i svuda će ići...normalno,u skladu sa godinama...i da nigde ne žuri,za sve ima vremena...samo da dobro uči,da me ne laže i da dolazi na vreme.....a sto se tiče društva,uvek se trudim da bar jednog roditelja upoznam,pa bar neku predstavu da imam iz kakve kuće to dete dolazi...moj ti je savet da bar neku drugaricu dovedes kući,da je upoznaju,pa možda se onda smeksaju...nadam se da sam ti malo pomogla,pa bar da ti bude malo lakse....nemoj da mislis da si ti jedina,svi tinejdzeri imau slične muke,samo kod nekih roditelji pre popuste...:gace: gore glavu i javi nam ima li nekih promena...
 
Cao. Imam 14 godina (na zalost) i poludicu. :) dosta mi je svegaaa. Umorna sam od puberteta. Ali bas umorna. :( stalno placem,svadjam se sa roditeljima (u stvari oni sa mnom,jer meni ne daju da progovorim nego mi sve pricaju ,,cuti,dosta sa pricom",znate ono u fazonu "ja sam ovdje glavna/glavni i ti nemas pravo da pricas). To mi najvise smeta. Sto god pokusaam da kazem oni samo CUTI. I jako sam osjetljiva. Stalno mi se cini da mi se roditelji deru i ja odmah u plac i govorim ,,Zasto vices na mene stalno"? Nista mi ne daju. Nemam dzeparac,ne izlazim uvece. A joj,pravo mucenjeee. Odlican sam djak,pristojno se ponasam,ne pijem,ne pusim,ne bjezim od kuce. I sta oni jos hoce? smrc,smrc. :'( . muka mi je od svega. Ali bas osjecam neku muku,i jako mi je tesko. Sav ovaj pubertet mi tesko pada. Jos nemam prijatelje (ni jednu jedinu poruku nisam dobila za raspust od bilo koje drugarice) takko da ne izlazim po cijeli dan iz kuce. Umirem od dosade stalno. Nervozna sam i placem. Imam osjecaj da cu da umrem ako se nastavi ovako zivjet :). Ne slazem se sa roditeljima. Nekad su pravi gnjavatori. Previse su strogi,i previse se brinu oko nekih bezveznih gluposti (na primjer oko izlazaka). A i nervira me kadami kazzu da previse trazim (novca, i sl), a ja ne dobijem od njih 1euro mjesecno. Pa vi vidite jesu li umislili da mnogo trazim. Muka mi jeee od svega,povrace mi se (oprostite,nadam se da vi necete sa mnom povracati kad procitate tu rijec :D hihih). Trebaju mi savjeti hitnoooo. Dodje mi da se ubijem. :(

Izvinite,ja sam malo oduzila.

Мислим да девојчице теже пролазе кроз пубертет. Мало су осетљивије, а малу су и родитељи крући према девојчицама.
Осећања која имаш, нормална су за тај узраст, нажалост. :(
Мег Рајан ти је дала сјајне савете, знам да је тешко, али, полако.. Још ако си најстарије дете у фамилији, или једино..ух, неће бити лако, али прође...
 

Back
Top